U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je inflacija dosegnula 4,7 posto na godišnjoj razini, dok je mjesec dana prije iznosila 4,4 posto, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema podacima DZS-a, u prosincu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na studeni za 0,1 posto, dok su u odnosu na prosinac prethodne godine porasle za 4,7 posto. To predstavlja blago ubrzanje inflacije, nakon dva mjeseca usporavanja. U rujnu je, naime, inflacija dosegnula 5 posto, najvišu razinu u gotovo četiri godine, da bi u listopadu skliznula na 4,8, a u studenome na 4,4 posto.
U prosincu su, u odnosu na studeni, cijene dobara oslabile za 0,1, a usluga za 0,3 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u prosincu su, u odnosu na studeni, najviše pale cijene odjeće i obuće, 6,5 posto, a s padom od 1,6 posto slijede cijene komunikacija.
Cijene prometa, pod utjecajem nižih cijena goriva za osobna vozila, pale su za 1 posto, dok su cijene rekreacije i kulture oslabile 0,1 posto.
S druge strane, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, u kojima su uključene cijene svježeg voća i povrća, porasle su na mjesečnoj razini 1,4 posto, dok su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, što uključuje i centralno grijanje, ojačale 0,6 posto.
Cijene alkoholnih pića i duhana, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, cijene zdravstva, cijene obrazovanja, ugostiteljskih usluga te cijene ostalih dobara i usluga ostale su u prosincu nepromijenjene u odnosu na studeni.
Na godišnjoj su razini najviše, 13,8 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva. S rastom od 5,6 posto slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića, dok su cijene alkoholnih pića i duhana porasle za 5,0 posto.
U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, cijene su na godišnjoj razini porasle za 3,4 posto, dok su cijene rekreacije i kulture ojačale za 3,0 posto.
Cijene ugostiteljskih usluga i zdravstva porasle su za 2,6 posto, kao i cijene pokućstva i opreme za kuću.
Cijene ostalih dobara i usluga ojačale su, pak, za 2,4 posto, a cijene zdravstva za 2,2 posto.
S druge strane, najveći su pad na godišnjoj razini, 5,7 posto, zabilježile cijene odjeće i obuće, dok su cijene obrazovanja pale za 1,4, a komunikacija za 0,8 posto.
“U 2012. rastu cijena najviše su pridonijele cijene prehrane i energije. Ako iz indeksa potrošačkih cijena isključimo te dvije kategorije, cijene su porasle u prosjeku za 1 posto u odnosu na 2011. godinu. U prošloj su godini inflatorne pritiske stvarali rast porezne presije, odnosno povećanje stope PDV-a, rast administrativno utvrđenih cijena, odnosno cijena električne energije i plina, te vremenske nepogode, odnosno suša, koja je povećala cijene hrane. S druge strane, u uvjetima produljene recesije pritisak sa strane potražnje izostaje”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Prosječna inflacija u cijeloj prošloj godini iznosila je 3,4 posto, dok je godinu dana prije bila 2,3 posto.
“Ove godine očekujemo sličnu stopu rasta potrošačkih cijena kao i lani. U prvom dijelu godine, uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Cijene sirove nafte na svjetskim su tržištima razmjerno stabilne, a njihov značajniji rast ne očekujemo u ovoj godini. No, zbog snažnog utjecaja geopolitičkih kretanja na cijene nafte, njihovo kretanje ostaje neizvjesno”, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)
