Najpopularniji radijski sadržaji su glazba te informativni program, dok radijske reklame kao povod za donošenje svojih potrošačkih odluka relevantnim smatra manje od petine građana
Radio je medij koji dopire do svakoga, bez obzira na stupanj obrazovanja svoje publike ili na posao kojim se bave.
To je medij koji od recipijenata ne zahtijeva visok stupanj uključenosti te je po svojim glavnim obilježjima pasivan, ali upravo u tome i leži njegova moć jer je sveprisutan i može ga se slušati bilo kada i bilo gdje: kod kuće, u autu, na poslu, u šetnji…
Bez obzira na krizu, radio kao medij još uvijek privlači dovoljan broj oglašivača da bi čitav posao mogao biti isplativ. Ipak, i ovaj medij nije ostao pošteđen negativnog utjecaja višegodišnje recesije pa su tako hrvatske radiostanice u 2008. godini uprihodile oko 250 milijuna kuna, no svega tri godine kasnije ukupan prihod im je pao na 190 milijuna kuna. Popularnost radijskog biznisa u Hrvatskoj očituje se i u velikom broju radiostanica, koji godinama već ne pada ispod broja 150.
Prema anketi, koju su tijekom travnja 2013. godine proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika starijih od 15 godina, radio je medij koji hrvatski građani rado slušaju, ali radijske reklame ne smatraju relevantnim za donošenje svoje odluke o kupnji.
Tako više od tri petine (60,9%) ispitanih izjavljuje da radio sluša svakodnevno. Nešto rjeđe, odnosno nekoliko puta tjedno radio sluša njih 11,4%, dok onih koji ovaj medij konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 9,7%. Slušam radio samo kada me nešto konkretno zanima (određena emisija, sportski događaj, izvještaj o stanju na cestama…) kaže 5,9% anketiranih, a da uopće ne sluša radio ističe 12,1% sudionika istraživanja.
Radio je gotovo podjednako jutarnji i cjelodnevni medij. Tijekom čitavog dana sluša ga tako 44% ispitanika, a u jutarnjim satima njih 38,5%. Sa značajno manjim udjelima slijede poslijepodnevno doba dana (9,8%) i večernji termin (7,6%).
Radio se najčešće sluša kod kuće što kao svoj odgovor navodi 69,4% ispitanika, a potom slijedi slušanje u autu s 41,4% udjela. Na poslu radio sluša 13,7%, a van kuće putem mobilnih radio uređaja 4,2% anketiranih.
Očekivano, najpopularniji radijski sadržaji su glazba (53,9%), te informativni program odnosno vijesti (34,3%). Da slušaju sve pomalo što je na programu ističe 8,2% sudionika istraživanja, dok zbog sportskih radio prijenosa ovaj medij koristi tek njih 2,6%. Listu zaključuju talk show emisije s minimalnih 0,4% slušanosti.
Prema provedenoj anketi radio kao medij nema veliki utjecaj na odluke potrošača gdje će kupovati.
Radijske reklame kao povod za donošenje svojih potrošačkih odluka relevantnim smatra 18,1% ispitanih, dok velika većina od 81,7% ističe kako ove poruke nemaju utjecaja na njihovu motivaciju za kupnju oglašavanih proizvoda.
