Nakon godina koje je obilježila koronakriza, 2022. godina protekla je u znaku međunarodne sigurnosne i političke krize, inflacije i poteškoća u kanalima distribucije. Premda su sve te silnice utjecale na troškovnu stranu poslovanja, može se reći i da je u 2022. bio vidljiv trend oporavka tržišta, posebno uzimajući u obzir dobru turističku sezonu.
U kategoriji duhanskih proizvoda nikada ne nedostaje dinamike, kako u području razvoja novih alternativa za konzumente, tako i u regulatornom okviru koji usmjerava ukupni razvoj kategorije. Doduše, mnogi dionici u ovom sektoru voljeli bi da je zakonodavna regulativa ipak malo dinamičnija i da u većoj mjeri prati brzinu razvoja novih tehnoloških rješenja zasnovanih na posljednjim znanstvenim otkrićima slijedeći time preferencije potrošača za koje se ove alternative na kraju krajeva i nude. Iako o svim posebnim odredbama regulative ne postoji potpuno suglasje u sklopu duhanske industrije, ipak prevladava mišljenje kako je zakonska regulativa na razini Europske unije u velikoj mjeri rigidna i da ne prati razvoj ovog područja na adekvatan način. Za komentar najave da Europska komisija namjerava značajno povećati minimalne trošarine na duhanske proizvode upitali smo Stanka Kršlovića, predsjednika Koordinacije za duhanske proizvode, koja djeluje u sklopu Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), te člana Uprave za korporativne poslove kompanije Philip Morris Zagreb.
“Do sada još nema nikakvog službenog stajališta niti dokumenta Komisije pa ne bismo mogli to komentirati. No, općenito gledajući, možemo reći kako je više stvari koje utječu na nelegalnu trgovinu, a među značajnijima je cijena, odnosno razlike u cijenama među državama, ali i nagli značajni skokovi cijena. U takvim slučajevima potrošači ne prestaju koristiti proizvod, već se usmjeravaju prema jeftinijim nelegalnim duhanskim proizvodima. Imajući u vidu činjenicu da Hrvatska graniči za državama koje nisu članice Europske unije i koje imaju značajno niže cijene duhanskih proizvoda, bilo kakvo naglo podizanje minimalnih trošarina na te proizvode u Hrvatskoj može ozbiljno utjecati na povećanje nelegalne trgovine. Stoga vjerujemo da će Hrvatska, u cilju zaštite svojih interesa, biti aktivna u procesu donošenja novih regulativa poput nove Direktive o oporezivanju duhanskih proizvoda”, naglasio je Kršlović.
TREND OPORAVKA TRŽIŠTA
Govoreći o trendovima koji su obilježili tržište duhanskih proizvoda u prošloj godini, Kršlović ističe kako je, nakon godina koje je obilježila koronakriza, 2022. godina protekla u znaku međunarodne sigurnosne i političke krize, inflacije, poteškoća u kanalima distribucije pa se stoga može reći da je ovo bila još jedna izazovna godina. “Sve te silnice utjecale su na troškovnu stranu poslovanja. Međutim, sveukupno gledajući, možemo reći i da je u 2022. bio vidljiv trend oporavka tržišta, posebno uzimajući u obzir dobru turističku sezonu”, konstatira Kršlović. Na pitanje jesu li inflatorni pritisci utjecali na ovu kategoriju proizvoda na našem tržištu, on odgovara: “Naravno. Globalna politička, sigurnosna i ekonomska kretanja i napetosti svakako su imala utjecaj i na hrvatsko tržište, pa i na poslovanje s duhanskim proizvodima i na hrvatskom tržištu. Pod tim mislim i na inflaciju. Opći rast cijena posebno se odražava na ulazne troškove, kako kod proizvodnje, tako i u dijelu distribucije.”
UTJECAJ SCHENGENA
Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s Carinskom upravom, a ususret ulasku Hrvatske u schengenski prostor, organizirala je konferenciju u sklopu koje je održana panel rasprava na temu utjecaja Schengena na ilegalnu trgovinu duhanskim proizvodima. Panel je okupio sve relevantne dionike, od Carinske uprave Hrvatske, Slovenije i Mađarske, do predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova i poslodavaca. Na tom su događanju održanom sredinom prosinca predstavljena dva istraživanja: KPMG-ov izvještaj o potrošnji ilegalnih cigareta u EU-u i IPSOS-ovo istraživanje koje je pokazalo kretanja nelegalnog rezanog duhana. U pogledu cigareta, KPMG-ovo izvješće pokazalo je kako se u EU-u bilježi rast potrošnje ilegalnih cigareta, dok u Hrvatskoj taj udio nastavlja padati te se smanjio na 6 posto. “Što se tiče nelegalnog rezanog duhana, a prema IPSOS-ovom istraživanju, možemo zaključiti kako i dalje imamo relativno visok udio rezanog duhana koji dolazi na tržište bez plaćanja trošarina i poreza u RH, približno 67 posto osoba koje puše rezani duhan puše neoporezovani rezani duhan. Iz toga se da zaključiti kako je i dalje važan kontinuirani napor u suzbijanju nelegalnih tokova”, naglasio je Kršlović.
