Tijekom 2020. godine Hrvatska bilježi bolje rezultate u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom u odnosu na 2019. godinu. Veći je izvoz, manji uvoz, a deficit je smanjen za čak 31,5%, odnosno za 388 milijuna eura, objavila je Hrvatska gospodarska komora.

Ovo je rezultat pada uvoza od 5,8%, koji se zaustavio na razini od 3,19 milijarde eura (smanjenje od 197 milijuna eura). Izvoz bilježi rast od 8,8% i iznosi 2,35 milijarde eura (povećanje od 191 milijun eura). Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 64 na 74%.

“Usporavanje uvoza i posljedično smanjenje deficita poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najvećim dijelom posljedica su pada turizma i blokade HORECA kanala, odnosno smanjene potrošnje uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19”, pojasnio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

U odnosu na ukupnu robnu razmjenu, udio izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porastao je s 14% u 2019. na 16% u 2020. godini. Od ulaska u EU uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda povećao se čak 1,5 puta, a izvoz dva puta.

Još uvijek najviše uvozimo meso (10,9% ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,6%), mlijeko, jaja i med (7,7%), hranu za životinje (7,6%) te pića (7,4%). U izvozu su najzastupljeniji žitarice (13,5% ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (9,4%), ribe (8,1%), proizvodi na bazi žitarica i škroba (7,7%) te uljarice (7,6%). Konkurentski pritisak raste, što je vidljivo kroz pad prosječnih uvoznih i izvoznih cijena u 2020. u odnosu na 2019. godinu kod mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina. Prosječne uvozne i izvozne cijene sezonskog povrća su više, kao i gotovo svih kategorija voća.

Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, uljarica, riba te mesnih i ribljih prerađevina. Pri tome žitarice i uljarice generiraju čak 77% suficita, dok s druge strane, promatrajući glave Kombinirane carinske nomenklature, u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Meso, mlijeko i jaja te hrana za životinje generiraju čak 46% deficita.

“Unatoč boljim rezultatima u odnosu na 2019. godinu i rastu izvoza, zabrinjava visok izvoz proizvoda niže dodane vrijednosti – žitarica i uljarica. Ovi primarni proizvodi generiraju više od tri četvrtine našeg suficita. Kao mala poljoprivredna zemlja u kontekstu EU zajedničkog tržišta, Hrvatska treba mijenjati strukturu proizvodnje jer nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva – mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti”, ističe Kovačević.

I uvozna i izvozna tržišta su koncentrirana. Čak 54% ukupnog uvoza dolazi iz Njemačke, Italije, Mađarske, Slovenije i Nizozemske, a 59% ukupnog izvoza ide u Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Njemačku i Srbiju. Najveći suficit u robnoj razmjeni poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima ostvarujemo s Bosnom i Hercegovinom, Italijom, Kosovom, Rusijom i Japanom. Najveći deficit generiramo s Njemačkom, Nizozemskom, Mađarskom, Poljskom i Španjolskom. Zemlje s kojima ostvarujemo najveći deficit ne trebaju nas čuditi s obzirom na to da se radi o velikim poljoprivrednim proizvođačima i velikim proizvođačima prehrambenih proizvoda u EU.

Statistika industrijske proizvodnje govori o padu proizvodnje u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti, posebice u proizvodnji pića. Godišnja stopa promjene (2020. u odnosu na 2019. godinu) govori o smanjenju volumena proizvodnje od 1,9% u proizvodnji prehrambenih proizvoda i čak od 18,8% u proizvodnji pića. Ukupna industrijska proizvodnja bilježi pad od 3,4%.

“Restrukturiranje i povećanje obujma proizvodnje, kako u poljoprivredi tako i u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, mora pratiti povećanje produktivnosti i konkurentnosti, a koji se mogu ostvariti ulaganjima u nove tehnologije i boljim osluškivanjem preferencija potrošača. Članice Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK imaju velika očekivanja od domaćih razvojnih programa, a posebice od razvojnih programa EU, kako u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i njenih fondova tako i u okviru dugoročne EU kohezijske i regionalne politike, ali i kratkoročnog Europskog plana oporavka”, kaže Kovačević.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!