Banana je od pamtivijeka bila nositelj prehrane ljudi u ekvatorijalnim krajevima, no razvojem svjetske trgovine u proteklih je nekoliko stoljeća dosegnula status prave zvijezde među namirnicama
Banane su najpopularnije voće na svijetu. Uvriježeno je vjerovanje kako je prvi pisani spomen banana vezan za staroindijski jezik sanskrt i datira iz vremena oko 500. godine prije nove ere. Sumnja se također i da je banana bila prvo voće na zemlji, barem prema nekim botaničarima.
Stanovnici Afrike su zaslužni za sadašnje ime ovog voća s obzirom na to da naziv banana vuče korijen iz arapske riječi za “prst”. Međunarodna prodaja banana započela je krajem 14. stoljeća.
Razvoj željezničke infrastrukture i tehnološki napredak u sustavima za rashlađivanje na brodovima omogućili su bananama da postanu najvažnije voće u svjetskoj robnoj razmjeni.
SVUDA U SVIJETU
Radi njene kremaste teksture i slatkastog okusa banana je jedna od voćki koju će rado pojesti svi – od najmanjih do onih najstarijih, a njena primjena u kulinarstvu čini svaki desert i voćnu salatu još slasnijima.
Uz to, ona je i jedna od najdostupnijih namirnica tijekom cijele godine u prodavaonicama diljem svijeta. Radi blagotvornih svojstava koje u sebi sadrži, odnosno mnoštva hranjivih sastojaka i vitamina koji povoljno utječu na ljudski organizam, ovu voćku rado preporučuju i svi nutricionisti.
Inače, u Hrvatskoj banana spada među tri najkonzumiranije vrste voća te se po potrošnji nalazi odmah iza jabuke i naranče koje ipak najradije jedemo. Banana je i jedna od najčešćih biljaka na svijetu po uporabi u prehrani, a više od nje se koriste samo riža, pšenica i kukuruz.
S obzirom na to da u Hrvatskoj nema povoljne klime za uzgoj ove biljke ne čudi što od voća najviše uvozimo upravo banane i naranče. Popularnost ove namirnice na hrvatskom tržištu dokazuje i podatak Državnog zavoda za statistiku koji otkriva da prosječan Hrvat godišnje pojede 10 kilograma banana.
Možda se na prvu ne čini pretjerano puno, ali ako bolje pogledamo, to znači da mjesečno svaka osoba u Hrvatskoj pojede gotovo kilogram ove voćke.
PORIJEKLO I UZGOJ
Banane potječu iz jugoistočne Azije te najbolje uspijevaju u tropskoj i ekvatorijalnoj kišnoj klimi. Osim u južnoj i jugoistočnoj Aziji one rastu i u Africi te Srednjoj i Južnoj Americi.
Sade se na ravnom terenu uz morsku obalu ili u dolinama gdje postoje uvjeti za navodnjavanje. Stabljika im naraste od dva do deset metara, a razmnožavaju se izdancima koji se lopatom odvajaju od stare biljke.
“Za plantažnu proizvodnju sade se selekcionirane sadnice, dok se nasadi moraju čistiti dva do tri puta godišnje. Berba banana traje čitavu godinu, a grozdovi se sijeku dok su još čvrsti i zeleni. Osjetljive sorte pakiraju se u slamu, papir i sanduke, a ostale se uvijaju u polietilenske folije”, objašnjava Željka Mesić, znanstvena novakinja na Zavodu za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Iako postoji više od 80 vrsta banana, one se dijele u tri osnovne skupine. Nama najpoznatija vrsta su šećerne ili voćne banane koje koristimo u kućanstvu. Druga vrsta su bubrežne ili konjske banane koje se pak kuhaju te se od njih pravi brašno za pecivo i dobiva alkohol, dok se plod treće vrste, odnosno sjemenjače, ne jede već se koristi kao ukras ili za izradu papira i užadi.
POPULARNA ROBA
Kako smo već spomenuli, banane su voće karakterističnog podneblja pa je i logično da se njihova prisutnost na policama hrvatskih i europskih lanaca osigurava putem uvoza. U našim je košaricama prisutna tijekom svih godišnjih doba te je jedna od najpopularnijih namirnica općenito.
Prema podacima Faostata, statističkog odjela Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), uvjerljivo najveći svjetski proizvođač banana je Indija s 29,7 milijuna tona u 2011. godini, koju prate Kina s 10,4, Filipini s 9,2, Ekvador sa 7,4 i Brazil sa 7,3 milijuna proizvedenih tona.
