Porazna je činjenica da na golemom europskom tržištu za sada nemamo nijedan poljoprivredni proizvod zaštićen oznakom podrijetla, odnosno izvornosti. U Europi se takvih proizvoda na godinu proda u vrijednosti od 16 milijardi eura. U europsko bi društvo ipak uskoro mogao stići istarski pršut, a teško ili nikako dalmatinski prošek, piše HRT.
Prosecco je, zasad, pobijedio prošek. Bili smo nemarni prema svojoj 500 godina staroj tradiciji proizvodnje desertnog vina. Mnogo mlađe pjenušavo vino Talijani su zaštitili tek 2009., ali na europskoj razini. Za razliku od Talijana, koji u dvije regije proizvode na godinu 300 milijuna boca prosecca, mi prošeka imamo tek 130.000 butelja. Da je podrijetlo, odnosno izvorište važno, još prije 14 godina znali su istarski pršutari. Poduprla ih je i županija pa su vrijedno, jedini u Hrvatskoj, odradili mukotrpan posao zaštite izvornosti.
Nisu samo papire poslali u Bruxelles, već su osobno u europskoj prijestolnici rezali pršut. Nadamo se za 10, 15 najviše mjesec dana, svakako prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dobiti rješenje, uvjeren je predsjednik Udruge istarskih pršutara Milan Buršić.
No trenutačno u Hrvatskoj nitko nije siguran čija je odgovornost da nam naše dike, poput paškoga sira ili slavonskoga kulena, nezaštićeni ulaze u Europu. Mjerodavno ministarstvo samo čeka gotove projekte, a u poljoprivrednoj komori znaju što bi, ali ne i kako bi.
Proizvođačima preostaje i za zaštitu, kao i za proizvodnju, staviti ruke na muke. Sretni mogu biti oni kojima će, kao za istarski pršut, ruku pomoći dati županija. (HRT)
