Nestašice, koje se osjećaju kako u Europi, tako i drugdje, izazivaju nemire na globalnim robnim tržištima, potičući grozničavu potražnju za svim robama.

Globalne cijene hrane u opasnosti su da ponovno narastu jer se Kina suočava s izazovnom sezonom žetve zbog teške energetske krize koja trese tu zemlju.Nestanak struje proširio se s tvorničkih podova na kućanstva, smanjujući prognoze rasta za drugo najveće svjetsko gospodarstvo. Nestašice, koje se osjećaju kako u Europi, tako i drugdje, izazivaju nemire na globalnim robnim tržištima, potičući grozničavu potražnju za svim robama, od gnojiva do silicija. Peking pokušava osigurati energetske rezerve i opskrbu strujom u jeku jesenske žetve ovog najvećeg svjetskog poljoprivrednog proizvođača. Regije među najgore pogođenim su sjeveroistočne pokrajine poput Jilina, Liaoninga i Heilongjianga – u kojima se proizvodi oko polovice kineskog kukuruza i soje.

Bez struje, Kina će imati velikih problema u žetvi usjeva od kukuruza i soje pa sve do kikirikija i pamuka, dovodeći pod znak pitanja planove Pekinga za povećanje nacionalne poljoprivredne proizvodnje i zajamčenu proizvodnju zaliha hrane za svojih 1,4 milijarde ljudi. U posljednjih godinu dana Kina je morala uvesti rekordnu količinu poljoprivrednih proizvoda zbog domaće nestašice, rasta cijena i globalnih troškova hrane koji su dosegli najviše razine u višegodišnjom periodu.

Zemlja mora osigurati da opskrba električnom energijom nastavi držati korak s očekivanom jakom žetvom ove godine. “To će utjecati na ponudu i cijene poljoprivrednih proizvoda, što je pitanje od strateškog značaja za nacionalnu ekonomiju i život ljudi”, navodi državni medij Futures Daily.

Tijekom rujna 2021. godine nekoliko je postrojenja bilo prisiljeno zatvoriti ili smanjiti proizvodnju radi štednje električne energije, poput prerađivača soje koji drobe zrna za proizvodnju brašna za stočnu hranu i jestiva ulja. Također bi se mogle smanjiti operativne stope prerađivača kukuruza koji rade proizvode poput škroba i sirupa.

Neke su tvrtke kupile rezervne generatore u slučaju duljih prekida napajanja, izvijestio je Futures Daily pozivajući se na trgovce i proizvođače. Električna energija potrebna je za sušenje usjeva, što je važan proces prije skladištenja i prodaje. Sirovine će se pogoršati u kvaliteti i pretvoriti se u otpad ako se ne obrade na vrijeme.

Klimatski nokaut
Nijedna zemlja na svijetu ne stavlja veći broj doručaka na kuhinjske stolove od Brazila. Farme koje se nalaze na prostranim ravnicama i visoravnima koje se uzdižu iznad atlantske obale proizvode četiri petine svjetskog izvoza soka od naranče, polovicu izvoza šećera, trećinu izvoza kave kao i trećinu soje i kukuruza koji se koriste za ishranu koka nesilica i druge peradi i stoke. Stoga, kad su usjevi u ovoj regiji ove godine prvo spaljeni, a zatim smrznuti, što je pravi nokaut od strane klimatskih promjena – pogođeni najgorom sušom u stoljeću nakon koje je uslijedila neviđena antarktička fronta koja je neprestano prekrivala zemlju gustim mrazom – globalna tržišta roba doživjela su snažan potres.