EU je u 2021. proizveo ukupno 84 milijuna tona ambalažnog otpada, izračunali su statističari, što odgovara 188,7 kilograma po stanovniku. Količina ambalažnog otpada po stanovniku porasla je za 6,1 posto u odnosu na 2020., najsnažnije u 10 godina
Europljani proizvode znatno više plastičnog ambalažnog otpada nego prije deset godina i reciklaža teško prati korak, uz postrožene propise, pokazuju izračuni Eurostata.
EU je u 2021. proizveo ukupno 84 milijuna tona ambalažnog otpada, izračunali su statističari, što odgovara 188,7 kilograma po stanovniku. Količina ambalažnog otpada po stanovniku porasla je za 6,1 posto u odnosu na 2020., najsnažnije u 10 godina.
U odnosu na 2011. poskočila je za čak 20 posto.
Gotovo polovinu otpada činila je papirnata i kartonska ambalaža, s udjelom od 40,3 posto, a na drugom su mjestu plastika i staklo s po 20 posto.
Svaki građanin EU-a proizveo je u 2021. u prosjeku 35,9 kilograma plastičnog ambalažnog otpada, za 26,6 posto više nego 2011.
Reciklirano je pak 14,2 kilograma plastičnog otpada po stanovniku, za 9,5 posto više nego u 2020. U odnosu na 2021. obujam reciklirane plastične ambalaže poskočio je za 38,1 posto.
Udio recikliranog plastičnog otpada time se tek blago poboljšao u odnosu na 2011. i iznosio je oko 40 posto, utvrdio je Eurostat, istaknuvši da je Bruxelles postrožio propise i uveo obavezu dostavljanja podataka.
Hrvatska s najmanje otpada
Daleko je najviše plastičnog ambalažnog otpada u 2021., prema Eurostatu dostupnim podacima, proizvedeno u Irskoj, oko 74 kilograma po stanovniku. Slijede Njemačka i Portugal sa četrdesetak kilograma.
Hrvatska je pak u 2021. proizvela najmanje plastičnog ambalažnog otpada, samo 17,9 kilograma po stanovniku, ali za 10,1 posto više nego u 2020. Podatak za 2011. nije bio dostupan, a usporedba s 2012. pokazuje povećanje za čak 56,3 posto.
Najbliži je Hrvatskoj u 2021. bio Cipar s oko 20 kilograma plastičnog ambalažnog otpada po stanovniku.
Eurostat nije raspolagao podacima za Bugarsku, Dansku, Grčku, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku.
Slovenija ‘prvak’ u reciklaži
U reciklaži najviše se u 2021. istaknula Slovenija sa točno polovinom recikliranog plastičnog ambalažnog otpada, a blizu su i Belgija i Nizozemska.
Na drugom su kraju ljestvice Malta, Francuska i Švedska koje su reciklirale manje od četvrtine.
Hrvatska je s recikliranih 34 posto nešto ispod prosjeka EU-a. U 2012. reciklirala je 45,4 posto plastičnog ambalažnog otpada, prema podacima europskog statističkog ureda. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
