Do 2050. godine svjetska će populacija dosegnuti 9,6 milijardi ljudi, a potražnja za hranom porast će za 70 posto. Kako proizvesti dovoljno hrane za cijeli svijet kada već i sada 795 milijuna ljudi, prema UN-ovim podacima, nema dovoljno hrane za aktivan i zdrav život?
Na ovotjednoj plenarnoj sjednici zastupnici Europskog parlamenta naglasili su važnost ulaganja u poljoprivrednu tehnologiju kako bi se povećala efikasnost i smanjila ekološka šteta.
U EU-u, prema podacima Eurostata, 10,35 posto emisija CO2 rezultat je poljoprivrede.
Uzgoj biljaka i životinja za hranu globalno je odgovoran za 11 do 15 posto emisija stakleničkih plinova a da se ne uzima u obzir šteta od uništenja šuma, transporta, pakiranja, prodaje i otpada.
Jan Huitema (ALDE, Nizozemska), autor izvješća o inovacijama u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvima, upozorava da europski farmeri imaju kapacitet i znanje za inovacije, ali su ograničeni pravilima i prekomjernim zakonodavstvom.
Kako stoji u izvješću, precizna poljoprivreda može smanjiti količine pesticida i gnojiva, a korištenje ICT-a (primjerice, prikupljanje podataka s pomoću dronova) povećava efikasnost i smanjuje štetu za okoliš. “Mnoge nove tehnike, primjerice, borba protiv štetočina korištenjem insekticida, već postoje, ali zbog europske regulative inovacije se ne ostvaruju”, upozorava Huitema.
Britanska zastupnica Anthea McIntyre (ECR, UK) u svom izvješću naglašava kako genetska raznolikost te kvaliteta gena biljke ima snažnu ulogu u stvaranju otporne i efikasne poljoprivrede.
“Velike korporacije znaju i sigurna sam da će imati u vidu raznolikost u planiranju budućeg razvoja. Ne smijemo zaboraviti na vrijednosti pametne poljoprivrede jer je dizajnirana za smanjenje potrošnje pesticida i gnojiva te optimizaciju potrošnje vode”, kaže McIntyre. (glas-slavonije.hr)