Unatoč najvećoj proizvodnji Indija ne spada među vodećih pet izvoznika banana. Prvi na toj listi je Ekvador koji izvozi 5,8 milijuna tona, dok sa znatno manjim iznosima slijede Filipini (2), Kostarika (1,9), Kolumbija (1,8) i Gvatemala (1,4 milijuna tona).
S druge strane, najviše banana uvoze SAD, čak 4,1 milijun tona, dok Belgija, Rusija i Njemačka uvoze svaka po 1,3 milijuna tona, a listu vodećih pet uvoznika zaključuje Japan s 1,1 milijun tona.
Na hrvatskom tržištu banana posljednjih nekoliko godina se dešavaju određene promjene pa se tako osjeti lagani pad uvoza ove voćke, ali to ne utječe na dostupnost ove namirnice u maloprodaji.
Prema podacima DZS-a, uvoz banana u 2012. je iznosio 46,3 tisuće tona. Na temelju podataka iz prvih 11 mjeseci prošle godine, situacija je više-manje ista.
Gledajući nepotpune lanjske podatke, Hrvati jedu banane iz Ekvadora, Belgije, Kostarike i Paname čime je svoj položaj na hrvatskom tržištu u godinu dana izgubila banana uvezena iz Kolumbije, a na njeno mjesto je došla belgijska.
Podatak o padu uvoza je više nego logičan ako se zna da je u zadnjih sedam godina u Hrvatskoj zabilježen pad potrošnje banana od oko 20 posto.
Prema podacima HGK, najviše banana u 2012. su godini uvezli Konzum i Pacific Fruit koji uvoze Chiquita, odnosno Bonita brendove banana. U njihovom društvu se nalazi i tvrtka Gomolava, no oni od ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne uvoze banane radi rekonstrukcije komora za dozrijevanje pa će se poredak za 2013. godinu zasigurno korigirati.
VAŽNOST BANANA
Iako je za zdravlje organizma unos kilograma voća mjesečno malo, pogotovo ako se uvijek radi o istoj namirnici, dobro je znati da postoje voćke koje uistinu volimo i želimo pojesti i koje su, uz to, blagotvorne za naše zdravlje.
Premda noviji podaci pokazuju kako danas jedemo manje banana negoli prije sedam godina, banana je i dalje neizostavan dio hrvatske prehrane. Učestalost korištenja ove namirnice opravdava i njen sastav. Naime, banane su izuzetno zdravo voće i popularan izvor ugljikohidrata za rekreativce i sportaše.
“Zrela banana ima i visok glikemijski indeks pa je korisna za obnavljanje potrošenog glikogena nakon tjelesne aktivnosti, a sportašima je dodatno korisna i kao izvor vode. Čak 70 posto banane čini voda”, ističe Zvonimir Šatalić, docent na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu.
Bogate su kalijem i vitaminom B6, a sadrže oko 10 posto preporučenog dnevnog unosa magnezija i vitamina C te su korisne za probavu. Ako se netko odluči pojesti bananu s korom, s njom će osigurati korisnu fitokemikaliju, žuti pigment lutein koji se akumulira u mrežnici oka te pozitivno djeluje na zdravlje tog organa jer služi kao unutrašnje sunčane naočale.
Neka istraživanja pokazuju kako kora banane može ublažiti simptome depresije, a dobro utječe i na mišiće i pravilan rad živčanog sustava te smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.
Inače, prema studiji iz 1990. godine, koja je objavljena u medicinskom časopisu Lancet, banane pomažu i kod žgaravice. Ova voćka se često koristi i kao preparat prirodne kozmetike, primjerice kao maska za lice i kosu.
Zanimljivo je i to da su banane pri samom dnu top liste namirnica s obzirom na količinu ostataka pesticida (osim ako se jede kora). Stoga, ako ne jedete koru, slobodno možete kupovati jeftinije banane koje nisu iz ekološkog uzgoja, bez straha za zdravlje.
Ako pak niste sigurni kako skladištiti kupljene banane ili kada ih treba baciti, čim počnu smeđiti ili kada im kora bude u potpunosti tamna, poslušajte preporuku stručnjaka.
“Ako želite ubrzati zrenje, stavite nekoliko jabuka u zdjelu sa zelenim bananama, a želite li usporiti zrenje, potrebno ih je držati u hladnjaku gdje kora može posmeđiti, ali to neće utjecati na okus i kvalitetu”, savjetuje Šatalić.
