Središnja regija je područje koje postavlja tempo razvoja ostatku Hrvatske, bilo da je riječ o industriji, poljoprivredi, prometu ili trgovini, a ni turizam nije zanemaren
Središnja Hrvatska dio je peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske. U ovoj analizi koncentrirat ćemo se na četiri županije: Bjelovarsko-bilogorsku, Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju.
Zemljopisno, povijesno i gospodarski u ovu se regiju ubraja i područje Hrvatskoga zagorja, Međimurja i gornje Podravine, ali taj ćemo dio Hrvatske predstaviti zasebno u jednom od narednih priloga. Četiri promatrane županije prostiru se na otprilike četvrtini teritorija države, a na tom prostoru živi oko 740 tisuća stanovnika.
U reljefu regije izmjenjuju se gorsko-brežuljkasta područja i pobrđa s nizinsko-ravničarskim krajevima. Gorja su relativno niska (samo Medvednica i Žumberačka gora prelaze 1000 m), a na njih se nastavljaju prigorja raščlanjena potočnim dolinama, koja se postupno spuštaju u doline većih rijeka.
Središnja Hrvatska ima križišni prometni položaj, koji dolazi do izražaja od sredine 19. stoljeća, kada se tu počinju graditi glavne prometnice od šireg europskog značaja čime je omogućeno bolje povezivanje srednje Europe i Mediterana te srednje i jugoistočne Europe.
POLJOPRIVREDNA ŽUPANIJA
Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu središnjega područja Hrvatske i najjača je poljoprivredna županija u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine županija je imala 119.743 žitelja (2,8% stanovništva Hrvatske), dok je površina županije 2638 km², što je oko 4,7% od ukupne državne površine.
Obuhvaća prostor četiri karakteristične zemljopisne cjeline: Bilogoru, rubne masive Papuka i Ravne gore, Moslavačku goru i dolinu rijeke Česme i Ilove. Središte županije je grad Bjelovar. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje.
Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste.
Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja gospodarstva na ovom području.
Primarno je gospodarsko određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada, a i sada, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.
Prema podacima Fine za prvu polovicu 2012., ukupni prihodi 1402 poduzeća u ovoj županiji iznosili su 3,1 milijardu kuna. Prihodovno najznačajnije grane djelatnosti su trgovinska djelatnost s 35% te prerađivačka industrija s udjelom od 33%. Usto, trgovina ostvaruje i veliki udio u ukupnome broju zaposlenih (18,8%).
U strukturi trgovinske djelatnosti, ne uključujući trgovinu motornim vozilima, najveći udio u prihodima (52,8%) i broju zaposlenih (63%) ostvaruje trgovina na malo.
Unutar prerađivačke industrije najznačajnija djelatnost, koja čini 25% ukupnih prihoda, je proizvodnja prehrambenih proizvoda. Gledano prema ukupno ostvarenim prihodima, najveći gospodarski subjekti su tvrtke Pevec, Prima-Commerce, Elektrometal, Koestlin te Kronospan – Cro.
Iz HGK – Županijske komore Bjelovar ističu kako najveći potencijal Bjelovarsko-bilogorske županije leži u razvoju drvno – prerađivačke industrije i kontinentalnog turizma. U sektoru trgovine na malo, pak, proteklih nekoliko godina pokazale su se iznimno teškima za lokalne trgovce.
“Kriza, pad kupovne moći građana, nelojalna konkurencija te dolazak velikih trgovačkih lanaca doveli su do zatvaranja velikoga broja malih trgovina, posebice onih obrtničkih. U tim uvjetima, tradicionalni trgovci na ovom području svoj opstanak pronalaze udruživanjem u neku od nacionalnih trgovačkih grupacija. Značajno je istaknuti da su i u ovakvim uvjetima najveći maloprodajni lanci u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (Špar d.o.o., PPK Bjelovar d.d.) proširili svoje poslovanje, povećali broj prodavaonica i broj zaposlenih”, ističu iz ŽK Bjelovar.
Pritom posebno napominju kako su tvrtke Pevec d.o.o. i Pevec Zagreb d.o.o. uspješno restrukturirane u stečajnom postupku i da tvrtke nastavljaju poslovanje kao jedinstveno dioničko društvo Pevec d.d. sa sjedištem u Bjelovaru.
