Možemo zaključiti da rast prihoda, posebice realan, nakon deflacioniranja cijena u Hrvatskoj najvećim dijelom dolazi od preferencija potrošača koji nisu usporili svoju potrošnju.
Službeni rezultati za 2023. godinu koje su ostvarili trgovci na malo živežnim namirnicama kao i trendovi koji se protežu kroz prvu polovicu ove godine ukazuju na to da većina sudionika, posebice top 10 trgovaca, ostvaruju vrlo dobre rezultate te da su dobro prilagodili svoje poslovanje makroekonomskoj dinamici na tržištu. Top 10 trgovaca zajedno je ostvarilo oko 19% viši financijski prihod, kao i rast neto dobiti nešto viši od 29% u odnosu na 2022. godinu, dok su svi trgovci u djelatnosti ostvarili rast dobiti viši od 33%. Kontinuirano raste udio top 10 u ukupnoj djelatnosti pa je na kraju prošle godine bio iznad 85%, što hrvatsko tržište definira kao visoko-koncentrirano s trendom nastavka daljnje koncentracije.
RAST PROFITABILNOSTI
Prosječna neto plaća rasla je kod top 10 trgovaca za više od 115 eura (+13,2%), a broj zaposlenih je viši za 5,8%. Iako je u Lidlu prosječna neto plaća smanjena u odnosu na 2022., ona je i dalje najviša u maloprodajnoj djelatnosti. Drugi brend Schwarz grupe, Kaufland, digao je prosječne plaće za više od 350 eura, i tako ostao broj 2 po ovom pokazatelju, ali možemo primijetiti da je ujedno smanjio i profitabilnost kao jedini takav primjer u top 10. Zanimljivo je primijetiti da Schwarz grupa ima značajno bolju produktivnost u odnosu na Konzum jer nešto viši godišnji prihod ostvaruje s oko 40% radnika manje! Kod “domaćih” trgovaca najbolje neto prosječne plaće možemo zapaziti kod Plodina i Tommyja.
Top 10 trgovaca zajedno je ostvarilo oko 19% viši financijski prihod te 29% višu neto dobit
Broj trgovaca koji su poslovali s gubitkom smanjen je s tri u 2022. na samo jednog (Eurospin) u 2023. godini, a posebno impresivni rezultati ostvareni su kod dva trgovca: Plodine u smislu povišenja neto dobiti za 59,5% te Studenca zbog povećanja poslovnih prihoda za 59%, koji je povisio i EBITDA maržu na preko 9% te ostvario minimalnu neto dobit. Zanimljiva je i disperzija neto dobit/ukupni prihod kod top 10, gdje tri igrača značajno podižu prosjek (Schwarz, Plodine, Tommy), dok Spar, Studenac i Konzum osjetno smanjuju taj prosjek, a razlika u indeksnim bodovima između najboljeg po tom ključnom pokazatelju (Plodine) i najlošijeg (Spar) je čak 5,8 indeksnih bodova.
REZULTATI NISU “PREDATORSKI”
Glavni “igrači” u djelatnosti su: Schwarz grupa (Lidl i Kaufland), Fortenova (Konzum plus), Spar, Plodine, Tommy, Studenac, NTL (Trgovina Krk,…), Ultra (Mlin i pekare,…), KTC i Eurospin. Po izvoru kapitalnoga vlasništva, nakon što Fortenova izvrši vlasničku transformaciju i de iure istisne sankcionirane vlasnike, omjer “domaćeg” kapitala u odnosu na “inozemni” u top 10 bit će 6:4, s konstatacijom da bi iduća godina mogla biti ključna u pogledu izmjene postojeće vlasničke strukture unutar top 10 u djelatnosti. Potencijalni kandidati za početak pripreme IPO-a su: Fortenova, Studenac i Tommy, čija bi uspješna realizacija donijela dramatično drugačiju dinamiku u smislu korporativnog upravljanja u sektoru, ali mogući su i drugačiji scenariji da dođe do udruživanja domaćih trgovaca (npr. Konzuma plus i Tommyja, te NTL-a i Ultre po uzoru na Edeku ili Coop). Ili da JP Morgan zadužen za pronalazak novog vlasnika Studenca “dovede” nekog od najvećih europskih retailera u RH (npr. Jeronimo Martins ili Ahold Delhaize). U svakome slučaju, proces promjene vlasničke strukture započet će ove ili iduće godine, što će doprinijeti još boljim rezultatima i napretku korporativnog upravljanja kod onih trgovaca koji će promijeniti vlasnika, štoviše i ukupnim rezultatima te kvaliteti usluge svih top 10 “igrača”. Kako je u 2023. godini ostvarena neto dobit top 10 trgovaca iznosila 2,3% u odnosu na njihove ukupne prihode, a ukupne djelatnosti 2,61%, možemo zaključiti da postoji prostor za još bolje rezultate (što bi nakon IPO-a bilo bitno zbog možebitnih dividendi budućih dioničara/ulagača), ali i da sektor ne ostvaruje “predatorske” rezultate o čemu se često otvarala diskusija tijekom razdoblja najvišeg “divljanja” cijena sirovina i prehrane.
