Od brojnih komparativnih prednosti koje područja Istre i Primorja nude, povoljan geostrateški položaj najčešće je spominjan u stručnim krugovima. Do sada se taj potencijal ni izbliza nije iskoristio, ali prilika ostaje, no ne dovijeka
Iako će Hrvatska od 1. siječnja 2013. godine biti podijeljena na dvije statističke regije – Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, mi u ovom broju nastavljamo s predstavljanjem područja koje po svom gospodarskom i političkom miljeu spadaju u zasebne, nazovimo ih tako – lokalne regije.
Nakon Istočne i Južne Hrvatske tako je na red došla Istra i Primorje u čiji sastav ulaze tri županije: Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska. Riječ je o regiji za koju se nimalo slučajno ne govori kako predstavlja vrata srednje Europe jer upravo od pomorskih luka na ovom području vodi najkraći put do razvijenih tržišta u srcu Staroga kontinenta.
Mnoge su tvrtke oko ovog koridora pozicionirale svoje logističko-distributivne kapacitete već sada, no pravi će razvoj ipak pričekati investicije u željezničku infrastrukturu i druge kapacitete.
Nigdje se u Lijepoj našoj na jasniji način ne očituju svi kontrasti koje ovo naše podneblje nudi doli u ovoj regiji u kojoj se na, zemljopisno gledano, vrlo malom prostoru susreću sredozemna i kontinentalna klima, more i krš, otoci i kontinent.
Kontrasti se protežu i na društveno-političkom ali i gospodarskom te demografskom nivou. Gledamo li ovaj potonji parametar, s gotovo 300 tisuća stanovnika najnapučenija je Primorsko-goranska županija, što je i sasvim razumljivo s obzirom na to da se u ovoj županiji nalazi i središte cijele regije – grad Rijeka.
S druge strane, nešto zapadnije, u jednoj od najrazvijenijih hrvatskih županija – Istarskoj, živi blizu 210 tisuća ljudi, dok je najslabije naseljena Ličko-senjska županija s jedva nešto više od 50 tisuća stanovnika. Tim redom ćemo ih i pojedinačno predstaviti.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
U Primorsko-goranskoj županiji prošle je godine poslovalo ukupno 8348 tvrtki. Pritom su daleko najzastupljenije tvrtke u djelatnosti trgovine, njih 2206 što iznosi 26,4% ukupnog broja poslovnih subjekata. Trgovina je najznačajnija djelatnost i po ukupnom prihodu te s prošlogodišnjih 14 milijardi kuna zauzima udio od 40,6%.
Ipak, kada se gleda zarada onda se uloge prilično mijenjaju. Tako na prerađivačku industriju otpada čak 68%, dok je trgovina ostvarila tek 10% od ukupne dobiti prije oporezivanja. Ova dva sektora su i najveći poslodavci pa tako u trgovini radi 23,8%, a u prerađivačkoj industriji 23,4% od ukupno zaposlenih.
Plodine su, uz brodogradilište 3. Maj, najznačajniji poslovni subjekt u Primorsko-goranskoj županiji. Tako ovaj trgovac predstavlja najvećeg poslodavca s ukupno 3035 djelatnika, a vodeći je i po ukupnim prihodima s ostvarenih 2,98 milijardi kuna u 2011. godini. Prema neto dobiti Plodine su se s lanjskih 35 milijuna kuna svrstale na peto mjesto, iza tvrtki BI 3. Maj d.d., Luka Rijeka d.d., 3. Maj MID d.d. i JGL d.d.
Zbog svog povoljnog geo-prometnog položaja te prirodnih resursa i ljudskih potencijala glavni razvojni orijentiri gospodarstva Primorsko-goranske županije leže u razvitku prometnih pravaca i logistike, prerađivačke industrije (s posebnim naglaskom na brodograđevnu i drvno-prerađivačku industriju), zatim turizma i energetskog sektora te ljudskih resursa u funkciji gospodarstva, navode iz Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka.
Kao i na primjeru Dalmacije, i u ovoj regiji brodogradnja predstavlja jedan od nosivih stupova gospodarske i opće socijalne stabilnosti.
“Brodograđevna djelatnost, osim svog ukupno velikog doprinosa gospodarstvu, uvjet je za opstanak brojnih malih trgovačkih društava koji svoj rad i proizvode ugrađuju u brodove koji se proizvode i popravljaju u našim brodogradilištima. Osim brodogradnje značajnu ulogu će naravno imati farmaceutska industrija i industrija vezana za prehrambene proizvode”, mišljenja je Vinko Mičetić, predsjednik ŽK Rijeka.
Ako se fokusiramo na sektor trgovine na malo, vidljivo je kako je njegovo osnovno obilježje trend povećanja koncentracije tržišnog udjela kod vodećih maloprodavača. Naime, najveća koncentracija novoizgrađenih maloprodajnih objekata, naravno nakon nedodirljivih Grada Zagreba i Zagrebačke županije, bilježi se upravo u Primorsko-goranskoj županiji.
