Globalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično, no vodeći su maloprodajni lanci ipak uspjeli prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje
Unatoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima prihodi 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svijetu u prošloj su poslovnoj godini (lipanj 2012. – lipanj 2013.) dosegnuli 4,3 bilijuna dolara.
Prema izvješću Globalna snaga maloprodaje 2014., koji je pripremio Deloitte u suradnji s američkim časopisom Stores media, 250 najvećih u svijetu ostvarilo je prosječan prihod od preko 17 milijardi dolara.
Među 250 najvećih i ove se godine uvrstila Agrokorova maloprodaja, koja je zauzela 244. poziciju.
Izvješće po prvi puta sadrži i popis vodećih 50 maloprodajnih lanaca koji posluju putem interneta. Više od dvije trećine maloprodajnih lanaca fokusiranih na internet trgovinu, odnosno njih 39, uvrstilo se i među 250 najvećih u svijetu.
UTJECAJ DEZINVESTIRANJA
Globalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično, međutim, ohrabruje to što se pokazalo da su vodeći maloprodajni lanci ipak uspjeli prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje.
To se pokazalo kao prijeko potreban poticaj rasta globalnih prihoda u kojem 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svijetu (točnije 199 poslovnih subjekata) bilježi povećanje prihoda od trgovine na malo.
Zanimljivo je i da je ovogodišnje izvješće po prvi puta ukazalo na to da su vodeći posegnuli za nizom rasprodaja kako bi očuvali profitabilnost i prebrodili ovo problematično razdoblje za trgovinu.
Prošle godine deset vodećih maloprodajnih lanaca u svijetu doživjelo je pomutnju najvećim dijelom prouzročenu nizom prodaja svojih poslovnih udjela. Među vodećih deset lanaca njih pet je iz SAD-a, tri iz Njemačke te po jedan iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.
Prvih deset je, promatrano kao zasebna grupa, raslo sporije od ostalih uvrštenih u 250 najvećih, zabilježivši rast od 4,2 posto naspram 4,9 posto rasta ostvarenog prethodne poslovne godine.
I dok je Walmart ostvario veću prednost, Carrefour — bivši drugi na svijetu — pao je na četvrto mjesto nakon nekoliko uzastopnih godina pada prihoda, do kojeg je došlo zbog izdvajanja diskontnoga lanca Dia u srpnju 2011. godine.
Tesco, koji se ove godine popeo s trećeg na drugo mjesto, također je osjetio posljedice napuštanja svog dijela poslovanja Fresh & Easy u Sjedinjenim Američkim Državama. Pored neprikosnovenog Walmarta, od američkih lanaca najveći napredak je zabilježio Costco skočivši sa 6. na 3. mjesto.
Kroger je zadržao svoju 5. poziciju, Home Depot je s 8. došao na 6. mjesto, dok je s liste deset vodećih Target izgurao također američki lanac Walgreen. Od njemačkog trojca jedino je Schwarz grupa ostvarila pomak sa 7. na 6. mjesto, Aldi je s 8. skliznuo na 9. poziciju, dok je Metro pao s 4. na 7. mjesto.
ZEMLJE U RAZVOJU
Maloprodajni lanci koji posluju na tržištima zemalja u razvoju u poslovnoj su 2012. godini nastavili bilježiti veliki porast potražnje. Tržišta ovih zemalja trenutno dobivaju vjetar u leđa koji potiče njihov agresivan organski rast.
Maloprodajni lanci s ovih tržišta mahom su se plasirali na listu 50 najbrže rastućih u svijetu, točnije, bilo ih je 26, a među njima su se našla sva četiri ruska maloprodajna lanca s ovogodišnje Deloitteove liste 250 najvećih u svijetu, zatim pet od sedam koji dolaze s područja Afrike i Bliskog istoka te šest od devet lanaca iz Latinske Amerike.
Proteklih godina ekonomije u razvoju izbile su u prvi plan kao maloprodajna tržišta koja najviše obećavaju. Na čelu su maloprodajni lanci Latinske Amerike s porastom prihoda od trgovine na malo od 15 posto, a slijede ih lanci iz Afrike i Bliskog istoka.
Maloprodajni lanci uspješno prilagođavaju svoje strategije rastućem broju potrošača iz srednje klase na novim tržištima koje obilježava velika potražnja za dobrima široke potrošnje, od elektroničkih proizvoda do proizvoda za osobnu njegu.
Europski maloprodajni lanci već drugu godinu zaredom imaju problema zbog ponovnog ulaska u recesiju i s njom povezanih strožih mjera za suzbijanje kreditne krize u Europi te posljedičnog usporavanja rasta i povećanja nezaposlenosti u mnogim europskim zemljama.
