Indeksi potrošačke i ekonomske klime za prvi kvartal 2026. ukazuju na pad optimizma i povratak opreza u donošenju financijskih odluka kod potrošača.
Indekse potrošačke i ekonomske klime kontinuirano pratimo od 2019. godine, a temelje se na subjektivnim procjenama građana o vlastitoj financijskoj situaciji i općem gospodarskom okruženju. Upravo zato ovi indeksi ne odražavaju samo “realne” ekonomske pokazatelje, već i osjećaj sigurnosti – odnosno nesigurnosti – koji u velikoj mjeri oblikuje potrošačko ponašanje.
Najnoviji podaci za prvi kvartal 2026. godine pokazuju vidljivo pogoršanje i potrošačke i ekonomske klime, čime se prekida trend relativne stabilizacije koji je trajao tijekom prethodne dvije godine.
POVRATAK INFLACIJSKOG PRITISKA
Najnovija geopolitička zbivanja, uključujući eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, ponovno otvaraju pitanje stabilnosti cijena energenata i inflacije. Pritisak na kućne budžete ponovno jača, uz sve izraženija očekivanja pogoršanja financijske situacije kućanstava.
Aktualna kretanja podsjećaju na 2022. godinu, kada je visoka inflacija snažno utjecala na percepciju financijske snage i otpornosti kućanstava. Danas raste udio građana koji očekuju pogoršanje vlastite financijske situacije, a percepcija životnog standarda ponovno slabi, čak i prije nego što su se svi efekti rasta cijena u potpunosti prelili na potrošače.
Dodatno, učinci rasta plaća iz 2023. i 2024., osobito u javnom sektoru, postupno se neutraliziraju pod pritiskom novih troškova života. To razdoblje povećane financijske otpornosti očito je završilo.
Podaci za prvi kvartal 2026. godine ukazuju na vidljivo pogoršanje indeksa potrošačke i ekonomske klime
Zanimljivo je da percepcija financijske otpornosti kućanstava ostaje relativno nepromijenjena u odnosu na 2025. godinu. Međutim, struktura tih podataka otkriva zabrinjavajuću sliku: tek manji dio građana ima dugoročniju financijsku sigurnost (21% građana izjavljuje da može pokrivati životne troškove i više od šest mjeseci u slučaju gubitka glavnog izvora prihoda), dok značajan udio nema gotovo nikakvu rezervu jer 27% njih ne bi moglo pokrivati troškove niti mjesec dana.
OPREZ U POTROŠNJI
Pad indeksa potrošačke klime izravno se reflektira na očekivanja vezana uz potrošnju. Građani postaju oprezniji i sve češće očekuju smanjenje potrošnje u nadolazećem razdoblju.
Razina očekivanja približava se onoj iz pandemijske godine, kada je potrošnja bila ograničena i objektivnim okolnostima. Istodobno, rast potrošnje zabilježen od 2022. godine nije nužno rezultat veće kupovne aktivnosti, već u velikoj mjeri proizlazi iz rasta cijena. Drugim riječima, građani troše više, ali kupuju manje.
To potvrđuju i podaci o uskrsnoj potrošnji: ukupna potrošnja bila je rekordna, ali uz manji broj fiskaliziranih računa. Dio građana već je prisiljen reducirati potrošnju, a svaki peti najavljuje dodatno smanjenje u narednom razdoblju.
PARADOKS VREMENA
Prema podacima HZZ-a, Hrvatska bilježi rekordno nisku nezaposlenost. Unatoč tome, percepcija tržišta rada nije jednako optimistična.
Činjenica da građani danas troše više, ali kupuju manje, najbolje odražava inflatorne pritiske kojima su izloženi
Posebno zabrinjava podatak da 35% mladih do 24 godine očekuje rast nezaposlenosti, pri čemu upravo ta skupina bilježi i niži indeks potrošačke klime. Takva očekivanja otvaraju pitanje dugoročnih demografskih i migracijskih trendova te se postavlja pitanje jesu li to razlozi zbog kojih mladi razmišljaju o odlasku iz zemlje?
Istodobno, unatoč visokoj zaposlenosti, procjena gospodarskog razvoja zemlje znatno je lošija nego u prethodne dvije godine.
OPREZ KAO NOVA NORMALNOST
Početak 2026. godine donosi vidljivo slabljenje optimizma, ali i dublju promjenu u načinu na koji potrošači donose odluke. Sve je izraženija potreba za kontrolom, planiranjem i sigurnošću.
Potrošači danas ranije reagiraju na potencijalne rizike, ali pritom pokazuju i veću prilagodljivost nego u ranijim krizama. Upravo zato indeksi potrošačke i ekonomske klime imaju posebnu vrijednost zato što mjere ekonomiju onako kako je građani doživljavaju, a ta percepcija često prethodi stvarnim promjenama u potrošnji i gospodarskim kretanjima.
