U bolju prometnu povezanost u sljedećih deset godina bit će investirano još šest milijardi eura
Realizacija punog potencijala prometnih TEN-T mreža mogla bi se itekako povoljno odraziti na hrvatsku ekonomiju, rečeno je u ponedjeljak tijekom konferencije “TEN-T mreža – Prometna povezanost za konkurentnije gospodarstvo.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić rekao je da je HŽ Infrastruktura prije par godina započela veliki investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu, te da je vrijednost aktivnih projekata oko milijardu i pol eura.
“U pripremi je u sljedećih deset godina investirati još šest milijardi eura. Praktički nema dijela Hrvatske gdje mi ne ulažemo u infrastrukturu ili gdje ne pripremamo neke projekte”, rekao je Kršić.
Glavni koridori se prema njegovim riječima financiraju pomoću EU-ovih sredstava.
Plan je, naglasio je Kršić, u sljedećih deset godina uz pomoć šest milijardi eura ulaganja modernizirati oko 50 posto ukupne hrvatske željezničke infrastrukture.
Upitan zašto trenutno nema projekata izgradnje novih željezničkih pruga, naglasio je kako je aktualna infrastruktura optimalna, te da ju treba vratiti u stanje kakvo treba biti.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić smatra da Hrvatska dobiva mogućnost povezivanja svih svojih regija.
Na pitanje zašto između Zagreba i Splita ne postoji elektrificirana pruga, rekao je da je u tijeku poboljšanje uvjeta po toj pruzi i da će se značajno skratiti putovanje vlakom između ta dva grada, na četiri i pol sata.
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja rekao je da je infrastruktura temelj ekonomske aktivnosti.
“Izuzetno je važno za Hrvatsku da se nalazi na četiri TEN-T mreže, te da su se BiH i Srbija u taj projekt uključile prvi puta , što daje novu polugu za gospodarski rast”, istaknuo je Šaravanja.
Smatra da unapređenje željeznice i luka treba slijediti lekcije iz gradnje autocesta, bez kojih, smatra, ne bi bilo intenzivnog turističkog razvoja.
“Autoceste su se višestruko isplatile, a vjerujem i da bi se realizacija punog potencijala TEN-T mreža itekako odrazila na hrvatsku ekonomiju”, rekao je.
Nakon postignutog dogovora Europskog parlamenta i Vijeća o izmjenama TEN-T Uredbe krajem 2023. godine, Hrvatska je, uz Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav, pozicionirana na još dva – Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Naime, TEN-T uredba donesena je 2013. godine, dok Hrvatska još nije bila članica Europske unije, a u toj Uredbi nisu bili obuhvaćeni značajni prostori Hrvatske što je onemogućavalo EU-ovo sufinanciranje strateških infrastrukturnih projekata na tim područjima.
Izmjenama TEN-T Uredbe uvršteno je novih 450 km željezničkih pruga (npr., istarske i podravske dionice pruga), 430 km cesta (npr., Zagvozd – Imotski – DG), 8 novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče , Dubrovnik i Split) i pet novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split). (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