Lošije rezultate gledano na razini 250 vodećih u Europi ostvarili su maloprodajni lanci iz Njemačke i osobito Ujedinjenog Kraljevstva.
Lanci iz regije Azija-Pacifik, isključujući Japan, ostvarili su solidnu dobit, no ona se ipak više ne mjeri dvoznamenkastim brojkama, kao što je to bio slučaj u dvije prethodne godine.
Japanski maloprodajni lanci oporavili su se od poslovne godine 2011., no i dalje zaostaju za drugim analiziranim zemljama i regijama. U Sjedinjenim Američkim Državama rast 250 najvećih zaustavio se na 4,3 posto, što je pad u odnosu na 6,3 posto rasta ostvarenog 2011. godine.
Promatrajući sjevernoamerički kontinent kao cjelinu, osobito Kanadu, povećanju prihoda pridonio je upravitelj lanca malih trgovina i licencnog oblika trgovanja Alimentation Couche-Tard. Kao posljedica intenzivnih akvizicija u 2012. godini, Couche-Tard postao je najveći maloprodajni lanac Kanade.
USPON INTERNET TRGOVINE
Trgovina putem interneta zauzela je značajan dio ukupnih prihoda u sektoru maloprodaje imajući u vidu da je vodećih 50 iz ovoga segmenta ostvarilo gotovo jednu trećinu prihoda gledano u prosjeku, u koji su ušle i trgovine koje posluju isključivo putem interneta.
Veliku većinu 50 vodećih internetskih trgovina uvrštenih na rang-listu, njih 42, sačinjavaju trgovci koji koriste više prodajnih kanala, dok ih svega osam posluje isključivo putem interneta.
Ove internetske trgovine većinom dolaze iz SAD-a i Europe, njih 28, odnosno 17, a tek pet s tržišta u razvoju. E-trgovina analizirana je i na razini 250 najvećih trgovaca.
Trgovački lanci uvršteni među 250 najvećih koji se u svom poslovanju koriste i internet trgovinom u 2012. godini prosječno su 7,7 posto prihoda ostvarili internetskom prodajom.
Gledano iz regionalne perspektive, on-line trgovine ostvarile su najveći udjel u ukupnim prihodima sjevernoameričkih lanaca, a najmanji među europskima. Najveći rast prihoda od prodaje putem interneta ostvarili su maloprodajni lanci iz azijsko-pacifičke regije, a najsporiji oni sa sjevernoameričkog kontinenta.
TRŽIŠTE U HRVATSKOJ
S prihodima od trgovine na malo od 3,878 milijardi dolara Agrokorova maloprodaja u ovogodišnjem je izvješću zauzela 244. mjesto, što je lagani pad jer je u prethodnoj poslovnoj godini držala 226. mjesto među 250 najvećih svjetskih maloprodajnih lanaca.
Zanimljivo bi bilo pogledati i kako bi izgledala zajednička kompanija ukoliko bi se realizirala akvizicija Mercatora od strane Agrokora.
Kako je slovenski trgovački lanac ostvario 3,695 milijardi dolara prihoda od trgovine na malo (podatak za 2012. godinu), eventualna zajednička kompanija bi s prihodom od 7,573 milijarde dolara zauzimala 133. mjesto na listi vodećih 250 maloprodajnih lanaca u svijetu.
Što se tiče obilježja tržišta u Hrvatskoj, domaći su potrošači pokazali značajnu sklonost trgovačkim markama u vremenima ekonomske krize, što potvrđuje i sve veći broj nebrendiranih proizvoda na policama vodećih maloprodajnih lanaca.
Čini se da se nebrendirani proizvodi sve više percipiraju kao proizvodi adekvatne kvalitete za razumnu cijenu (tzv. “value for money”), što se smatra presudnim faktorom koji utječe na potrošnju.
Domaće maloprodajno tržište i dalje karakterizira veliki broj konkurenata koji se bore za naklonost svakog kupca najčešće kroz cjenovno nadmetanje. Struktura vodećih igrača nije se značajno mijenjala posljednjih godina, pri čemu pet vodećih maloprodajnih lanaca drži oko 60% tržišta.
S udjelom od oko 30% Konzum se već tradicionalno nameće kao vodeći maloprodajni lanac, uz blagi trend porasta udjela u najvećem maloprodajnom segmentu – segmentu robe široke potrošnje (29% u 2013. u odnosu na 28% u 2012. godini).
Unatoč pokrivanju značajno manjeg tržišta, Kaufland i diskontni lanac Lidl, članice Schwarz grupe, predstavljaju glavne konkurente u spomenutom segmentu s oko 9% i 8% tržišta. Slijede Plodine i Billa s udjelima od oko 7% i 5%.
Tomislav Džapo
Viši menadžer u Odjelu financijskog savjetovanja
