Cijene hrane porasle su u svijetu u studenome četvrti mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u više od 10 godina, potaknute snažnom potražnjom za pšenicom i mliječnim proizvodima, objavila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.
Indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), koji prati cijene košarice osnovnih prehrambenih proizvoda, porastao je u studenome za 1,2 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u listopadu, na prosječna 134,4 boda.
To je njegova najviša vrijednost od lipnja 2011. godine i signalizira rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda za godišnjoj razini za 27,3 posto. FAO je snizio početnu vrijednost indeksa u listopadu za 0,4 boda.
Cijene poljoprivrednih proizvoda naglo su porasle prošle godine kao rezultat zastoja prilikom žetve te snažne potražnje.
Najviše su u prošlom mjesecu porasle cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, potaknute snažnom uvoznom potražnjom za maslacom i mlijekom u prahu.
Snažno su porasle i cijene žitarica, za 3,1 posto u odnosu na listopad, te za 23,2 posto u odnosu na prošlogodišnji studeni, izračunao je FAO.
Cijene pšenice dosegnule su najvišu razinu od svibnja 2011. zbog zabrinutosti koju su izazvale izvansezonske kišne padaline u Australiji i neizvjesnost zbog mogućih promjena izvoznog režima u Rusiji.
Šećer je poskupio 1,4 posto u odnosu na listopad ponajprije zbog viših cijena etanola koje su potaknule uzgajivače šećerne trske da je usmjere u proizvodnju u sektor proizvodnje alkohola, objasnio je FAO.
U odnosu na prošlogodišnji studeni cijene šećera više su oko 40 posto.
Cijene biljnih ulja bile su gotovo nepromijenjene u odnosu na listopad dok su cijene mesa pale, za 0,9 posto u odnosu na listopad.
Rekordna proizvodnja žitarica
FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica blago snizio projekciju ovogodišnje globalne proizvodnje, na 2,791 milijardu tona, što bi još uvijek predstavljalo rekord i povećanje za 0,7 posto u odnosu na prošlu godinu, ističu.
Proizvodnja riže i žitarica koje se koriste u ljudskoj i u prehrani životinja, poput kukuruza, trebala bi porasti 1,4 a proizvodnja riže 0,9 posto.
Proizvodnja pšenice trebala bi pak se pak smanjiti jedan posto, na 770 milijuna tona, procjenjuju, zbog naznaka slabijeg uroda u Brazilu i Velikoj Britaniji no što se očekivalo.
Potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2021/2022. porasti 1,7 posto, na 2,81 milijardu tona, a zalihe bi na kraju sezone trebale biti manje 0,7 posto nego na njezinom početku i kliznuti na 822 milijuna tona.
Trgovina žitaricama trebala bi u ovoj sezoni porasti 0,7 posto, na 480 milijuna tona, procjenjuje agencija UN-a, dodavši da bi očekivani 2,2-postotni rast trgovine pšenicom trebao nadoknaditi izgledi pad trgovine žitaricama poput kukuruza. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
