Velika većina hrvatskih građana preferira konzumaciju vode iz vodovoda, zaključak je anketnog istraživanja magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal. Iz pipe si vodu toči, naime, čak 89,5% anketiranih ispitanika, dok samo 10,5% građana preferira kupovnu flaširanu vodu.
Ovakve preferencije uvelike proizilaze iz stava konzumenata prema kvaliteti vode pa tako tri četvrtine njih (76,5%) smatra da kupovna voda nije zdravija ili kvalitetnija od vode iz vodovoda.
Preostalih 23,5% anketiranih se ne slaže s tom konstatacijom smatrajući da razlika postoji te kako je kupovna bolja od vode iz pipe.
Gledano prema dnevnoj količini konzumacije, najviše je onih koji svaki dan popiju više od pet čaša vode (45,4%).
S dvostruko manjim vrijednostima slijede oni koji piju tri do četiri čaše (22,4%) i ispitanici koji konzumiraju dvije do tri čaše dnevno (19,7%).
Barem jednu čašu svakoga dana popije 6,5% anketiranih građana, a onih koji kažu da uopće ne piju vodu ima 5,9%.
Zanimljivi su i odgovori na pitanje “Koliko često pijete kupovnu (flaširanu) vodu?”, koji otkrivaju frekvenciju konzumacije vode u boci.
Svakodnevno flaširanu vodu tako pije 11,1% ispitanih, a gotovo jednaki udio (11,2%) kupovnu vodu pije nekoliko puta tjedno.
Jednom tjedno vodu u boci pije 13% sudionika ankete, nekoliko puta mjesečno to čini 14,5% ispitanika, a nekoliko puta godišnje njih 16,2%. U odgovoru na ovo pitanje nešto više od trećine potrošača vode (34,1%) odgovorilo je da ne kupuje niti konzumira flaširanu vodu.
Od vrsta flaširane vode uvjerljivo najpopularnija je obična (negazirana) voda koju kao svoju preferenciju navodi 67,3% anketiranih, a potom s dosta manjim udjelom (29,3%) slijedi mineralna (gazirana) voda.
Na začelju je aromatizirana voda koju kao svoj prvi izbor navodi 3,4% ispitanika.
Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji vode provedeno je tijekom veljače 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.
Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
