Bogati program događaja za sve zaljubljenike u gastronomiju dodatno su obogatila iskustva lidera najvećih kompanija iz sektora proizvodnje i maloprodaje prehrambenih proizvoda. Tako je krilatica “Od polja do stola” dobila svoju potpunu afirmaciju kroz brojne prezentacije i panel diskusije vodećih ljudi iz poljoprivredno-prehrambene industrije i maloprodaje.
Kada bismo Weekend Food Festival morali opisati kroz jedno jelo, bio bi to prije svega obrok s jako puno vrhunskih začina iz svih krajeva svijeta baš poput najeminentnijih chefova koji su u Rovinj doputovali iz Danske, Italije, Španjolske, Izraela, Turske, Slovenije i drugih zemalja. No, kada biste kušali to jelo, tek onda biste uvidjeli o kakvoj se poslastici i dobrom temeljcu zapravo radi. Jelo je to pripremljeno po dobro osmišljenoj recepturi koja je ove godine oplemenjena spajanjem ključnih aktera domaće prehrambene industrije, ali i maloprodaje. Ako bismo upotrijebili krilaticu “Od polja do stola” onda se može reći kako je Ja TRGOVAC ove godine kao programski partner festivala zaokružio tu priču te je kroz brojne prezentacije i panel diskusije pronio glas o izazovima koji stoje na tom putu hrane do stolova chefova ili krajnjih konzumenata. Iziskivalo je to veliki trud cijeloga tima koji je uspio dogovoriti dolazak istinskih lidera hrvatske prehrambene industrije i maloprodaje koji su dali svoj prepoznatljivi pečat cijelom festivalskom programu.
“Kako se radi o međusobno povezanim sektorima, nadogradnja ovog već bogatog programa bila je samo pitanje vremena. Mi smo odmah na početku prepoznali vrijednost Weekend Food Festivala i kao medij koji prati područje proizvodnje i trgovine hrane, maksimalno smo se potrudili da taj dio programa bude bogat, edukativan, informativan i inspirativan. U sklopu programa održane su i brojne panel rasprave koje su okupiti ključne ljude industrije kako bi iz prve ruke imali priliku čuti njihova razmišljanja i perspektive proizvodnje i maloprodaje hrane u 2023. godini koja nedvojbeno obiluje izazovima”, izjavio je Maroje Sabljić, direktor portala i magazina Ja TRGOVAC.
Za isti su stol tako sjeli najveći rivali, proizvođači i trgovci hranom ne bi li odgovorili na koji su način prebrodili pandemiju, a zatim i kako odgovaraju na trenutačne izazove inflacije i ratnih zbivanja u Ukrajini. U odnosu na prošlogodišnje premijerno izdanje festivala, ove je godine proširivanje festivalskog programa označilo snažan korak naprijed. Više od dvije tisuće posjetitelja koji su prodefilirali starom rovinjskom tvornicom bilo je potvrda ove konstatacije.
DOPRINOS INDUSTRIJE
Iako su nagrađivani strani i domaći chefovi privukli najveći interes publike, začin koji je nedostajao ovako raskošnom gourmet festivalu bili su upravo sektori proizvodnje i maloprodaje prehrambenih proizvoda. Oni koji dobavljaju hranu svim kuharima koji od nje dalje stvaraju čaroliju na tanjuru bilo to u kućanstvu ili restoranu. “Podravka 60 posto svoje proizvodnje izvozi i prodaje od Australije do SAD-a te za nju ne postoji drugi put nego natjecati se s najvećim svjetskim prerađivačkim industrijama”, istaknula je predsjednica Uprave Podravke, Martina Dalić, na panelu “Proizvodnja hrane u Hrvatskoj – Možemo li bolje?”. Njoj su se pridružili Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, te Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije. “Fokusiranost na kratke dobavne lance omogućila nam je da se brže prilagodimo novoj situaciji prouzrokovanoj efektima covida i rata u Ukrajini, stoga mislim da će nas u narednim godinama više pratiti val fokusa na lokalno, a manje na globalno”, kazao je Peruško. Dobre prakse u poslovanju Fortenova grupe pokazale su pune police Konzumovih trgovina u jeku pandemije koronavirusa, dok su istovremeno medijske stupce punile fotografije brojnih praznih trgovina u nemogućnosti pribavljanja osnovnih prehrambenih namirnica.