Na spomenutoj panel raspravi, odgovarajući uz pitanje što nam po pitanju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima donosi ulazak u Schengen, ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović naglasio je da za one koji posluju izvan zone zakonitosti pridruživanje Schengenu može biti psihološki poticaj za ulazak u daljnje akcije krijumčarenja. “Danas preko 50 posto operativnih kapaciteta koristimo upravo za suzbijanje krijumčarenja duhana i duhanskih prerađevina”, rekao je Demirović, koji ne očekuje nikakve negativne posljedice oko te problematike ulaskom u schengenski prostor. Tvrdi kako se ništa negativnog neće dogoditi, već samo pozitivni učinak za gospodarstvo. S druge strane, što se tiče nadzora unutrašnjih granica, istaknuo je kako su odavno postavljene kompenzacijske mjere, te da je regulatorni okvir dostatan za suzbijanje krijumčarenja. Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, sudjelujući na tom panelu, istaknula je da će ulazak u Schengen imati pozitivan učinak na trgovinu, turizam i tržište radne snage, brži protok roba, usluga i ljudi. Istaknula je da Hrvatska u borbi protiv nelegalnog tržišta duhanskim proizvodima ostvaruje napredak, no kako je taj problem i dalje prisutan. Hrvatska se, tvrdi, po tom pitanju nerijetko uzima kao model za druge članice EU-a. Naglasila je da ilegalna trgovina duhanom širi kanale prodaje na web stranice i društvene mreže, ali i da država treba paziti na velike skokove u cijeni duhanskih proizvoda, jer graničimo s državama koje imaju puno niže cijene pa bi velika poskupljenja značila i veliki poticaj ilegalnom tržištu.
O toj problematici upitali smo i Josipa Lozančića, člana Uprave BAT Adria zaduženog za regulatorne poslove i odnose s javnošću koji je ujedno i član Vijeća Udruženja prehrambeno prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). On je istaknuo da je crno tržište velika prijetnja premda u Hrvatskoj trenutno imamo povoljan trend, kojem je, prema njegovim riječima, pridonio i veliki angažman raznih državnih institucija. “No, koliko je situacija osjetljiva i koliko se brzo može narušiti tržište možemo vidjeti u najbližem susjedstvu, u BiH, gdje je u svega nekoliko godina neprilagođene trošarinske politike nelegalno tržište uzelo više od 50 posto ukupnog tržišta duhanskih proizvoda”, upozorio je Lozančić.
VELIKA ULAGANJA
Slijedom investicijskog ciklusa koji je nastavljen u 2022. godini i koji je Kanfanar učinio najmodernijom tvornicom u duhanskoj industriji, Lozančića smo upitali i o tome. U svom je odgovoru naveo kako BAT od preuzimanja TDR-a 2015. godine kontinuirano investira u Hrvatsku, povećava proizvodnju, izvoz i zaposlenost. Ukupno je vrijednost realiziranih investicija u Hrvatsku u tom razdoblju dosegnula 5,3 milijardi kuna, čime je BAT postao jedan od vodećih privatnih stranih investitora. “Investicije su pokrile sve dijelove poslovanja BAT-a u Hrvatskoj, a najviše je investirano u tvornicu u Kanfanaru. Najnovijom investicijom koja je najvećim dijelom realizirana kroz prošlu godinu tvornica je dobila nove proizvodne linije za proizvodnju grijanih duhanskih proizvoda u što je investirano više od 600 milijuna kuna. Kanfanar je time postala jedna od rijetkih tvornica u svijetu koja uz cigarete proizvodi i grijane duhanske proizvode, a Hrvatska je postavljena čvrsto u središte globalne transformacije BAT grupe”, istaknuo je Lozančić dodajući kako je, uz proizvodnju tih proizvoda, u Hrvatskoj otvoren i logistički HUB u Rijeci za uređaje novih kategorija proizvoda iz kojeg se izvozi na tržišta diljem EU-a i šire.
PRIMARNA PROIZVODNJA
Osim toga, Hrvatski su duhani, kao najveći otkupljivač duhana na području Podravine i Slavonije koji posluju u sklopu BAT Grupe, prošle godine otvorili regionalni logistički distributivni centar u Pitomači. Time će se u Pitomači zaprimati duhan iz čak 26 različitih zemalja i bit će središnja točka opskrbe BAT-ovih tvornica u poljskom Augustowu, njemačkom Bayreuthu i mađarskom Pečuhu.
“Ova investicija Hrvatskih duhana, uz prethodne investicije u nove proizvodne linije za proizvodnju grijanih duhanskih proizvoda u Kanfanaru, pozicionira Hrvatsku još snažnije na globalnoj karti duhanske industrije”, naglasio je Lozančić.
On je pritom dodao kako je, uz nastavak osiguravanja podrške u proizvodnji za oko 340 proizvođača duhana, proteklih godina nastavljeno s kontinuiranim povećanjem otkupne cijene, a pokrenut je i jedan od najvećih investicijskih ciklusa u automatizaciju poljoprivrede. “U protekle tri godine Hrvatski duhani su investirali ukupno 39,4 milijuna kuna, od čega 18,6 milijuna kuna u program nabavke 72 mehanička berača, zahvaljujući kojem se ove godine mehanički obralo oko 55 posto proizvedenog duhana. Povrh toga, Hrvatski duhani nastavljaju s nepovratnim ulaganjima u povećanje proizvodnosti proizvođača u sklopu kojih je u protekle tri godine investirano minimalno 5,6 milijuna kuna u projekte navodnjavanja, zelene gnojidbe, nabavke osobne zaštitne opreme i razne druge programe”, rekao je Lozančić te dodao kako je posljedica svih tih ulaganja da je proizvodnja duhana jedna od najbolje organiziranih poljoprivrednih proizvodnji u Hrvatskoj.
