Tržišne komunikacijeI&APripadnici generacije Z i milenijalci navode troškove života kao najveću brigu

Pripadnici generacije Z i milenijalci navode troškove života kao najveću brigu

Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z istražuje kako su dramatični događaji u posljednje tri godine oblikovali živote i stavove ispitanika. I dok pandemija COVID-19 slabi, ispitivanje razmatra kako su se promijenila iskustva pripadnika generacije Z i milenijalaca na radnom mjestu te otkriva kako je pandemija, iako je očito ostavila značajne negativne posljedice, također dovela do nekih pozitivnih trendova na radnim mjestima. Ispitivanje ukazuje na napredak koji ove generacije smatraju da su njihovi poslodavci ostvarili, ali i na čemu još treba raditi i gdje bi se mogle pojaviti potencijalne poteškoće. Također istražuje kako pripadnici generacije Z i milenijalci nastavljaju donositi odluke o načinu života i karijeri na temelju svojih vrijednosti.

U svom 12. izdanju, ispitivanje je prikupilo mišljenja više od 22.000 ispitanika generacije Z i milenijalaca iz 44 zemlje. Njihovi odgovori otkrivaju kako su, iako priznaju da su se dogodile neke pozitivne promjene, još uvijek vrlo zabrinuti za svoju budućnost. Izvještaj naglašava stalnu zabrinutost o osobnim financijama, klimatskim promjenama i mentalnom zdravlju te ispituje promjenu stavova pripadnika ovih generacija prema radu.

“Pripadnici generacije Z i milenijalci nastoje postići bolju ravnotežu između posla i privatnog života. Potiču ih vrijednosti, zabrinuti su za okoliš, stanje u svijetu i budućnost koju vide pred sobom. Traže poslodavce koji im mogu pomoći i omogućiti postizanje uspjeha i ostvarenja svog doprinosa”, kaže Gordan Kožulj, direktor u Deloittevom odjelu poslovnog savjetovanja. “Organizacije koje aktivno slušaju i pomažu u rješavanju njihovih potreba i briga poboljšat će otpornost poslovanja i provesti izvedive, praktične promjene u našem svijetu.”

Pripadnici generacije Z i milenijalci priznaju da je došlo do napretka na radnom mjestu
Pripadnici generacije Z i milenijalci svjedoče napretku poslodavaca u nekim ključnim područjima u odnosu na razdoblje prije pandemije. Otprilike trećina ispitanika s punim ili pola radnog vremena tvrdi da je vrlo zadovoljna ravnotežom između posla i privatnog života, dok je 2019. tek svaki peti ispitanik dao takav odgovor. Zadovoljstvo fleksibilnošću na poslu, uz raznolikost, ravnotežu i uključenost također se povećalo.Pandemija je potaknula preispitivanje uloge koju posao ima u njihovim životima. Dok gotovo polovica generacije Z i većina milenijalaca kaže da im je posao i dalje glavni čimbenik identiteta, glavni fokus im je na ravnoteži između poslovnog i privatnog života što je ujedno i najvažnija kvaliteta koju cijene kod svojih vršnjaka i koju najviše uzimaju u obzir pri odabiru poslodavca.

Generacija Z i milenijalci žele fleksibilnost u pogledu mjesta i radnog vremena. Mnogi ispitanici sada rade na daljinu ili u hibridnom načinu rada i to je prednost koju jako cijene. U međuvremenu, fleksibilni radni aranžmani, koji nude niz mogućnosti radnog vremena koje se mijenjaju kada je posao obavljen, ili broj radnih sati, sve su prioritetniji. Generacija Z i milenijalci željeli bi da njihovi poslodavci ponude bolje prilike za napredovanje zaposlenicima s nepotpunim radnim vremenom, općenito više poslova s nepotpunim radnim vremenom i fleksibilnije radno vrijeme za osobe s punim radnim vremenom (npr. skraćeni četverodnevni radni tjedan).

Iako priznaju napredak koji su poslodavci učinili posljednjih godina, ispitanici smatraju kako još ima prostora za napredak i brinu se da će taj zamah stati dok se tvrtke ne pozabave vanjskim izazovima kao što su ekonomska neizvjesnost i posljedice rata u Ukrajini.

