Potrošačka košarica 20 uobičajenih namirnica za četveročlanu obitelj u Sloveniji je u srpnju 2026. stajala 116,89 eura. Za iste količine godinu ranije trebalo je izdvojiti 116,71 euro. Ukupna vrijednost košarice tako je porasla za svega 18 centi, odnosno 0,16 posto, prenosi portal svet24.si.
No, gotovo nepromijenjena vrijednost košarice ne znači da se cijene hrane nisu mijenjale. Naprotiv, neke su namirnice osjetno poskupjele, dok su druge pojeftinile, čime su se promjene međusobno gotovo poništile.
Tako je cijenu košarice povećala govedina, i to za 1,11 eura, dok su rajčice dodale 53 centa, a naranče 45 centi. S druge strane, maslac je ukupni račun smanjio za 87 centi, jabuke za 52 centa, a sir za 36 centi.
Podaci koji uključuju stvarne kupnje
Za izračun cijena korišteni su podaci slovenskog Statističkog ureda (SURS). Oni se ne temelje samo na deklariranim ili promotivnim cijenama pojedinih trgovina, nego na podacima iz prodajnih sustava najvećih trgovaca, koji pokrivaju oko 84 posto slovenskog tržišta hrane i bezalkoholnih pića.
Trgovci podatke dostavljaju na tjednoj razini, a SURS u mjesečni indeks uključuje prva dva puna tjedna u mjesecu. Svakog mjeseca obuhvaćeno je oko 70.000 cijena. Budući da podaci s prodajnih terminala uključuju cijenu, prodanu količinu i vrijednost prodaje, u statistiku ulaze i popusti, odnosno proizvodi koje su potrošači stvarno kupili.
Neke namirnice znatno skuplje, druge jeftinije
Prema posljednjim podacima SURS-a, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Sloveniji bile su u srpnju 2026. 0,4 posto niže nego u istom mjesecu prošle godine. Ipak, u prvih sedam mjeseci ove godine prosječno su bile 1,7 posto više nego u istom razdoblju 2025.
Usporedba s 2024. pokazuje još izraženiji rast: hrana je u srpnju ove godine bila približno 7,2 posto skuplja nego prije dvije godine. Drugim riječima, nedavna pojeftinjenja nisu poništila raniji rast cijena.
Najviše su u posljednjih godinu dana poskupjeli zamrznuto voće (21,4 %), svježi agrumi (13,9 %), ostali proizvodi od morskih plodova (9,8 %), govedina i teletina (8,8 %), rajčice, paprike, krastavci i ostalo plodovito povrće (6,7 %).
S druge strane, najveći pad cijena zabilježen je kod maslaca i ostalih mliječnih masti, koji su pojeftinili 16 posto. Šećer je jeftiniji 15,8 posto, koštičavo i jezgričavo voće 10,6 posto, čokolada i proizvodi od kakaa 7,2 posto, a biljna ulja 6,1 posto.
Hoće li hrana do kraja godine ponovno poskupjeti?
Kruh, brašno, tjestenina i ulje u srpnju su bili jeftiniji nego godinu ranije, no kretanja na svjetskim tržištima pokazuju da bi se razdoblje pojeftinjenja moglo približiti kraju.
FAO je u srpnju zabilježio 6,9-postotni godišnji rast svjetskih cijena žitarica, dok je pšenica bila 9,9 posto skuplja nego godinu ranije. Samo tijekom srpnja cijena pšenice porasla je 5,8 posto. Na cijene su utjecali poremećaji u izvozu preko Crnog mora, oštećenja izvozne infrastrukture te toplinski valovi u nekoliko važnih proizvođačkih zemalja.
Prema procjenama Europske komisije, do kraja 2026. najizgledniji je scenarij umjereni ponovni rast cijena hrane, ali ne svih kategorija u istoj mjeri. Očekuje se rast europske proizvodnje mlijeka, uljarica, svinjetine i peradi, što bi trebalo smanjiti pritisak na cijene maslaca te svinjskog i pilećeg mesa.
S druge strane, proizvodnja govedine i žitarica trebala bi se smanjiti, što bi moglo nastaviti vršiti pritisak na njihove cijene.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
