Hrvatska se lani, treću godinu zaredom, izdvaja kao zemlja s najslabijim ostvarenjem gospodarskog rasta među deset zemalja srednje i istočne Europe, a imala je i najsnažnije smanjenje zaposlenosti u usporedbi s tim zemljama, pokazala je analiza objavljena u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke.
U
sporedba Hrvatske i deset odabranih zemalja srednje i istočne Europe pokazuju da je pad BDP-a u 2012. zabilježen uz Hrvatsku u još svega tri promatrane zemlje. Pritom je u Hrvatskoj i Sloveniji zabilježen pad BDP-a od po 2 posto, u Mađarskoj 1,7 posto i u Češkoj za 1,1 posto. Istodobno baltičke zemlje bilježe znatne stope rasta, Letonija za 5,3 posto, Litva 3,6 posto, a Estonija za 3,2 posto. Gospodarski je rast u Poljskoj i Slovačkoj iznosio po 2 posto, u Bugarskoj 0,8 posto te u Rumunjskoj 0,2 posto.
U zemljama koje su ostvarile izraženiji rast BDP-a gospodarsku je aktivnost, uz inozemnu potražnju, uglavnom podupirala i domaća potražnja, dok je u ostalim zemljama u prvom redu ostvareno slabljenje domaće potražnje, napominju analitičari HNB-a.
Kada je riječ o kretanju zaposlenosti tijekom prva tri tromjesečja 2012. broj zaposlenih osoba blago je porastao na godišnjoj razini u baltičkim zemljama, Mađarskoj i Rumunjskoj, dok je u ostalim promatranim zemljama zabilježen pad broja zaposlenih, pri čemu je najsnažnije smanjenje zaposlenosti bilo u Hrvatskoj.
Anketna je stopa nezaposlenosti tijekom drugog i trećeg tromjesečja 2012., baš kao i u prvom tromjesečju iste godine, od svih promatranih zemalja bila najviša u Hrvatskoj.
Za cijelu 2012. anketna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je iznosila 15,8 posto (po definiciji Međunarodne organizacije rada – ILO, stanovništvo starije od 15 godina), a po podacima Eurostata u prosincu lani anketna je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 18 posto. Visoke stope nezaposlenosti zabilježene su i u Letoniji (u prosincu lani 14,3 posto) i Slovačkoj (14,5 posto), dok je najnižu stopa imala Češka, po podacima Eurostata 7,2 posto.
U usporedbi s Letonijom, koja poput Hrvatske bilježi visoke stope nezaposlenosti, u toj je zemlji prisutan istodoban rast broja zaposlenih osoba, za razliku od Hrvatske gdje je visoka stopa nezaposlenosti i dalje praćena dugotrajnim smanjivanjem broja zaposlenih osoba. Upravo zbog ovakvih trendova, upozorava se, Hrvatska ima najnižu stopu aktivnosti od svih promatranih zemalja.
Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj (po definiciji ILO-a, stanovništvo starije od 15 godina) u 2012. je iznosila 38,1 posto, prema 39,5 posto u 2011. godini i 41,1 posto u 2010., dok je najviša stopa zabilježena 2008. kada je iznosila 44,5 posto.
Većina zemalja za koje je dana usporedba u prvih je devet mjeseci 2012. nastavila provoditi fiskalnu konsolidaciju započetu još u 2010. Fiskalna je prilagodba uglavnom ostvarena smanjenjem rashodne strane proračuna, pri čemu je smanjenje rashoda uvelike provedeno na socijalnim naknadama, kapitalnim transferima i nabavi nefinancijske imovine (ako se promatra u postotku BDP-a).
Za razliku od toga, u Hrvatskoj, Bugarskoj i Češkoj smanjenje manjka bilo je uglavnom uvjetovano povećanjem prihoda, napominju analitičari hrvatske središnje banke.
Navode i kako se javni dug u većini zemalja nastavio povećavati, pri čemu se rastom duga posebno ističu Slovačka i Hrvatska. Javni dug Hrvatske u 2012. iznosio je 53,6 posto BDP-a.
Na kraju rujna 2012. razina javnog duga u Hrvatskoj bila je među najvećima, a krajem 2013. mogla bi biti još nepovoljnija u odnosu na druge zemlje. Prema posljednjim dostupnim projekcijama Europske komisije, većina promatranih zemalja provest će fiskalnu konsolidaciju i u 2013., dok bi se u Hrvatskoj, ako se rebalansom proračuna znatno ne smanje rashodi, manjak mogao ponovno produbiti, ocjenjuju u HNB-u. (H)
