Unatrag pet do šest godina Hrvatska je na oko 200 tisuća hektara proizvodila pšenice i do više od milijun tona, dok je primjerice prošle godine pšenica proizvedena na svega 135.000 ha, što je donijelo očekivanu proizvodnju od 650.000 tona, koliko su objektivno potrebe Republike Hrvatske.
U padu je i proizvodnja kukuruza, nekad se sijalo na oko 320.000 hektara, a lani je bilo na svega 263.000 hektara. U padu je i svinjogojstvo, s nekadašnjih 1,5 milijuna komada proizvodnja je pala na svega 700.000 komada tovljenika. Govedarska proizvodnja u velikim je problemima, a drastično pada i proizvodnja mlijeka.
“Sve su to nekadašnji prepoznatljivi poljoprivredni brendovi koji su u procesu globalizacije izgubili tržište i to u samo nekoliko godina”, izjavio Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori.
“Pšenica je sredinom devedesetih godina uz govedarsku i svinjogojsku proizvodnju bila najvažniji hrvatski poljoprivredni izvozni brend. U to vrijeme izvozilo se između 300.000 do 400.000 tisuća tona na europsko tržište. Nažalost, danas smo veliki uvoznici i najnoviji podaci govore da Hrvatska godišnje uvozi više od 100 milijuna eura mlinsko-pekarskih proizvoda”, kaže Nad, te dodaje da je to nedopustivo stanje u jednom ovako značajnom segmentu i sigurno da će biti potrebni razgovori s predstavnicima mlinsko-pekarske industrije prije žetve pšenice.
Hrvatska najviše žitarica i proizvoda od žitarica uvozi iz Mađarske, Srbije i Francuske, a izvozi u Italiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Tako je lani, primjerice, uvezeno tih proizvoda za 295 milijuna eura, a izvezeno za 214 milijuna eura.
Već se počelo pričati i o otkupnoj cijeni pšenice te ima naznaka da će i ove godine opet biti izuzetno niska otkupna cijena pšenice, od 0,90 do 0,95 kn/kg što, kažu poljoprivrednici, apsolutno na osnovu inputa u ciklusu proizvodnje ne može zadovoljiti. Ima još dosta neriješenih pitanja glede kodeksa otkupa pšenica gdje je izraženo veliko nezadovoljstvo i o kojem će još biti riječi.
Ono što je posebno alarmantno u mlinsko-pekarskoj industriji jest da se na prostorima Slavonije gube mlinovi pa je tako u posljednjih godinu-dvije dana izgubili dva vrijedna mlina – mlin Belja u Belom Manastiru i mlin Krme u Vinkovcima, što će, kažu poljoprivrednici, stvarati dodatne probleme, odnosno postoji bojazan da se proizvodnja pšenice u budućnosti neće ugovarati ili, ako će se ugovarati, da će ju ugovarati jedna do dvije tvrtke, ali u manjem opsegu s obzirom na to da se ista uvozi iz susjednih država u okruženju. (glas-slavonije.hr)
