Originalna tradicija, inovativnost i kvaliteta već su dulje od stoljeće i pol krilatica tržišnog nastupa tvrtke Badel 1862. Danas se te vrednote ogledaju u stručnjacima koji svoj cijeli radni vijek djeluju u Badelu, svjesni tradicije, ali okrenuti budućnosti i novim, premium idejama
Tvrtka Badel 1862 od svoga osnutka bila je inovator na tržištu te je kao kreator originalnih proizvoda uvijek bila nositelj trendova u segmentu jakih alkoholnih pića. To je nota koja se održala i do današnjih dana te je primijenjena i na asortiman vina koja su u portfelj Badela ušla nešto kasnije.
Originalnost i inovativnost postulati su kojih se u ovoj kompaniji čvrsto drže te ističu kako je upravo takav pristup ono što je i danas temeljna odrednica cjelokupnog portfelja Badela 1862, a koja se može najbolje sažeti u izjavi direktorice proizvodnje jakih alkoholnih pića i master blenderice, Vesne Jurak: “Nećemo nikoga kopirati. Želimo biti originalni!”.
Biotehnolog po zvanju, Vesna je još kao pripravnica u Badel došla 1996. godine te je u ova sada već dva desetljeća iskustva postala istinska enciklopedija znanja o svim tajnama proizvodnje široke lepeze proizvoda u asortimanu jakih alkoholnih pića. Njen kolega po funkciji, direktor proizvodnje vina, enolog Dubravko Ćuk, po struci diplomirani inženjer agronomije, ima vrlo sličan profesionalni put, za nijansu duži, jer je u Badel isto kao pripravnik došao 1995. godine i od tada se brine za vinski portfelj koji je također vrlo širok, bogat, a umnogome i uistinu ekskluzivan.
ORGANIZACIJA PROIZVODNJE
Posao istraživanja i razvoja po organizacijskoj je strukturi Badela 1862 smješten u okviru odjela Marketing i inovacije, ali u operativnom smislu razvoj se zapravo radi u odjelu proizvodnje. Marketing pritom daje određene inpute, informacije ili smjernice, ali sve ostalo obavlja se u sklopu proizvodnje u kojoj, kada je riječ o jakim alkoholnim pićima, radi ukupno pet prehrambenih tehnologa.
Njihov osnovni posao ogleda se u pripremi proizvodnje, odabiru sirovina pa sve do kompletne proizvodnje i punione. Proizvodnja vina je koncipirana po sličnom principu, dakako sa specifičnostima koje su karakteristične za ovaj segment.
Na Badelovoj centralnoj proizvodnoj lokaciji na zagrebačkom Žitnjaku, gdje je smještena i proizvodnja jakih alkoholnih pića, u vinskom segmentu kontinuirano rade tri do četiri enologa koji su uključeni u pripremu, obradu i razvoj novih proizvoda.
U asortimanu vina koncept proizvodnje je ipak ponešto drugačiji jer Badel ima svoje vinarije u kojima rade enolozi i vinogradari koji, u suradnji sa zagrebačkom centralom, obavljaju primarni dio proizvodnje.
Dubravko ističe kako je svaka berba na svojevrstan način novi proizvod jer je grožđe, pa time i proizvodnja, ovisna o agro-klimatološkim uvjetima tijekom godine.
“Ne postoje dvije identične berbe ili dva identična vina iako su iz istog vinogorja i iste vinarije. Svaka se godina odlikuje nekom svojom specifičnošću, a zadatak svih enologa i ostalih kolega je da se te različitosti i specifičnosti pojedinih berbi što više približe trajnim karakteristikama svake pojedine vrste ili brenda vina”, pojašnjava Dubravko te dodaje kako u sastavu Badela posluju četiri vinarije: Daruvar, Križevci i Benkovac te Kurija Nespeš u zelinskom vinorodnom kraju, dok je poslovna suradnja s PZ Svirče na otoku Hvaru definirana desetogodišnjim ugovorima, a slično je organizirana i suradnja s vinarima na poluotoku Pelješcu i drugdje u Hrvatskoj.
Osim vlastite proizvodnje, Badel se bavi i otkupom vina koje potom plasira na tržišta, a osobito značajan primjer takve suradnje su brendovi Plavac, Pelješac i Dingač koji dolaze sa spomenutog poluotoka.