Da je krvna slika hrvatske prehrambene industrije dobra može se zaključiti i inovativnim trendovima te priznatim certifikatima iz Vindije. “Nedavno smo dobili certifikat ‘Proizvedeno bez upotrebe antibiotika’ i time postali jedna od prvih domaćih prehrambenih kompanija s tom potvrdom kvalitete. Osim toga, naši potrošači imaju proizvod vrhunske kvalitete koji je proizveden u Hrvatskoj, dok tijekom cijelog procesa sve službe rade 100.000 analiza godišnje i drže ga pod kontrolom. Vjerujemo da samo na taj način možemo osigurati da proizvodnja ostane održiva, unatoč svemu onome čemu smo svakodnevno izloženi. Imamo robotiziranu tehnologiju za pripremu proizvoda prema specifičnim zahtjevima naših potrošača te na taj način možemo doskočiti problemu nedostatka radne snage”, rekao je Nenad Klepač.
Panelisti su zaključili da je proizvodnja hrane u Hrvatskoj dobra, no da može biti i bolja te naglasili potrebu za kvalitetnijim korištenjem europskih sredstava u daljnjoj automatizaciji rada na korist svih aktera u lancu dobave i potrošnje.
INOVACIJE I TRADICIJA
Pohvalno je da su ove godine u festivalski program uvrštena relevantna imena koja grade hrvatsko gastronomsko tržište, od proizvodnje i distribucije pa sve do analize potrošačkih navika s robom široke potrošnje. Tako je na ponekim panelima bilo moguće dobiti uvid u stanje u domaćoj mesnoj industriji, ali i kako napreduje pekarska utakmica između najljućih konkurenata iz branše. Iz oba sektora složili su se da je pred njima najizazovnije vrijeme koje pamte s obzirom na drastično poskupljenje energenata te snažnu globalnu promociju biljne prehrane.
Hrana na bazi biljnih proteina ima godišnji rast od čak 10 do 20 posto, dok 80 posto svjetske populacije koketira s hranom na bazi biljnih proteina. U Hrvatskoj je sve više fleksitarijanaca, odnosno onih koji uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso. Drugim riječima, promjene i prilagodbe su neminovne od čega se nama najviše dopala svojevrsna ekskluziva iz Mlinara u vezi toga da uskoro kupcima namjeravaju ponuditi prvi plant based burek!
IZVRSNE PREZENTACIJE
Izuzetno korisna predavanja koja su po našem skromnom sudu prošla ispod radara održali su Mladen Kožić iz GfK, odnosno Ivan Junaković iz NIQ-a te izvrsni Ipsos tim – Marina Zrile i Jelena Jakšić Matovina. U cijeloj festivalskoj priči, vrijedni podaci iz agencija za istraživanje tržišta bili su pun pogodak.
Zrile i Jakšić Matovina predstavile su prehrambene navike kroz generacijski presjek od baby boomersa sve do generacije Z. Za razvoj gastronomske scene možda najviše znači podatak da dvije najmlađe generacije uključene u istraživanje njeguju kulturu posjećivanja restorana u prosjeku jednom mjesečno. S druge strane, Kožić je na svojem predavanju otkrio da je najveći broj Hrvata, njih 23 posto, među “starom školom” gdje se kuha zato što se mora, a ne nužno iz užitka ili promišljanja kvalitetnije prehrane. Jede se češće kod kuće u krugu obitelji i prijatelja, a prosječno jednom mjesečno hrana se naručuje online putem. Ovi rezultati ne čude kad se prisjetimo podatka iz 2021. godine koji pokazuje kako izdaci za hranu čine blizu 20 posto ukupne potrošnje hrvatskih kućanstava. Nakon ove godine, taj će postotak vjerojatno biti daleko viši s obzirom na poskupljenje svih namirnica.
Junaković je, govoreći o poskupljenjima, istaknuo i da u vremenima ovakvih kriza briga o zdravlju postaje još izraženija nego inače. Posebno u specifičnoj situaciji kao što je izlazak iz pandemije. “Ljudi će biti spremni ulagati u zdravlje odnosno zdravije varijante proizvoda i spremni su vrednovati one trgovce, brendove i proizvode koji će ponuditi održivije artikle uz uvjet da nisu ipak basnoslovno skupi. Tu je primjer manji udio plastike u ambalaži, reciklirana ambalaža. Te aspekte ljudi cijene i nagrađuju”, kazao je Junaković.
GASTRO ZVIJEZDE
Kuhalo se po talijanskom, španjolskom, danskom, izraelskom, turskom i hrvatskom receptu. U razgovoru s posjetiteljima koji su došli ili kao gurmani ili zato što se na bilo koji način bave gastronomijom bilo je očekivano čuti da su kulinarske demonstracije koje su pratile predavanja pojedinih chefova bile najiščekivaniji dio festivalskog programa. Tako je prvi dan gladne oči u publici nahranio talijanski pizzaiolo Franco Pepe, kojeg smo imali prilike gledati u Netflixovom serijalu o najmaštovitijim majstorima od pizze iz cijelog svijeta.