PROMETNA POVEZNICA
Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Površina županije iznosi 3622 km² s čime zauzima 6,4% državnog teritorija, dok je prema popisu stanovništva iz 2011. u ovoj županiji živjelo 128.749 ili 3% stanovništva Hrvatske.
Zemljopisni položaj imao je veliki utjecaj na razvoj Karlovačke županije. Posebno to dolazi do izražaja zbog zemljopisnog smještaja Karlovca na kontaktu Panonske nizine i Dinarida, u blizini hrvatskog gorskog praga. Karlovačku županiju danas karakterizira razvijeno poduzetništvo na čijem je području aktivno oko 1600 poduzeća, dok od ukupno 2500 obrtnika trećina pripada trgovačkim obrtima.
U strukturi gospodarstva županije najrazvijeniji industrijski sektori su metaloprerađivačka industrija i strojogradnja, tekstilna industrija te proizvodnja hrane i pića.
Zbog izuzetnog tranzitnog položaja i uslužne su djelatnosti, a posebno trgovina, imale više nego značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvoj, dok su očuvana priroda i niz kulturno povijesnih spomenika dobar temelj i za razvoj turističkog sektora.
Osnovno obilježje financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Karlovačke županije u 2011. godini je prekid negativnih kretanja iz 2009. i 2010. godine, usprkos i dalje otežanim uvjetima poslovanja.
Prema podacima iz 1847 godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika sa sjedištem u Karlovačkoj županiji, u 2011. godini su ukupni prihodi ostvareni u vrijednosti 7,58 milijardi kuna što je 9,2% više u odnosu na prethodnu godinu, dok su rashodi u vrijednosti 7,06 milijardi kuna 7,2% veći.
Prerađivačka industrija s 4,14 milijardi kuna lani je činila 55% ukupnog prihoda županije, a u tom sektoru se posebno izdvajaju proizvodnja prehrambenih proizvoda s udjelom od 26% te proizvodnja pića s 20%.
Kod trgovine je zabilježen blagi pad za 0,7%, čime su poduzetnici iz te djelatnosti nakon smanjenja ukupnog prihoda u 2009. godini za 11,8% i u 2010. za 10,9% u prošloj godini usporili negativan trend.
Smanjenje poslovnih aktivnosti u trgovini vidljivo je i u ostvarenju gubitka od 55,1 milijun kuna što je za 48,8% više nego godinu ranije. Također, djelatnost je nastavila sa smanjivanjem broja zaposlenih kojih je u 2011. godini bilo 3% manje.
INDUSTRIJSKO ČVORIŠTE
Sisačko-moslavačku županiju karakterizira najveća gustoća industrijske izgrađenosti, zaposlenosti i proizvodnje, čiju osnovu čini grad Kutina koja pripada među jača gospodarska središta kontinentalne Hrvatske.
Površina županije iznosi 4448 km² (7,9% površine RH), a prema popisu stanovništva iz 2011. godine na prostoru županije živi 172.977 stanovnika (4% stanovništva Hrvatske).
Sisačko-moslavačka županija je kao prioritete svoga razvoja uz industriju odredila razvoj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede. U industrijskoj proizvodnji dominantna je pozicija naftne, petrokemijske i metalne industrije.
Osim toga, ovaj kraj ima i dugu tradiciju u poljodjelsko-prehrambenom sektoru s dobrim preduvjetima za razvoj vinogradarstva, proizvodnju voća, posebice jabuka i šljiva. Središte županije je grad Sisak, a ostali gradovi su Kutina, Novska, Glina, Hrvatska Kostajnica i Petrinja.
Statistički gledano, gospodarstvo županije čini 1600 aktivnih trgovačkih društava, 2200 aktivnih obrta, 27.200 poljoprivrednih gospodarstava i 180 zadruga te prirodni resursi koji obuhvaćaju 237.000 ha poljoprivrednog zemljišta i 196.000 ha šuma.
Na području Sisačko-moslavačke županije ostvaruje se 3,2% BDP-a Republike Hrvatske. Po ostvarenom ukupnom prihodu poduzetnika Sisačko-moslavačke županije s udjelom od 60% dominira prerađivačka industrija. Najveći broj poduzetnika, pak, operira u sektoru trgovine čiji je udjel u ukupnom prihodu županije 16%.