ISKUSTVO JE TEMELJ RAZVOJA
Prije nego smo započeli priču o asortimanu i osnovnim značajkama glavnih brendova Badela, Vesna je, govoreći o svom putu od pripravnice, tehnologa u proizvodnji, voditelja pripreme proizvodnje, rukovoditelja te danas direktora proizvodnje, naglasila kako je riječ o specifičnom poslu u kojem nije dovoljna samo stručnost, nego i prirođeni talent jer osoba mora posjedovati i senzorska odnosno organoleptička osjetila koja su nezaobilazan aspekt u uspješnom obavljanju ovoga posla te kao takva nisu nešto što se može naučiti.
U opisu zaduženja oba direktora proizvodnje su brojni zadaci, od terenskih kada je kampanja berbe, ocjene uzoraka, obilaska vinarija i destilerije, kušanja i pripreme uzoraka, definiranja nabavke repromaterijala, sirovina, zaštitnih sredstava i mehanizacije, praćenje zakonske regulative u suradnji s marketingom, razvoj projekata, prezentacija i degustacija proizvoda i drugo.
“Današnje tržište od svakog stručnjaka iziskuje spremnost na obavljanje različitih poslova, no srećom i Dubravko i ja imamo dobre timove koji svaki dan žive svoj posao, čime se osigurava izvrsna komunikacija koja se jasno očituje i u proizvodima koje predstavljamo tržištu”, ističe direktorica.
MODERNA TRADICIJA
Povijest Pelinkovca seže u davnu 1862. godinu. To je prvi liker u Hrvatskoj koji je službeno upisan, a kao zanimljivost možemo istaknuti da je to i prvi liker koji se služio na Napoleonovom dvoru. Povodom 145. obljetnice Badela predstavljen je Antique, biljni liker koji je napravljen po izvornoj recepturi te dolazi u replici originalne boce iz 19. stoljeća.
“Riječ je o vrhunskoj ekstenziji Pelinkovca koji je vodeći liker na tržištu. Rađen je isključivo od aromatskog bilja koje sami maceriramo, destiliramo i proizvodimo esenciju iz koje dobivamo vrhunski liker u kojem nema nikakvih dodatnih aroma. Kako bi ovo tradicionalno piće približili ženama i mlađoj populaciji napravili smo novu ekstenziju, Pelinkovac Orange, koji je s većim udjelom šećera i manje alkohola te sadrži eterično ulje gorke naranče. Proces maceracije nekada se odvijao u drvenim kacama, a sada se to radi u inoks kacama zato što se drvo rasuši te nastaju veliki gubici. S druge strane, postrojenje za destilaciju je staro i datira iz 1921. godine. Pokušali smo napraviti moderniziranu repliku, ali nismo dobili iste rezultate kao sa starim, ručno rađenim kotlom čija je unutrašnjost od kositra pa su aromatične trave tijekom godina napravile fini oblog dajući tako specifičnu aromu koju je nemoguće kopirati modernim rješenjima”, objašnjava Vesna.
INVESTICIJE U RAZVOJ
Kada je riječ o razvojnim idejama, one, po organizacijskoj shemi, dolaze od marketinga, ali to dakako nije isključivi primjer kako nastaju novi proizvodi, brendovi ili oplemenjene ekstenzije postojećih. Ideje pristižu odasvud, bilo od kolega u tvrtki ili putem povratnih informacija s tržišta.
U segmentu jakih alkoholnih pića noviteti se, izuzev destilata, mogu razvijati tijekom cijele godine, dok je vinski portfelj limitiran na sezonu berbe pa se rade brojni pokusi i osmišljavaju različiti stilovi vina.
Tako je, kaže Dubravko, 2010. godine nastalo predikatno vino Korlat Merlot Boutique, čime je kreiran novi i na tržištu izuzetno uspješan proizvod. Primjer novog proizvoda je i lani predstavljeni Rosé s pozicije Korlata, a tijekom ove godine na tržištu će se pojaviti i posebno odnjegovana vina Korlat Supreme.
