Na sastanku Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK glavne teme razgovora bile su mogućnosti financiranja projekata u okviru Plana oporavka i otpornosti te operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Fokus je stavljen na reforme vezane uz proizvodnju hrane i zelenu tranziciju, a raspravljalo se i o inicijativi HGK da se ukine povratna naknada za mlijeko i tekuće mliječne proizvode.

Poduzetnike je zanimalo u kojoj mjeri će iz novih programa biti dostupna bespovratna sredstva za velike prehrambeno-prerađivačke kompanije koje su okosnica cijele industrije, a uglavnom su zapostavljene pri programiranju sredstava jer ne spadaju u ruralni dio. Iako je poručeno kako će gotovo sva sredstva iz Plana oporavka i otpornosti direktno ili indirektno završiti u privatnom sektoru, još uvijek je nejasno koliko će konkretno bespovratnih sredstava biti na raspolaganju velikim gospodarskim subjektima koji planiraju investicije u skladu s održivim i zelenim smjernicama politike EU-a.

“Veliki dio hrvatske prehrambene industrije koji nije naslonjen na ruralni dio i primarnu proizvodnju još uvijek ne zna u kojoj mjeri će se njihovi kapitalni projekti i investicije moći sufinancirati bespovratnim sredstvima u sklopu Plana za oporavak i otpornost. Ti, većinom veliki subjekti i nositelji proizvodnje, do sada su ostajali malo po strani, a kako će biti ubuduće ovisit će o našim pregovaračima”, izjavio je Igor Miljak, potpredsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK te predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević uvodno je istaknuo kako posljedice krize nisu poštedjele ni prehrambeno-prerađivačku industriju koja je prekinula višegodišnji kontinuirani rast volumena proizvodnje pa smo tako u 2020. zabilježili pad od 1,9 posto u proizvodnji hrane i čak 18,8 posto u proizvodnji pića.

“Iako u prošloj godini bilježimo znatno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom za čak 31,5 posto, i iako je pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 64 na 74 posto treba reći da je usporavanje uvoza najvećim dijelom posljedica izostanka turističke i HORECA potrošnje. Suficit ostvarujemo samo u razmjeni žitarica, uljarica, riba te mesnih i ribljih prerađevina, a posebno nas treba brinuti podatak da žitarice i uljarice generiraju čak 77 posto suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića, što jasno govori u kojem smjeru treba ići hrvatska proizvodnja hrane”, kazao je Kovačević, dodavši kako u primarnoj proizvodnji, osim povećanja produktivnosti i obujma proizvodnje, treba mijenjati strukturu prema visokodohodovnim kulturama i proizvodima s većom dodanom vrijednosti kao što su mlijeko i meso, odnosno jačati stočarstvo.

“S druge strane, u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, uz povećavanje proizvodnih kapaciteta, i ulaganjem u nove tehnologije, inovacije , digitalizaciju i robotizaciju, nužno je povećavati produktivnost jer s 51 posto prosjeka EU teško ćemo na duže staze odolijevati snažnom konkurentskom pritisku”, zaključio je Kovačević.

Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić detaljnije je elaborirao Plan oporavka i otpornosti, temeljni dokument za korištenje 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europskog proračuna namijenjen cjelokupnom gospodarstvu. “Ova sredstva su usmjerena na provedbu reformi i investicija koje bi te reforme podupirale, od čega će koristi imati i privatni i javni sektor. Najmanje 30 posto tog ukupnog iznosa ide izravno prema privatnom sektoru, a posredno, kroz natječaje, gotovo sva ta sredstva će također završiti u privatnom sektoru”, kazao je Savić, uz napomenu da već ove godine očekujemo prvu tranšu od preko 6 milijardi kuna.

Ljiljana Šapina, predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK i članica Uprave Podravke, kazala je kako je iznimno bitno za domaću industriju da aktivno sudjeluje u pripremi i donošenju ključnih dokumenata koji će utjecati na njihovo poslovanje. “Ovakvi sastanci su prilika našim članicama za dobivanje direktnih odgovora o mogućnostima financiranja. Tu možemo konstruktivno raspravljati, odnosno predlagati rješenja našim pregovaračima kako bi podigli profitabilnost industrije. Europski novac koji nam je na raspolaganju je izvanredna prilika da podignemo konkurentnost, što kroz zajmove s niskim kamatnim stopama, što kroz bespovratna sredstva”, naglasila je Šapina pa najavila novi sastanak za mjesec i pol dana.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek govorio je o Nacionalnom strateškom planu RH u sklopu ZZP-a i istaknuo kako se zalažu za pojednostavljenje provedbe ZPP-a, smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i administracije država članica te veće pravne sigurnosti, dok će u Nacionalnom strateškom planu fokusirano usmjeriti EU sredstva u cilju postizanja sveobuhvatnih sektorskih rješenja.

“Prehrambena industrija važan je segment hrvatske proizvodnje koja stvara proizvode dodane vrijednosti, što smo pokazali povećanjem alokacije za preradu i u posljednjim godinama i na posljednjem natječaju. Do sada smo stavili na raspolaganje 1,37 milijardi kuna potpora iz mjera Programa ruralnog razvoja, od čega je isplaćeno 387,8 milijuna kuna. Osim potpora i podrške primarnim proizvođačima, nastavit ćemo podupirati i stimulirati proizvodnje koje rezultiraju dodanom vrijednošću te će ubrzati dodatni rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje”, rekao je Tušek.

Jedna od točaka dnevnog reda bila je i inicijativa HGK da se odustane od uvođenja povratne naknade od 50 lipa na PET ambalažu za mlijeko i tekuće mliječne proizvode koja bi trebala stupiti na snagu 1. srpnja jer bi to dodatno opteretilo domaću mljekarsku industriju u vrijeme gospodarske i zdravstvene krize. Svježe mlijeko u PET ambalaži dolazi u najvećem dijelu od domaćih proizvođača, a uvođenje povratne naknade će dodatno povećati njegovu cijenu i smanjiti mu konkurentnost u odnosu na mlijeko iz uvoza. Stoga iz Komore poručuju kako bi trebalo bi pronaći prikladnije načine kojima se jača svijest potrošača o važnosti zaštite okoliša i s tim zahtjevom će ponovno ići prema nadležnim ministarstvima.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!