Troškovi života i dalje predstavljaju veliku zabrinutost
Otprilike šest od deset pripadnika generacije Z i dvije trećine milenijalaca misli da će se ekonomija pogoršati ili ostati ista u njihovoj zemlji tijekom narednih godinu dana. Među njima, mnogi misle kako će zbog toga biti teže ili nemoguće tražiti povišicu ili unapređenje, dobiti novi posao ili tražiti veću fleksibilnost na poslu. Njihove ekonomske brige također utječu na njihovu sposobnost planiranja budućnosti na osobnoj razini, a mnogi kažu da će biti teže ili nemoguće kupiti stan/kuću ili zasnovati obitelj.

Pripadnici generacije Z i milenijalci i dalje navode troškove života kao svoju najveću društvenu brigu, ispred nezaposlenosti i klimatskih promjena. Više od polovice pripadnika generacije Z (51%) i milenijalaca (52%) kažu kako žive „od plaće do plaće“ (porast od pet postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu).

Unatoč njihovoj želji za boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života i mogućnosti smanjenja radnog vremena, mnogi pripadnici generacije Z (46%) i milenijalci (37%) uz svoj primarni posao zaposlili su se na još jednom honorarnom ili s punim radnim vremenom kako bi spojiti kraj s krajem. Najbolji dodatni poslovi odnose se na prodaju proizvoda ili usluga na internetu, obavljanje kratkoročnih honorarnih poslova kao što su dostava hrane ili aplikacija za dijeljenje prijevoza, ostvarivanje umjetničkih ambicija i utjecaj putem društvenih medija. Iako neki na društvene medije gledaju kao izvor prihoda, oni s druge strane pogoršavaju financijsku tjeskobu – 51% pripadnika generacije Z i 43% milenijalaca kažu da ih društveni mediji navode na kupnju stvari koje si ne mogu priuštiti.

Stalni stres i sindrom prezasićenja izlažu ove generacije velikom pritisku
Gotovo polovica pripadnika generacije Z (46%) i četvero od 10 milenijalaca (39%) kažu da su pod stresom cijelo ili većinu vremena, a razine stresa još su više kod žena, LGBT+ ispitanika, etničkih manjina i osoba s invaliditetom. Osim što brinu o svojim osobnim financijama i dobrobiti svojih prijatelja i obitelji, nepovoljna ravnoteža između posla i privatnog života te velika opterećenja na poslu pridonose njihovoj razini stresa. Ispitanici se bore da ne nose posao kući, pri čemu je 23% pripadnika generacije Z i 30% milenijalaca izjavilo kako odgovaraju na poslovne mailove izvan radnog vremena najmanje pet dana u tjednu. Ovi pritisci na radnom mjestu također mogu biti uzrok višeg stupnja pregorijevanja u odnosu na prošlu godinu.

Na njihovu dobrobit i opće stanje utječu i društvene mreže, zbog kojih se otprilike četiri od deset pripadnika generacije Z i milenijalaca osjeća usamljeno i nedovoljno uspješno. Međutim, više od polovice ispitanika iz obje generacije kažu da je pristup resursima mentalnog zdravlja postao lakši zahvaljujući društvenim mrežama i da društveni mediji imaju sveukupno pozitivan utjecaj na njihove živote – posebno imajući u vidu mogućnost povezivanja s prijateljima, obitelji i društvenim pokretima.

Odgovornost i briga za druge također su važan čimbenik – više od jedne trećine pripadnika generacije Z (34%) i četvero od deset milenijalaca (39%) svakodnevno se, ili povremeno, istovremeno brinu za djecu i za roditelje ili starije rođake. I dok je za pripadnike generacije Z manja vjerojatnost nego za milenijalce svakodnevna obveza brige o djeci, malo je vjerojatnije da će se brinuti za roditelje ili starije rođake. Više od četiri od deset ispitanika iz obje generacije izjavilo je kako te odgovornosti imaju značajan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje.

Napori da se postigne veća ekološka održivost i društveni utjecaj usmjeravaju odluke o načinu života i karijeri
Šest od deset pripadnika generacije Z i milenijalaca tvrde da su bili zabrinuti za okoliš u proteklim mjesecima, a otprilike isti postotak navodi ekstremne vremenske prilike i velike šumske požare kao uzrok stresa. Ta zabrinutost utječe na njihovo donošenje odluka, od planiranja obitelji i poboljšanja stanovanja do toga što jedu i kakvu odjeću nose.

