Nutritivne potrebe kućnih ljubimaca specifične su i stoga ih je važno hraniti najkvalitetnijom hranom koju si vlasnik može priuštiti. Koliko god bili uporni i neodoljivi u svojim nastojanjima, pse i mačke ne smije se hraniti ostacima sa stola jer, među ostalim, sadrže velike količine začina i životinjama neprobavljivih tvari.
Kućni ljubimci, bilo da se radi o kanarincu, zamorcu, ribici, a pogotovo o psu ili mački, već odavno nisu samo čovjekovi pratitelji. Njihov je položaj, ili bolje rečeno status, avansirao i slobodno ih možemo zvati ravnopravnim članovima kućanstva. Štoviše, relevantna su znanstvena istraživanja pokazala kako ljudi sa svojim kućnim ljubimcima stvaraju čvrstu vezu iz koje proizlaze brojne prednosti i to ne samo za životinju koja prima utočište i hranu, već i za čovjeka. Te prednosti variraju od pozitivnih utjecaja na fizičko zdravlje do većeg životnog zadovoljstva i opće dobrobiti.
Teško je zapravo navesti sve pozitivne utjecaje kućnih ljubimaca na fizičko, ali i psihičko stanje čovjeka. Jasno je kako oni ponajprije ublažavaju usamljenost i potiču veću društvenost, posebno prilikom šetnji. Ali kućni ljubimac je i sam po sebi dobro društvo. On je netko o kome brinemo, daje nam osjećaj da smo nekome doista potrebni, poboljšava naše samopouzdanje te nas smiruje. Znatno ublažava stres te se, među ostalim, pokazalo da kućni ljubimci mogu pridonijeti i liječenju depresije, ali i anksioznih poremećaja, posebice kod pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti. Studije su pokazale i korist kućnih ljubimaca u terapiji djece s poremećajem hiperaktivnosti. Ljubimci pomažu i kod djece s deficitom pažnje (ADHD) kojima briga o mezimcu pomaže u razvijanju organizacijskih sposobnosti, osjećaja odgovornosti te u “trošenju” viška energije u igri i šetnjama.
Terapija kućnim ljubimcima (pet therapy) sve više postaje standardni dio brige o starim i nemoćnim osobama u mnogim staračkim domovima jer su ljubimci, a ponajprije psi, pravi izvor nepresušne topline i nesebične ljubavi. Nipošto ne možemo isključiti i mačke koje, unatoč njihovoj naizgled “hladnijoj” naravi od pasa te većoj samostalnosti, bude brojne emocije dok nam zadovoljno i smirujuće predu u krilu.
Postoje i brojna istraživanja koja ukazuju na činjenicu da su pacijenti oboljeli od raznih teških bolesti živjeli dulje ako bi imali kućnog ljubimca, a primijećeno je i skraćivanje vremena oporavka od bolesti. Već je dobro poznato i dokazano da milovanje pasa snižava krvni tlak, a terapija konjima priznata je u olakšavanju tegoba osoba s invaliditetom.
PRILAGOĐENA PREHRANA
Kako bi ljubimci, baš kao i ljudi, živjeli kvalitetnijim životom nužno je da imaju odgovarajuću, nutritivno prilagođenu prehranu. “Psi i mačke su po načinu prehrane mesojedi te im odgovara hrana s većom količinom animalnih proteina. Hrana kojom hranimo svoje ljubimce glavni je čimbenik na koji možemo utjecati da bi oni ostali optimalnog zdravstvenog stanja. Ako se lošije hrane zdravstveni se problemi ne javljaju nužno odmah, ali kroz neko vrijeme se počinju pokazivati kroz lošiju kvalitetu dlake, probleme s jetrom, bubrezima, gušteračom i drugim organima”, ističe Tamara Huzanić, dr.med.vet. iz Veterinarske ambulante Peroković.
Dodaje također da su psi, kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe, evoluirali tako da koriste animalne proteine i masti kao svoje primarne izvore energije, ali mogu koristiti i ugljikohidrate za energiju. Mačke su, s druge strane, isključivi mesojedi te većinu svojih energetskih potreba zadovoljavaju iz mesa. Šest osnovnih nutrijenata koje svaka hrana treba sadržavati su voda, proteini, masti, ugljikohidrati, minerali i vitamini.