“Razvoj vinograda i brenda Korlat za Badel su u posljednjih 15-ak godina najznačajniji projekti jer se u cijelosti odvijaju pod okriljem tvrtke. Puno smo napravili na razvoju i brendiranju vina Ivan Dolac, ali je tu ona osnovna, sirovinska baza naslonjena na naše vanjske partnere, dok smo u projekt Korlat ušli potpuno samostalno s vlastitom sirovinskom bazom, novim konceptom i stilom vina te osebujnim vizualima tiska na bocama koji tradiciju komunicira na moderan i svestran način”, naglašava Dubravko te dodaje kako je od početka projekta 2005. godine samo u podizanje vinograda uloženo 32 milijuna kuna, ne računajući popratne investicije u tehnološko unaprjeđenje Vinarije Benkovac.
Projekt je na kraju iznjedrio tri sortna vina: Merlot, Syrah i Cabernet te spomenutu ekstenziju Merlot Boutique. “Svaka berba je priča za sebe i može se u neku ruku smatrati novim proizvodom”, ističe direktor proizvodnje vina dodajući kako su vina iz Korlata od lansiranja prve berbe 2011. godine osvojila 37 prestižnih nagrada na međunarodnim ocjenjivanjima vina u Londonu, Parizu, Veroni, Bruxellesu i drugim manifestacijama.
Pored odličja za kvalitetu 2010. godine, Korlat vina su dobitnici prestižne nagrade za dizajn Red dot design award, a najnoviji pokazatelj uspješnosti i prepoznatljivosti Badelovih vina je i srebrna medalja za Cuvée Benkovac s ocjenjivanja u Parizu ranije ovog mjeseca.
BOGATI PORTFELJ
U smislu dostupnosti sirovine, proizvodnja jakih alkoholnih pića je dosta jednostavnija od vinarstva, a sličnost se ipak ogleda u segmentu voćnih rakija i likera koje se proizvode u Badelovoj destileriji u Benkovcu čiji je dnevni kapacitet 50 tisuća litara.
Pored Pelinkovca i Prima Branda, kao glavnih brendova u portfelju jakih alkoholnih pića, upravo je premium linija Korlat rakija i likera u zadnjim godinama postala izuzetno atraktivna pa su lansirane i brojne ekstenzije koje su prepoznate i na međunarodnom planu.
Tako je Korlat Aronija, primjerice, na prošlogodišnjem prestižnom testiranju “ITQI Superior Taste Award” osvojila dvije zlatne zvjezdice za vrhunsku kvalitetu i okus. Upravo želje i trendovi tržišta diktiraju i smjer razvoja pa je, s obzirom na sve veću zastupljenost ekoloških proizvoda, lansirana i Korlat Eko Aronija, a sličnu priču ima i Travarica sa smiljem.
Ove godine, pak, planirano je predstavljanje Ruže sa šipkom i Medice s propolisom te premium rebranding Aronije. Od ostalog asortimana Vesna izdvaja Vigor votku, koja dolazi u varijanti Classic te u formi premium votke Svarog. Obje votke se rade od žitnog alkohola, a razlika se ogleda u destilaciji i obradi i u tome što je Svarog rađena od žitne votke, dok je baza raž.
Za džin se također radi vlastiti destilat borovice, a tu je i čuveni brandy koji je nakon ulaska u EU preimenovan u Badel Prima Brand, kombinacija etilnog alkohola i vinskog destilata, za koji macerat također rade u tvrtki od grožđica i badema.
Tu su i likeri Lavov, Orahovac, voćni likeri na bazi borovnice i višnje maraske koju proizvode u okolici Benkovca, a u ponudi su i aromatizirani likeri kao što su Kruškovac, Mentol, zatim voćne votke s manjim udjelom alkohola, vinjaci Cezar te višestruko nagrađivani premijski brend Glembay, vlastiti vinski destilati poput Lozovače i Komovice te drugi proizvodi.
VELIKI POTENCIJAL
Pored priznanja za kvalitetu i okus, Badel se može pohvaliti i nagradom za dizajn “Red Dot Award” koju je dobio za Korlat vina, čiju ambalažu karakterizira odmak od tradicionalnih stereotipa u označavanju vina te je u središtu komunikacije godina berbe, a ne pozicija ili sorta.