U prvih šest mjeseci ove godine 1560 aktivnih poduzetnika povećalo je ukupne prihode za 12,9% na 5,4 milijarde kuna, dok su rashodi smanjeni za 2,6% na 4,6 milijardi kuna. U strukturi ukupnog prihoda poduzetnika najveće učešće ima Petrokemija Kutina, a zatim slijede Gavrilović, Lonia, Mlin i pekare, Sano te Selk.
Na području ulaganja u proteklim godinama završena je izgradnja tvornice generičkih lijekova u Popovači, talionica aluminija u Sisku, pokrenuta je proizvodnja u tvrtki Applied ceramics uz stalno prisutna ulaganja u poboljšanje konkurentnosti kod već poznatih proizvođača (Vivera, Mlin i pekare, Gavrilović i dr.).
Trgovina je iznimno značajan segment koja u gospodarstvu ove županije čini gotovo trećinu poduzetnika (29%), zapošljava 12% radnika, ostvaruje 16% prihoda, 15% rashoda i 14% ukupne dobiti županijskog gospodarstva. No, trendovi pokazuju kako se na području županije posljednjih godina značajno smanjuje udio malih trgovaca.
“Usitnjena i rascjepkana maloprodaja teško se nosi sa snažnom konkurencijom velikih trgovačkih lanaca, s velikim troškovima poslovanja i malim kapitalom, pa u posljednje vrijeme bilježimo okrupnjavanje i udruživanje odnosno preuzimanje malih trgovaca od strane većih trgovačkih društava kao što su Lonia te Mlin i pekare. Ujedno je to i spas u zadnji trenutak za male trgovce da se konkurenciji odupru povezivanjem, racionalizacijom poslovanja, snižavanjem troškova i većom specijalizacijom”, komentira predsjednik ŽK Sisak Boris Mesarić.
Sukladno ovim trendovima okrupnjavanja maloprodaje, na području županije danas posluje 16 trgovačkih lanaca koji imaju 28 poslovnica s ukupno 80.689 m2 površine.
“ZAGREBAČKI PRSTEN”
Zagrebačka županija obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva “zagrebačkim prstenom”. Zemljopisno je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku).
Na području županije, koja zauzima površinu od 3078 km² ili 5,4% teritorija Hrvatske, prema popisu iz 2011. živjelo je 317.642 stanovnika, što je 7,4% ukupnog stanovništva države. Najveća naselja Zagrebačke županije su Velika Gorica, Zaprešić, Samobor i Dugo Selo. U ukupnom BDP-u Hrvatske Zagrebačka županija sudjeluje s 5,7%, pri čemu se četvrtina njezinoga BDP-a ostvaruje u poljoprivrednom sektoru.
Poduzetnici Zagrebačke županije u prvom su polugodištu 2012. ostvarili bruto dobit od 293 milijuna kuna, što je 3,1% dobiti svih hrvatskih poduzetnika. Od ukupno 5800 poduzetnika u strukturi dominiraju mali poduzetnici (98%), srednje velikih je 1,7%, a velikih poduzetnika tek 0,3%.
Prema djelatnostima najviše ih dolazi iz djelatnosti trgovine na veliko i malo (33,4%), slijede prerađivačka industrija (18%), i građevinarstvo (12,4%). U strukturi ukupnoga prihoda poduzetništva Zagrebačke županije prvorangirana je trgovina na veliko i malo s udjelom od 52,4%.
Na drugom mjestu je prerađivačka industrija s udjelom od 26,5%, a na trećem prijevoz i skladištenje sa 6% udjela. Važno je istaknuti kako na području županije posluje 48.000 obiteljskih gospodarstava.
Među najveće gospodarske subjekte Županije ubrajaju se Samoborka, PIK Vrbovec, Božjakovina, Inker, Drvoproizvod, Ivanićplast, DIV, BC Institute, Telegra i Messer Croatia plin.
“Razvojna prilika Zagrebačke županije leži u prirodnim potencijalima koji obuhvaćaju 173.000 ha poljoprivrednih površina, 10.000 ha vinograda, 7000 ha oranica i 10.600 ha šuma, te u daljnjem razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Potencijali su i u kvalitetnim proizvodima koji nose znak ‘Robne marke Zagrebačke županije’, nastalih kao rezultat znanstvenih istraživanja s naglaskom na kvaliteti, preradi i finalnom proizvodu. Također, potencijali su i u rodnim vinogorjima Zagrebačke županije te turistički poznatoj Zelinskoj i Plešivičkoj vinskoj cesti”, ističu iz HGK-Komore Zagreb.
