U periodu od 28. listopada do 7.studenog 2021. godine portal danasradim.hr proveo je istraživanje među studentima, s ciljem istraživanja mišljenje i spremnost studenata za rad, preferencije i očekivanja te trendova među ovom populacijom.

Premda uzorak broji nešto više od 550 osoba, od čega većina ili njih 70% ispitanika su se izjasnili kao redovni studenti dok su ostali su naveli kako su izvanredni, dobivene informacije su indikativne te daju bolji uvid u stanje ove populacije.

Dobna skupina ispitanika je dominantno 18 do 21 godina, odnosno njih više od 55%, dok je u skupini 23-24 godine više od 10% ispitanika. Interesantno je kako je čak 17% ispitanika u dobnoj skupini 25+ godina.

Studentski poslovi kao žrtva COVID 19 krize u 2020. godini
Kad je u pitanju bio rad tijekom 2020. godine koju je obilježila COVID 19 kriza, više od 60% ispitanika izjavilo je kako prošle godine nisu radili dok su ostali u podjednakim omjerima izjavili da su radili ali manje nego u 2019. (njih 19%) odnos manje nego što su planirali (21%).

S druge strane, kada je u pitanju aktualna kalendarska godina (2021/2022) – više od 70% ispitanika je izjavilo da planira raditi dok njih nešto manje od 11% izjavilo kako ne planiraju raditi putem studentskog ugovora. Istovremeno, njih 19% je izjavilo da isto ovisi o potrebama i mogućnostima.

Većina ispitanika odabrala bi uredski posao
Kad su u pitanju preferencije rada više od 37% ispitanika navelo je kako planiraju tražiti Uredski posao (administracija ili tajništvo) dok nešto više od 24% odlučilo bi se za posao u trgovini. Nešto više od 13% ispitanika tražit će poslove u promociji dok skoro 13% ispitanika je izjavilo kako su im zanimljivi poslovi u proizvodnji i skladištu. Najmanji interes pokazan je za radna mjesta u dostavi (svega 3% ispitanika), te za sezonske poslove (ugostiteljstvo i animacija) njih 9%.

Većina studenata traži posao na par dana tjedno
Kad je u pitanju period na koji traže posao, većina ili njih 37% traži posao na par dana tjedno. Nakon njih slijede oni koji traže posao na više od 6 mjeseci (više od 27%), dok je najmanje onih koji traže posao na mjesec dana (svega 4%). Čak 18% ispitanika je izjavilo da traži posao na par sati tjedno.

Imajući u vidu da većina ispitanika izjasnila kao redovni studenti te kako zbog obveza na fakultetima isti preferiraju poslove na par dana ili sati tjedno, od velikog značaja u pridobivanju tih radnika bit će (kao i u 2019. godini) fleksibilnost radog vremena koje im poslodavci mogu ponuditi.

Najava nove minimalne satnice je u skladu s trenutnim očekivanjima
Usporedbe radi, u prošlogodišnjoj anketi portala danasradim.hr većina studenata očekivala je satnicu od 30-35 kn, dok na ovogodišnje pitanje uz očekivanu satnicu, uvjerljiva većina (njih više od 42%) je izjavila kako očekuje satnicu između 28-30 kn. Nešto više od 21% ispitanika izjavio kako očekuje satnicu između 30-32 kn.

Iz portala danasradim ističu kako je kod ovog podatka jasno vidljiv utjecaj 2020. godine i smanjenog zapošljavanja studenata na očekivanu visine satnice.

Istovremeno kad je u pitanju rad za minimalnu satnicu odnosno satnicu do 28 kn – istu je odabralo skoro 17% ispitanika. U kategoriji viših satnica, svega 8% ispitanika je izjavilo kako traži posao sa satnicom između 33 i 35 kn dok skoro njih 12% očekuju satnicu veću od 36 kn.

U nekoliko godina unatrag primjetan je paralelan i kontinuirani rast studentskih satnica i potražnje za studentima. Pa je prva definirana minimalna satnica s kraja 2018. iznosila 21,50 kuna. S rastom prosječne plaće u 2019. minimalna satnica je porasla na 23,44, a s 1.1. 2020. iznosila je 25,79 kn. U 2021. satnica je ponovno rasla na 26,56 kuna dok za 2022. godinu od siječnja iste, minimalna satnica će iznositi gotovo 30 kn odnosno 29,29 kn. Iako je minimalna studentska satnica zakonom propisana poslodavci mogu definirati i više satnice za pojedine poslove tako da su ove godine satnice za studentske poslove prelazile i iznose od 35 kn po satu.

“Satnica od 29,29 kn sigurno je u skladu s očekivanjima većine ispitanika te će biti dobrodošla s obzirom na to da je mnogima studentski rad jedini način financiranja studentskog života koji sa sobom nosi i dodatna financijska opterećenja. No ono na što svaki student mora pripaziti jest maksimalan iznos koji može zaraditi preko studentskog ugovora. Premda maksimalan iznos zarade nije propisan, treba naglasiti kako postoje dva bitna praga na koja svaki student treba obratiti pažnju. Prvi prag odnosi se na poreznu olakšicu roditeljima, a drugi na plaćanje poreza na dohodak”, zaključuje Gordan Škorić s portala danasradim.hr.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!