Ispitanici poduzimaju niz aktivnosti, poput kupnje električnog vozila ili potpunog izbjegavanja vožnje automobila, poboljšanja energetske učinkovitosti stanova, vegetarijanske ili veganske prehrane te izbjegavanja brze mode i kupnje rabljene odjeće. Neki odlučuju imati manje ili ne imati djecu kako bi smanjili svoj utjecaj na okoliš.

Klimatska pitanja također igraju važnu ulogu u donošenju odluka o karijeri pripadnika generacije Z i milenijalaca. Više od polovice ispitanika reklo je da istražuje politiku brenda i utjecaj na okoliš prije prihvaćanja ponude za posao, dok svaki šesti kaže da je već promijenio posao ili sektor zbog brige o klimi, a oko četvrtina ispitanika ističe da to planira učiniti tako i u buduće.

Zapravo, sposobnost poticanja promjena oko društvenih pitanja općenito potencijalna je prekretnica u zapošljavanju i zadržavanju ovih generacija. Gotovo četiri od deset ispitanika kažu da su odbili radne zadatke zbog etičkih pitanja i dilema, dok je više od jedne trećine odbilo poslodavce koji nisu u skladu s njihovim vrijednostima. Pripadnici generacije Z i milenijalci žele imati pravo i sposobnost poticanja promjena unutar svojih organizacija. Iako općenito smatraju da mogu pozitivno utjecati na svoje organizacije u područjima koja se odnose na proizvode i usluge, raznolikost, jednakost i uključenost, razvoj i izobrazbu i upravljanje dodijeljenim obimom posla, utjecaj u drugim kritičnim područjima, kao što su društveni utjecaj i održivost, ipak zaostaje. Otprilike polovica pripadnika generacije Z i milenijalaca izjavilo je kako vrše pritisak na svoje tvrtke da poduzmu korake u vezi s klimatskim promjenama, ali manje od jednog od šest ispitanika osjeća se sposobnim utjecati na aktivnosti svoje organizacije usmjerene na održivost.

Pripadnici generacije Z i milenijalci žele da im poslodavci pomognu i osnaže ih te ih osposobe i pruže podršku prilikom donošenja održivijih životnih odluka za sebe te kako bi razvili vještine potrebne za prelazak na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika. Više od polovice pripadnika generacije Z (56%) i polovice milenijalaca (50%) ističu da već prolaze takvu izobrazbu, ali da će biti jako bitno proširiti to učenje jer se procjenjuje da je otprilike 800 milijuna radnih mjesta podložno ekstremnim klimatskim promjenama.

Poslodavci mogu – i moraju – djelovati
Dok se poduzeća suočavaju s novim izazovima, bit će važno za njihove napore u zapošljavanju i zadržavanju talenata da poslodavci zadrže napredak koji su postigli i pomognu da se pokrene veći zamah u tom smjeru.

“Pripadnici generacije Z i milenijalci suočavaju se s jedinstvenom kombinacijom izazova u ključnom trenutku u svojim životima dok napreduju u karijeri, podižu obitelj i brinu za voljene osobe,” izjavila je Andreja Nikšić, voditeljica ljudskih potencijala u Deloitteu. „Za poslodavce je ključno razumjeti ove generacije i nastaviti napredovati u rješavanju izazova koji su im najvažniji. To neće pomoći samo u povećanju produktivnosti i zadržavanju talenata, već će u konačnici izgraditi povjerenje i vrijednost za tvrtku u širem društvenom smislu.”

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Najnovije objave

Grupa Podravka u prvih šest mjeseci 2024. značajno povećala prihode od prodaje i dobit

Prihodi su porasli za 34,1 milijun eura na 380,4 milijuna eura, a neto dobit iz poslovanja iz koje su isključene jednokratne stavke gotovo 50...

izlog

Zonin: Višestoljetna tradicija u vinarstvu

Utemeljeni prije više od 200 godina, vinogradi obitelji Zonin rasli su zajedno s talijanskim vinskim sektorom. Sedma generacija obitelji Zonin daje strastveni doprinos stvaranju...