Njen je savjet da se kućne ljubimce hrani najkvalitetnijom hranom koju si vlasnik može priuštiti jer se često razlike između jeftine i premium hrane ne mogu vidjeti na nutritivnoj deklaraciji te postoje razlike u kvaliteti i izvoru sastojaka. “Količina hrane i broj obroka koji psi i mačke trebaju dobivati ovisna je o njihovoj dobi, aktivnosti te načinu života pa je normalno da će pas koji je aktivan unositi veće količine hrane nego pas koji se manje kreće”, obrazlaže veterinarka Tamara ističući da rano u životu štenci moraju jesti često i puno. Zbog toga što relativno brzo rastu i imaju ograničen prostor u svojim želucima potrebne su im veće količine hrane. Do dobi od tri mjeseca potrebno ih je hraniti četiri do šest puta dnevno. Do 6. mjeseca života potreba za hranom se smanjuje jer štenci dosegnu oko 75% svoje odrasle veličine i mogu se hraniti s dva do tri obroka dnevno.
Starijim psima, osobito onima starijim od sedam godina, pomoći će prehrana sastavljena prema njihovim potrebama. “Prehrana za starije pse često ima manje kalorija, više proteina, manje natrija i manje ugljikohidrata, prebiotike i probiotike za održavanje crijevne mikroflore te glukozamin za zdravlje koštanog sustava”, napominje veterinarka uz upozorenje kako se psima ne preporučuje ostavljati hranu stalno dostupnu nego ju je poželjno podijeliti u obroke koji bi trebali biti u isto vrijeme. Kod normalnog odraslog psa idealan broj obroka je dva do tri jer ako se životinja hrani, primjerice, samo jednom dnevno, predugačko je razdoblje praznog želuca što kao posljedicu može imati razvoj gastritisa i pretilosti.
Mnogi vlasnici kućnih ljubimaca daju poslastice kao nagrade ili izraz iskazivanja ljubavi prema svojim psima ili mačkama ne razmišljajući o broju kalorija koje se u njima nalaze pa konzumacija takvih pripravaka često dovodi do pretilosti. “Poslastice nikako ne smiju biti glavnina obroka jer njihova nutritivna vrijednost nije dovoljno izbalansirana. One u svakom slučaju moraju biti kvalitetnog sastava sa što manje aditiva”, upozorava veterinarka savjetujući kako se kao poslasticu može koristiti i hrana koju ljubimac i inače redovito jede.
Koliko god bili uporni i neodoljivi u svojim nastojanjima, pse i mačke nikako se ne smije hraniti ostacima sa stola jer sadrže velike količine začina, pogotovo soli, zatim mlijekom jer ne mogu probaviti laktozu te kostima koje mogu uzrokovati začepe, krvave proljeve te trajna oštećenja probavnog sustava.
Prehrana ostalih kućnih ljubimaca kao što su ribice, glodavci i ptice veoma je kompleksna te je najbolje prije same nabave takvog kućnog ljubimca savjetovati se s veterinarom ili educiranom osobom u specijaliziranoj trgovini za kućne ljubimce. Općenito gledajući, svatko tko ima kućnog ljubimca može se voditi pojašnjenjem veterinarke kako je kvalitetna gotova komercijalna hrana kompletna i izbalansirana za potrebe određene životinjske vrste, pasminu, dob te metaboličke potrebe. “Svakako pripazite da se radi o premium ili superpremium hrani te pri izboru slobodno potražite savjet veterinara koji poznaje vašeg ljubimca i zna što mu je potrebno”, navodi veterinarka Tamara Huzanić za kraj.
PORAST ZANIMANJA
Lijepo je stoga iz prve ruke, od vlasnika specijaliziranih trgovina za hranu i opremu za kućne ljubimce, čuti kako se na našem tržištu primjećuje porast zanimanja za kvalitetnu hranu za kućne ljubimce. Tako iz tvrtke Unconditional, u sklopu koje djeluje maloprodajni brend Zoocity, poručuju kako bi vlasnici trebali brinuti o prehrani svojih ljubimaca jer su odgovorni za njihovo zdravlje i dobrobit, a kod odabira hrane trebali bi se odlučiti za onu koja je napravljena od namirnica visoke kvalitete i koja je sastavom u potpunosti prilagođena vrsti i potrebama ljubimca. U njihovom su asortimanu zastupljeni brendovi Orijen&Acana, Happy Dog, Happy Cat, Real Nature, Select Gold, Royal Canin, Ever Clean i Trixie, a u ponudi osim hrane imaju i igračke, dodatnu opremu te proizvode za njegu svih skupina kućnih ljubimaca – pasa, mačaka, ptica, glodavaca, ribica pa i gmazova.
