Rozé je najbrže rastuća kategorija – penetracija je porasla s 3,9% na čak 8,3% u dvije godine. Desertna vina gotovo su udvostručila svoju penetraciju (s 2,3% na 4,3%), dok se crna i bijela vina drže se stabilno, no bez značajnog rasta.
Više od polovice hrvatskih kućanstava (60%) kupuje vino. Unatoč velikoj potražnji, kategorija vina je u prošloj godini zabilježila pad količine prodanih litara. Trgovačke marke pritom bilježe rast penetracije u kategoriji vina, iako je dinamika rasta usporena u odnosu na 2022. godinu. Trgovačke marke čine značajan udio na tržištu, privlačeći 30% kupaca, pri čemu Lidl prednjači kao lider u penetraciji. Od brendiranih proizvoda izdvajaju se Vina Belje prema penetraciji, a Vinarija Roso prema najvećem rastu penetracije u 2024. godini.
RUŽIČASTA REVOLUCIJA
Rozé je najbrže rastuća kategorija – penetracija je porasla s 3,9% na čak 8,3% u dvije godine. Desertna vina gotovo su udvostručila svoju penetraciju (s 2,3% na 4,3%), dok se crna i bijela vina drže se stabilno, no bez značajnog rasta.
Studenac i Spar ističu se kao lideri u iskorištavanju vrijednosnog potencijala kategorije vina (VPE), postižući najbolji relativni rezultat među trgovačkim lancima, a prati ih Eurospin. Njihova uspješnost u eksploataciji vrijednosnog potencijala kategorije vina nadmašuje prosječnu eksploataciju potencijala unutar FMCG kategorija.
NTL, Kaufland i Lidl također bilježe veći VPE u kategoriji vina u usporedbi s njihovim ukupnim VPE unutar FMCG-a. S druge strane, KTC, Tommy i Konzum imaju najveći relativni neiskorišteni potencijal kategorije.
POSJETITELJI I LJUBITELJI
Analizom konverzije shoppera, koja pokazuje koji postotak shoppera koji prolazi kroz trgovinu kupi kategoriju u njoj, uočavamo da je Lidl najuspješniji jer konvertira 44% svojih kupaca u kupce vina. Slijede Konzum s 39% i Kaufland s 38%. Uspoređujući konverziju u 2024. s 2023. godinom, NTL ju je povećao za čak 13 postotnih poena, a Eurospin za 5 postotnih poena. Generacije različito doprinose ukupnoj vrijednosti kategorije vina.
Najveću relativnu vrijednost generiraju Boomersi i Silenti, čiji udio u ukupnoj vrijednosti vina iznosi 38,3%, a indeks vrijednosti za ovu skupinu je 122. Slijede Gen X s 38,9% udjela, dok mlađe generacije (Milenijalci i Gen Z) ostvaruju manji udio od 22,8%, uz indeks vrijednosti od 78. Iako mlađe generacije ostvaruju manji udio u ukupnoj vrijednosti, karakteriziraju ih viši prosječni trošak po litri vina u odnosu na ostale generacije.