Razvojni trend distributivne trgovine u ovoj županiji obilježava sve intenzivniji procvat izgradnje velikih maloprodajnih objekata – supermarketa, hipermarketa, trgovačkih centara i specijaliziranih prodavaonica te velikih distributivnih centara koji su svoj asortiman prilagodili poglavito malim i srednje velikim trgovačkim društvima u djelatnosti trgovine, trgovačkim obrtima i ugostiteljima.
ISTARSKA ŽUPANIJA
Najznačajnije gospodarske djelatnosti u Istarskoj županiji su prerađivačka industrija, turizam i trgovina koje zajedno generiraju 70% ukupnog prihoda svih gospodarskih subjekata u županiji. Pritom je važno napomenuti kako je u posljednjih nekoliko godina uočljiv stalni rast stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti.
U sklopu vrlo raznovrsne industrije po ukupnim učincima prednjače brodogradnja (Brodogradilište “Uljanik”), prerada duhana (Tvornica duhana Rovinj) i proizvodnja automobilskih dijelova (P.P.C. Buzet).
Razvojno je najperspektivnija gospodarska djelatnost turizma i ugostiteljstva koja, s kapacitetima od 250.000 postelja u čvrstim objektima i kampovima, danas ostvaruje oko 33% od ukupnih noćenja u Republici Hrvatskoj te bilježi velike multiplikativne učinke na ostalo gospodarstvo.
Uz industriju i turizam razvila se i razgranata djelatnost trgovine koja je, prvenstveno zahvaljujući dolasku niza velikih trgovačkih lanaca u Istru, postala vodećom u državi prema površini raspoloživog prodajnog prostora po stanovniku.
Prema podacima HNB-a, izravna strana ulaganja u Istarsku županiju od 1993. do prvog tromjesečja 2011. godine kumulativno iznose milijardu i 116 milijuna eura. Po zemljama, najviše je izravnog kapitala iz Njemačke (301,5 milijuna eura ili 27%), slijedi Italija (216,3 milijuna eura ili 19,4%), dok je na trećem mjestu Slovenija (136,2 milijuna eura ili 12,2%).
Za gospodarski razvoj Istarske županije, posebice kad je riječ o turizmu, od izuzetne je važnosti da poluotok ima razgranatu i dobro opskrbljenu maloprodajnu mrežu koja bi trebala, u što većoj mjeri, biti u funkciji plasmana domaćih proizvoda i usluga. Gospodarski pokazatelji koje Istarska županija ostvaruje svakako mogu biti razlog da regija bude interesantna maloprodajnim tvrtkama.
Zamjenik predsjednika Strukovne grupe trgovine Županijske komore Pula, Željko Jelenić iz tvrtke Puljanka d.d., naglašava kako trgovinu na malo u Istarskoj županiji obilježava sezonski karakter. Zimi se u manjim mjestima zatvara veliki broj neprehrambenih prodavaonica, dok u sklopu turističkih naselja i kampova u to doba godine prestaje s radom i značajan broj prodavaonica pretežno prehrambenim proizvodima.
Velike su oscilacije u prometu u usporedbi zimskih i ljetnih mjeseci; bilježi se i velika fluktuacija kadrova zbog sezonskog rada, a na nedostatak kvalitetnog trgovačkog kadra jednim dijelom utječe i sezonsko zapošljavanje.
Posljednjih nekoliko godina prisutna je snažna ekspanzija trgovačkih lanaca što je, kaže Jelenić, dovelo do toga da u Istri postoji prevelik broj trgovačkih kapaciteta u odnosu na broj stanovnika, naročito u zimskim mjesecima.
Važno je pritom znati kako se, zbog efekta turističke sezone na trgovinu, u ljetnim mjesecima broj stanovnika u Istri udvostruči. Međutim, kako je Istarska županija uglavnom orijentirana na “ljetni” turizam, povećanje broja stanovnika događa se uglavnom u špici sezone koja traje oko tri mjeseca.
U takvim uvjetima, prema podacima Fine, ukupni prihodi trgovine na malo u Istarskoj županiji u 2011. godini dosegli su iznos od 1,798 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 1,772 milijarde kuna. Prosječan je broj zaposlenih u trgovini na malo u ovoj županiji lani iznosio 2747.
LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
Ličko-senjska županija je prostorno najveća teritorijalna jedinica u RH koja, s površinom od 5350 km2, zauzima 6,78% državnog teritorija. Unatoč velikom prostoru, ovo je najrjeđe naseljena županija na što su velikim dijelom utjecala ratna zbivanja u Domovinskom ratu.