Da ljubimci zaslužuju samo najbolje, odnosno hranu primjerenu pasmini i starosti, slaže se i Zlatko Borko iz Uprave trgovine Zvjerinjak koji ujedno podsjeća da takvom prehranom ne samo da produljujemo život naših ljubimaca već i smanjujemo mogućnost raznih oboljenja. U Zvjerinjaku kupci mogu, među ostalim, pronaći premium i super premium brendove hrane kao što su Rasco Premium, Brit premium, Ontario Super Premium, Monge, Pro Plan, Acana, Orijen i druge. Također, potrošačima je na raspolaganju i veterinarska ljekarna te veliki izbor opreme za sve kućne ljubimce.
Ova kretanja na domaćem tržištu potvrđuju i podaci koje je nedavno objavio FEDIAF, Europsko udruženje za hranu za kućne ljubimce. Naime, vrijednost prodaje hrane za kućne ljubimce na europskom je tržištu u prošloj godini u odnosu na 2020. porasla 3,1 posto dosegnuvši 27,7 milijardi eura, a vrijednost povezanih usluga i proizvoda iznosila je daljnjih 23,5 milijarde eura. Količinski u 2021. godini ukupno je prodano 10,2 milijuna tona hrane za kućne ljubimce.
U 2021. broj tvrtki koje proizvode hranu za kućne ljubimce i njihovih proizvodnih pogona ostao je isti i bilo ih je 150 odnosno 200, ali tvrtke su povećale broj zaposlenih za 10 posto. Industrija je tako prošle godine izravno zapošljavala 110.000 djelatnika, a podataka o neizravno zaposlenima doseže brojku od čak 950.000 djelatnika.
Na kraju prošle godine 46 posto europskih kućanstava, odnosno čak 90 milijuna njih, imalo je nekog kućnog ljubimca što je više nego 2020. kada je objavljena brojka o 88 milijuna kućanstava. Europljanima je tako društvo pravilo otprilike 110 milijuna mačaka, 90 milijuna pasa, 50 milijuna ptica, 30 milijuna malih sisavaca, 15 milijuna akvarijskih i 10 milijuna terarijskih životinja. “Unatoč mnogim izazovima koje su donijele protekle dvije godine utješno je znati da 90 milijuna kućanstava u Europi uživa u društvu i ljubavi koju im pruža jedan ili više kućnih ljubimaca”, istaknuo je povodom objave ovog izvješća Raquel Izquierdo de Santiago, generalni tajnik FEDIAF-a. Najavio je ujedno kako će njegova organizacija, a imajući na umu dokazanu dobrobit koju kućni ljubimci imaju za mentalno i psihičko zdravlje, nastaviti podizati svijest o ulozi i važnosti kućnih ljubimaca u modernom društvu što možemo samo toplo pozdraviti.
Grupe namirnica izuzetno toksične za pse i mačke:
- ČOKOLADA, KAVA I ČAJ – sadrže teobromin i kofein, vrste metilksantina koji mogu uzrokovati povraćanje i proljev, dahtanje, pretjeranu žeđ i mokrenje, hiperaktivnost, abnormalni srčani ritam, drhtanje, napadaje i smrt.
- LUK, VLASAC I ČEŠNJAK – mogu izazvati iritaciju probavnog trakta i dovesti do oštećenja crvenih krvnih stanica i anemije.
- GROŽĐE I GROŽĐICE – ako se pojede u velikim količinama, ova hrana može uzrokovati želučane tegobe, letargiju i akutno zatajenje bubrega.
- ORAŠASTI PLODOVI – sadrže velike količine ulja i masti, mogu uzrokovati povraćanje, proljev i pankreatitis (upalu gušterače).
- ALKOHOLNA PIĆA – mogu uzrokovati povraćanje, proljev, smanjenu koordinaciju, otežano disanje, drhtanje, komu, pa čak i smrt kod pasa.
- CITRUSNO VOĆE – stabljike, lišće, kore, sjemenke i plod citrusa sadrže različite količine limunske kiseline koja, ako se unese u velikim količinama, može izazvati depresiju dišnog sustava.
