Hrvatska želi zadržati princip upravljanja ribolovnim naporom i ne želi uvođenje kvota za malu plavu ribu u Jadranu jer smatra da je pristup koji unazad nekoliko godina primjenjuje učinkovitiji u zaštiti našeg ribljeg fonda, poručio je u ponedjeljak ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić iz Zadra, gdje je održana konferencija “Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu na Jadranu”
Konferenciji je bio nazočan i povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella, a okupila je 80-ak stranih i domaćih stručnjaka u području ribarstva te predstavnike ministarstava nadležnih za ribarstvo jadranskih zemalja članica (Italije, Slovenije i Hrvatske).
Cilj konferencije bio je okupiti sve zemlje dionike ribolova male plave ribe na Jadranu i zajedno pristupiti prijedlozima upravljanja tim dijelom Mediterana za očuvanje ribljeg fonda i perspektivnu budućnost ribarstva.
Naime, Europska komisija nedavno je objavila prijedlog višegodišnjeg regionalnog plana upravljanja za ribolov malom plavom ribom u Jadranu, prvi takav na Mediteranu, a među mjerama je i znatno smanjenje odnosno ograničenje ulova srdela i inćuna u Jadranu.
Iz Ministarstva poljoprivrede ističu kako je ribolov male plave ribe, tj. plivaričarski ribolov, najvažniji dio ribarstva Hrvatske, a o plivaričarskom ulovu ovisi i cjelokupna industrija prerade ribe, ali i uzgoja tuna. Svaka promjena u regulaciji tog ribolova ima dalekosežne socio-ekonomske posljedice te je izradi dokumenta koji može odrediti budućnost cjelokupne industrije nužno pristupiti odgovorno i oprezno.
Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu na Jadranu prvi je dokument takvog tipa na Mediteranu koji će postaviti nove standarde upravljanja ribarstvom u regiji i odrediti daljnji razvoj ribarstva na Jadranu, navode iz Ministarstva u priopćenju o konferenciji.
Prenose i poruku povjerenika Karmenu Vella da je donošenje Višegodišnjeg plana upravljanja za malu plavu ribu na Jadranu nužno, i da, unatoč svim naporima Italije, Slovenije i Hrvatske u provođenju mjera zaštite ribljeg fonda, znanstveni podaci govore da sve te mjere nisu dovoljne. Stoga je naglasio nužnost primjene mehanizama koji su se već pokazali učinkovitima u drugim dijelovima europskog ribolovnog mora i pozvao prisutne na prihvaćanje prijedlog Komisije.
Ministar Tolušić kaže kako se Hrvatska, zajedno s ostalim jadranskim zemljama, već dugo zalaže za prepoznavanje naših potreba i zaštitu naše ribe i naših ribara.
“Iskreno se nadam da smo zajedno sa Slovenijom i Italijom pokazali da je Jadran more koje zaslužuje posebnu pozornost i posebnu regulaciju. Naše stajalište je jasno, želimo zadržati princip upravljanja ribolovnim naporom i ne želimo uvođenje sustava ulovnih kvota jer smatramo da je pristup koji unazad nekoliko godina primjenjujemo učinkovitiji u zaštiti našeg ribljeg fonda i europskog ribolovnog mora u cjelini”, izjava je ministra koja se prenosi u priopćenju.
I u izjavi novinarima Tolušić je istaknuo kako sva nastojanja i Komisije i Ministarstva, kao i naših ribara, imaju u istom smjeru – očuvanju ribljeg bogatstva, ali se možda malo razlikuju u načinu kako doći do toga.
“Europska komisija dala je jedan prijedlog koji definitivno ide u dobrom smjeru, ali ga treba razrađivati. Hrvatska strana smatra da smo mi dosad postavili puno ograničenja, pokušavamo s našim ribarima ostvariti komunikaciju koja je za sada na odličnoj razini, shvaćamo bitnost očuvanja ribarskih stokova odnosno ribnog bogatstva i činit ćemo sve to i u budućnosti. Ovo što je sada Komisija predložila je jedan nacrt uredbe, koja će se raspravljati i koja se sigurno neće donijeti bez suglasnosti s Hrvatskom, Slovenijom i Italijom. Smatram i da mi najbolje znamo koliko i što se lovi i što se događa u Jadranskom”, rekao je Tolušić, dodajući kako će se u daljnjoj raspravi i komunikaciji s Komisijom koristiti i znanstvena istraživanja niza znanstvenih institucija.
Ministar također vjeruje kako će se naći zajednički jezik i ispravan put, koji će biti na zadovoljstvo i Komisije i hrvatske strane.
Inače, ministar Tolušić i povjerenik Vella u Zadru su obišli i luku Gaženica i ribarsku flotu, a sastali su se i s hrvatskim ribarima koji su povjerenika upoznali s problematikom i specifičnostima ribarstva u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. (Hina)
