Iz Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka (CroMilk) u petak su upozorili da će, uvede li se ponovo povratna naknada od 50 lipa za zbrinjavanje PET ambalaže od mlijeka i mliječnih proizvoda, hrvatski građani plaćati najskuplje mlijeko u Europi, a seljaci će biti “natjerani na preživljavanje”.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u srijedu su potvrdili kako planiraju uvesti povratnu naknade od 50 lipa za ambalažu mlijeka i mliječnih proizvoda te staklenu, plastičnu i aluminijsku ambalažu od pića i napitaka volumena dva decilitra. Iz Udruge CroMilk ističu kako je ova naknada “opravdano ukinuta 2015. godine zbog teške situacije u mljekarskom sektoru, a sad se pokušava vratiti na mala vrata, iako je danas situacija za hrvatskog seljaka još i teža”.
Na selu se mlijeko sve manje proizvodi, a i potrošnja proizvoda trpi zbog iseljavanja stanovništva, navode iz Udruge. “Mljekarska industrija pozdravlja sve napore koje Vlada ulaže u očuvanje okoliša i izgradnju sustava zbrinjavanja ambalažnog i svih drugih vrsta otpada, no gotovo nevjerojatno zvuči prijedlog da se uvođenjem dodatne dvije naknade ‘okolišne politike’ prelamaju preko leđa hrvatskog seljaka i socijalno najugroženijih skupina”, ističu.
Ovakvim bi se odlukama, kako navode, izravno utjecalo na poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda pa bi ih naši građani plaćali najskuplje u Europi. Iz Udruge napominju kako Hrvatska već sad ima najveću stopu PDV-a na mliječne proizvode u Europskoj uniji. Podsjećaju također da jedino mliječni proizvodi nisu izuzeti od najviše stope u najnovijim izmjenama Zakona o PDV-u, iako se porez smanjio na meso, jaja, ribu te, primjerice, na urne i lijesove.
“Ostvari li se ovaj prijedlog, Hrvatska će biti jedina članica EU koja u sustav depozita ubraja i PET ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode te na taj način poskupljuje svojim građanima osnovnu živežnu namirnicu”, upozoravaju iz CroMilka.
Navode i kako će uz povratnih 50 lipa, industrija i seljaci državu morati financirati i kroz dodatnu naknadu koju proizvođač plaća po komadu prodanog proizvoda u PET ambalaži od 10 lipa plus PDV, i koja će prema najavama biti veća u odnosu na 2015. godinu za čak 8 lipa. Do 2015. godine naknada je, naime, po jedinici proizvoda iznosila 2 lipe plus PDV.
U CroMilku smatraju kako ovom inicijativom ministar zaštite okoliša, a samim time i Vlada, ukazuju na iznenađujuće visoku razinu nerazumijevanja položaja hrvatskog seljaka, posebice onog u Slavoniji.
“U Ministarstvu zaštite okoliša očigledno se ne zamaraju međusektorskom suradnjom s primjerice ministarstvom poljoprivrede niti rješenjima koja pogoduju partikularnim interesima nekolicine igrača industrije oporabe PET ambalaže i uvoznom lobiju nauštrb 7 tisuća malih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj”, ističu te dodaju kako se čini da Vlada ili ministar zaštite okoliša ne mari za hrvatsko mlijeko i hrvatske seljake.
U Udruzi napominju kako će ovu najavljenu odluku s veseljem dočekati austrijski, mađarski, srbijanski ili bosansko-hercegovački proizvođači – koji na svom tržištu imaju smanjenju stopu PDV-a, bez dodatnih nameta od 50 lipa koje plaća potrošač i dodatnih 10 lipa koje plaća industrija – zbog čega su konkurentniji te mogu nastaviti s plasiranjem mlijeka na hrvatsko tržište po dumpinškim cijenama.
“Mljekarska industrija redovito plaća sve naknade i druga davanja te se drži najviših ekoloških standarda. Širenje povratne naknade na mlijeko i mljekarske proizvode neće riješiti socijalne probleme ove zemlje, niti će se smanjiti gomile neodvezenog smeća s ulica naših gradova”, poručili su iz CroMilka.
Ističu i da će, ako provede ovu odluku, Vlada biti odgovorna za tri jasne posljedice – “hrvatski građani plaćat će najskuplje mlijeko u Europi, konzumirat će uvozno mlijeko i mliječne proizvode, dok će hrvatske seljake natjerati da preživljavaju tražeći povratne boce po kontejnerima”. (Hina)