DOWN-TRADING NIJE PROBLEM
Kod analize rezultata porasta prihoda, moramo razumjeti da osim porasta cijena na policama (porast food CPI index-a), čemu može biti uzrok porast cijena u distribucijskom tijeku i prije ulaza u trgovine, na konačan financijski rezultat utječu i drugi faktori kao što su količinski rast/pad prodaje, trend otvaranja/zatvaranja prodajnih mjesta kao i efekt up-tradinga/down-tradinga. Zato je bitno proučavati trendove količinskih rezultata “isto za isto”, bilo po pojedinom prodajnom mjestu ili po robnoj grupi kao i analizirati financijski udio robnih marki te B i C brendova te udio akcija u ukupnoj prodaji. Hrvatska je u prošloj godini imala specifične (iznadprosječno dobre) rezultate unutar EU i eurozone: u većini ostalih država efekt down-tradinga je bio izuzetno izražen, dok je njegov utjecaj na prihode trgovaca u Hrvatskoj bio minoran. Količinski pad prodaje bio je znatno manji (ali s trendom porasta) u odnosu na druge države, a rast food CPI-a (inflacija) jedan od najviših. Otvorenja novih prodajnih mjesta doprinijela su rastu prihoda manje od 0,5 indeksnih bodova. Možemo zaključiti da rast prihoda, posebice realan, nakon deflacioniranja cijena u Hrvatskoj najvećim dijelom dolazi od preferencija potrošača koji nisu usporili svoju potrošnju (niti znatno manjim količinama niti znatnom kupovinom jeftinijih ili akcijskih proizvoda), a na raspolaganju su imali cca 15% više nominalne dohotke nego 2022. (porast prosječne i medijalne plaće, izvanredni dodaci na mirovine te zakonski viša mogućnost isplate neoporezivih dodataka na plaće).
Potencijalni kandidati za početak pripreme IPO-a su: Fortenova, Studenac i Tommy
Na rezultate za sada nisu utjecali ni ograničenje rada nedjeljom kao ni manjak radne snage, prvenstveno nedostatak iskusnih trgovaca koji detaljno poznaju naš jezik, asortiman i procese u trgovini. Pune efekte ograničenja rada nedjeljom na sektor i njegove sastavnice (npr. male, individualne trgovce) moći ćemo proučiti tek nakon proteka 2024. godine koja će biti prva u kojoj će zakon biti cijelu godinu na snazi. Rezultati će biti dijelom “atipični” i zbog nogometnog prvenstva EURO 2024, što je značajno poboljšalo rezultate trgovaca u odnosu na standardnu godinu pa taj dio poboljšanja treba isključiti kada se analiziraju drugi trendovi i rezultati.
GLAVNI IZAZOVI
Ono što je sigurno izazov jeste trend pada kvalitete usluge koju trgovci pružaju prema potrošačima, budući da ako administrativnom odlukom “izgubite” 9% radnih sati u kojima ste u prošlosti bili otvoreni, to prosječan kupac ili posebice turist mora doživjeti kao smanjenu kvalitetu usluge.
Sektor ne ostvaruje “predatorske” rezultate o čemu se često otvarala diskusija tijekom razdoblja najvišeg “divljanja” cijena sirovina i prehrane
Nadalje, ako Vam na blagajni radi priučeni djelatnik, koji ne poznaje dobro ni hrvatski jezik niti asortiman trgovine, takva usluga umanjuje zadovoljstvo kupca i on će sasvim sigurno preferirati dućan koji je otvoren nedjeljom i gdje su zaposleni djelatnici uslužni, motivirani i poznaju asortiman i kupce. Sudionici na tržištu rada, kao zaposlenici i kupci, sve su značajniji pripadnici generacije Z i Alfa (na svjetskome nivou imaju i do 40% ukupne kupovne moći), čije su kupovne preferencije dramatično drugačije od generacije X i milenijalaca. Totalna digitalizacija poslovanja i općenito komunikacije s kupcima, plaćanja na blagajnama te prisutnost efikasne ToGo ponude, click-and-collect i 24/7 dostavnih opcija ovoj su generaciji značajno bitniji od nivoa cijena, programa lojalnosti, brzine prolaska kroz blagajnu ili količine akcijskih ponuda i razine ljubaznosti osoblja. Isto tako, kao zaposlenicima bitno im je da poslodavac vodi brigu o ESG praksama, ne samo deklarativno, nego da ih i suštinski inkorporira u dnevnu operativu.