Najznačajniji sektori gospodarstva ove županije su trgovina s 27,1% udjela, slijede građevinarstvo sa 16,5%, prerađivačka industrija s 15,2% i ugostiteljstvo s 12,3%. U prerađivačkoj industriji najviše je zastupljena drvna industrija (30%), metalna industrija (18%) i proizvodnja prehrambenih proizvoda (13%).
Najistaknutije tvrtke iz ovih djelatnosti su Pergament, Viševica Komp, Pilana Perušić, Kulapromet, Metalna oprema, Sladovača i Ličanka. U uslužnom sektoru najvažnije grane su trgovina (33,5%), hoteli i restorani (23%) i građevinarstvo (11,3%), a najistaknutije tvrtke iz ove grupe djelatnosti su Novalis, Most, Milem, JU NP Plitvička jezera, UO Macola Korenica i Hadria.
Razvitak Ličko-senjske županije usmjeren je na turizam, poljoprivredu i drvnu industriju i temelji se na iznimnim prirodnim i kulturnim resursima kojima ova županija raspolaže. Bogatstvo čistih izvorskih voda i vodotoka, čista morska voda i obala, velike površine pokrivene kvalitetnom šumom bukve i jele i nezagađeno obradivo zemljište prirodni su resursi koji su tek dijelom stavljeni u punu gospodarsku funkciju. Tome treba pridodati vrlo dobru prometnu povezanost s ostalim dijelovima Hrvatske s obzirom na autocestu A1 i razvijenu mrežu županijskih i lokalnih cesta, ličku željezničku prugu te dvije zračne luke.
Usto, na području županije do sada su na ukupno 107 hektara izgrađene poduzetničke zone koje pružaju brojne pogodnosti za investitore. Ličko-senjska županija posjeduje zavidan razvojni potencijal koji se u budućnosti treba temeljiti na gospodarstvu oslonjenom na ekološke kvalitete područja.
Trgovinu na malo u ovoj županiji karakterizira sve teži položaj nezavisnih trgovaca. “Veliki trgovački lanci preuzeli su ulogu malih trgovina koje u nemilosrdnoj i nejednakoj konkurenciji jedva preživljavaju na tržištu”, komentiraju iz HGK – Županijske komore Otočac.
OBRTNIČKA SLIKA
Da je položaj malih trgovaca, a poglavito obrtnika, izrazito nezahvalan pokazuju i kumulativni podaci za godine koje već uvriježeno zovemo kriznima. Naime, u Primorsko-goranskoj županiji, koju uzimamo kao primjer kretanja ne mnogo drukčiji niti u druge dvije županije, od 2007. godine do danas broj obrtnika s osnovnom djelatnošću trgovine smanjen je za 22,3%.
To znači kako je svaki peti obrtnik koji se bavio djelatnošću trgovine na malo u ovoj županiji stavio ključ u bravu. Ipak, od 2010. broj trgovaca-obrtnika stagnira pa se može reći kako je negativni trend zaustavljen.
“Važno je naglasiti kako obrtnici u većini slučajeva imaju po jedno prodajno mjesto, poneki dva, a rijetki tri ili više. Prema podacima DZS-a za 2010. godinu, obrti čine više od polovice subjekata koji operiraju u sektoru trgovine na malo, ali njihov udio u ukupnom prometu jedva doseže 5%”, komentira Robert Fućak, Predsjednik ceha trgovine HOK-a Primorsko-goranske županije.
Prema njegovim riječima, male trgovce najviše muči jaka konkurencija velikih trgovačkih lanaca, previsoki PDV u odnosu na države u okruženju i posljedično manja konkurentnost poslovanja, presija kroz ostale porezne i parafiskalne namete, slaba kupovna moć stanovništva uslijed gospodarske krize i nezaposlenosti, veliki troškovi vezani uz usklađivanje s novim zakonskim rješenjima koji se u pravilu prebacuju na teret trgovaca (HACCP, fiskalne blagajne), skupe ili nedostupne kreditne linije i nelegalna konkurencija neregistriranih fizičkih osoba.
Tome valja pridodati i slabu organiziranost malih trgovaca, osim na primjeru trgovaca prehranom koji se na ovom području pokušavaju izboriti za opstanak kroz Udrugu trgovaca “051”. Ova je udruga osnovana krajem 2005. godine i od tada u pregovorima s dobavljačima roba i usluga pokušava izboriti bolje uvjete nabave za svoje članove.
U tom se cilju svih 36 trgovačkih obrta okupljenih u UT “051” pridružilo i Savezu udruga malih trgovaca RH koji djeluje na nacionalnoj razini. “Pridruživanje Savezu proizašlo je iz naše procjene da smo kao samostalna udruga dosegli limite i da ćemo udruženi s kolegama iz ostalih dijelova Hrvatske postići još bolje poslovne rezultate”, ističe Fućak.
