Poskupljenje i nestašica šećera, ulja i mlijeka u Srbiji utjecat će da uskoro i u BiH dodatno poskupe svi prehrambeni proizvodi, jer BiH te artikle u velikim količinama uvozi iz susjednih zemalja, upozoravaju u tamošnjim udruženjima za zaštitu potrošača.

bih-trgovina-cijene-midiIz tih udruženja tvrde da je proteklih tjedana već bio primjetan rast cijena ulja i šećera u BiH i naglašavaju da će se isto desiti i s ostalim prehrambenim proizvodima, pišu “Nezavisne novine”.

Mesud Lakota, tajnik Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, navodi da šećer u BiH sada po kilogramu košta i do 1,50 KM, te da je s takvom cijenom među najskupljim u Europi.

“Trend rasta cijena neće stati do početka 2011. godine. Svakog dana strepimo što će sljedeće poskupjeti. Kad smo se navikli na novu cijenu brašna, najavljuju novo poskupljenje”, obrazložio je Lakota.

Pritom dodaje kako poskupljenje brašna, mlijeka i šećera mora utjecati i na rast cijena svih ostalih prehrambenih proizvoda. Kaže da će, stoga, kupci uskoro biti na udaru novih cjenika.

“Takvo stanje najlakše je pojasniti na primjeru kule od karata. Čim se poveća cijena jednog, odmah se odrazi i na druge proizvode. Sigurno ćemo za mjesec dana imati dramatičnu situaciju”, uvjeren je Lakota.

I Murisa Marić, direktor Udruženja građana “Don” Prijedor, tvrdi da je proteklih dana poskupjelo više vrsta prehrambenih artikala.

“Nerealno je to što trgovci kažu da na našem tržištu ima još zaliha šećera, a što je cijena skočila. Poskupjelo je ulje, na redu su žitarice, a samim tim i meso”, kaže Marićeva i ocjenjuje da je “simptomatično i to što se u BiH prazne zalihe hrane po starim cijenama”.

Danijel Malić, izvršni direktor u Udruženju “Plava sfera” iz Banjaluke, smatra da BiH kada su u pitanju brašno, šećer i ulje ne ovisi o uvozu.

“Problem je što u zemljama u okruženju imamo jako lošu izvoznu bilancu. Također, naši trgovci, pored toga što se bore međusobno, ostavljaju jako veliki prostor za konkurenciju”, navodi Malić.

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da se građani moraju naviknuti da je prošlo vrijeme kada se hrana mogla jeftino kupiti.

“Velika poduzeća, kad im se god pruži prilika da se monopolistički ponašaju, koriste poziciju tržišta. Država istovremeno mora usavršiti svoje metode interveniranja”, smatraju ekonomisti.