“Badel diktira trendove, kako u potrošnji, tako i u dizajnu vina i jakih alkoholnih pića”, komentiraju iz tvrtke te pritom naglašavaju kako je osobiti problem u segmentu vina nedostatak kontrole proizvoda koji se u PET ambalaži pojavljuju na policama trgovačkih lanaca, a čija je kvaliteta u najmanju ruku upitna. Kod jakih alkoholnih pića najveću poteškoću u tržišnom nastupu predstavljaju patvorine koje, prema procjenama, čine više od 40 posto tržišta, premda u Badelu ističu kako je taj udio realno čak i veći.
Najjači izvozni brend je Šljivovica koja se plasira na europska tržišta, SAD i Australiju, a na tržišta regije najviše se izvozi Prima Brand, Lavov i Pelinkovac koji upravo kreće i put američkog tržišta. Plavac je izvozno najpotentniji brend u vinskom portfelju, a zadnjih godina kvalitetu vina Korlat upoznalo je kinesko ali i druga tržišta.
Direktori proizvodnje naglašavaju kako je kontrola kvalitete u proizvodnji uspostavljena sukladno načelima HACCP-a dodajući kako se u svim procesima provode stroge kontrole sljedivosti, kako u zagrebačkom proizvodnom pogonu, tako i u svim vinarijama, a jednako se strogo kontroliraju i sve druge sirovine koje u Badel dolaze od vanjskih dobavljača. U tvrtki imaju kemijski, fizikalni i mikrobiološki laboratorij koji provode analize svih proizvoda, a k tome se provode i analize zdravstvene ispravnosti od strane nadležnih laboratorija.
PREMIUM U FOKUSU
Za razliku od kolega iz proizvodnje, direktorica marketinga i inovacija, Kristina Bocak Gojun, novo je lice u Badelu 1862. U kompaniju je došla potkraj prošle godine donijevši 15-godišnje iskustvo rada na različitim pozicijama u marketingu, razvoju i korporativnoj kvaliteti tvrtke Ledo iz sastava Agrokor koncerna.
“Dolazak u Badel bio je veliki osobni izazov i fantastična prilika pa su protekla četiri mjeseca za mene bila vrlo intenzivna. Sve u svemu, izuzetno sam zadovoljna, kako s osobne strane, tako i na razini kompanije jer je 2015. za nas bila u poslovnom smislu izuzetno uspješna godina”, uvodno ističe Kristina dodajući kako je u Badelu zatekla sjajan tim.
Na tržištu jakih alkoholnih pića Badel 1862 drži stabilnih 48 posto udjela, dok se na tržištu vina sa 6-7 posto udjela izdvajaju po izuzetnoj kvaliteti i to poglavito crvenih vina. Cjelokupni portfelj Badela 1862 danas obuhvaća 50-ak brendova te više od 500 jediničnih proizvoda (SKU). Kristina ističe kako je marketinški plan za 2016. dovršen te je provedeno restrukturiranje kroz podjelu na segmente premium i mainstream brendova.
“Trend premiumizacije prisutan je u svijetu i to želimo pratiti kroz vlastitu komunikaciju i ukupni tržišni nastup. Pritom nećemo samo slijediti, nego ponovno kreirati trendove u premium segmentu namećući se kroz poziciju lidera koju već držimo u mainstream području”, navodi direktorica marketinga te dodaje kako će u premium segmentu Korlat Rakija i Likera, uz prisutne okuse Loza Barrique, Travarica Barrique sa smiljem i Korlat Aronija, uskoro lansirati dva nova vrhunska mediteranska okusa.
U pripremi je rebranding Svarog votke, repozicioniranje Antique biljnog likera, ali i portfelja svih Badelovih vinarija po uzoru na izuzetno uspješan primjer Korlat vina. Riječ je o velikim planovima koje su u Badelu postavili za ovu godinu. Uz neupitnu kvalitetu proizvoda, prebogatu tradiciju i sve uspješniju tržišnu komunikaciju, jedan od najvećih resursa tvrtke može se iščitati iz ovih riječi direktorice marketinga: “Uz snažne brendove i vrhunsku kvalitetu proizvoda, Badel ima dragocjene ljude koji su puni iskustva i kreativnosti. To je potencijal koji generira uspjeh i garantira jačanje naše pozicije u Hrvatskoj i u regiji.”