Zest od limuna, tostirani lješnjaci, marmelada od marelice, masline, svježa metvica, cikorija, bivolski sir, krema od luka, orasi, narančina kora, krema od slanutka, bosiljak u tekućem obliku. Sve su ovo samo neki od sastojaka koji su se našli na pizzama koje je pred posjetiteljima spravio Pepe. Bilo je tu slanih i slatkih kombinacija, a sve od lokalnih napuljskih sastojaka. Po završetku predavanja, ali i kuhanja, imali smo prilike vidjeti jedinstvenu Pepeovu čaroliju poznatiju i kao “sad je vidiš – sad je ne vidiš”. Naime, od poziva na degustaciju jela koja je spravio u tijeku predavanja pa do praznog stola na pozornici prošlo je ravno deset sekundi. Od tog vremena brži je bio samo galop publike prema ponuđenim jelima.
Više manje ista je situacija bila i kod kušanja jela španjolskog chefa Dabiza Muñoza. Zadnje dvije godine proglašen je najboljim chefom na svijetu u zadnjem izboru The Best Chef Awards, a njegov restoran DiverXO krase tri Michelinove zvjezdice. Na svjetskoj sceni istaknuo se maštovitim spajanjem naizgled nespojivih namirnica koje dolaze s uputstvima – kojim redoslijedom i na koji način se konzumiraju. Ovaj Španjolac nazočio je i premijernom izdanju Weekend Food Festivala 2022. godine, stoga ne čudi da je i ove godine izazvao priličan interes publike.
Za iduću godinu organizatori planiraju širenje ove gastro priče pa su među panelistima i predavačima najavili regionalna imena u cijelom lancu prehrambene industrije.
Zanemarimo li ovu najavu i osvrnemo li se umjesto toga na govornike koji su uveličali ovogodišnje izdanje Weekend Food Festivala, raskošniju ponudu hrane nego prethodne godine te oko 2.000 posjetitelja kroz tri dana diskusije o najaktualnijim temama iz prehrambene industrije, za kraj se možemo poslužiti citatom francuskog filozofa i gurmana Jeana Anthelmea Brillat-Savarina, inače autora knjige Psihologija okusa koji je kazao da “otkriće novog jela čini više za sreću ljudske rase nego otkriće nove zvijezde”. U to ime Weekend Food Festivalu želimo da i u 2024. među ljudskom rasom – nastavi širiti sreću!
Weekend Food Festival – Predavanja i paneli
Prehrambena industrija u doba globalne prehrambene krize
Domaća prehrambena industrija svakodnevno odgovara na izazove koju pred nju stavlja tržište povećavajući svoju konkurentnost, pazeći na etičnost i društvenu odgovornost, a istovremeno udovoljava zahtjevima potrošača koji traže da je hrana koju kupuju zdravija, ali i da se lako i brzo priprema te da je lako dostupna. “Najbolji primjeri za to su pakiranja koja paze na zaštitu okoliša jer su u potpunosti reciklirana te brojni proizvodi koji nude biljne alternative mesnim proteinima kao i mnogi funkcionalni proizvodi obogaćeni proteinima ili vitaminima”, istaknula je u svom izlaganju Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredno prehrambenu industriju iz tvrtke Smarter.
Podsjetila je kako je prehrambena industrija najjača je prerađivačka grana u Europi, ali i u Hrvatskoj. Pri tome ona u ukupnom BDP-u naše zemlje čini udjel od 3 posto, dok je u Europi on blizu 2 posto, a ima i veliki broj zaposlenih. Ona se brzo mijenja, ali ne bilježi skokovite šokove jer su njeni proizvodi svakodnevno na stolovima svih potrošača.
Proizvodnja hrane u Hrvatskoj – Možemo li bolje?
Najveće hrvatske kompanije u prehrambeno-prerađivačkoj industriji već koriste tehnološku i proizvodnu sofisticiranost, mogu odgovoriti specifičnim zahtjevima potrošača te su usmjerene održivom načinu poslovanja. O tome kako globalne promjene utječu na prehrambenu industriju u Hrvatskoj, koji su inovativni trendovi koji idu u korak sa zahtjevima potrošača te koji su najbolji primjeri iz hrvatske prakse, govorili su Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije i Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke na panelu „Proizvodnja hrane u Hrvatskoj – Možemo li bolje?“ pod moderatorskom palicom Zvjezdane Blažić.
Panelisti su zaključili da je krvna slika proizvodnje hrane u Hrvatskoj dobra, no definitivno može biti bolja ako se osigura jedna generalna i horizontalna podrška, odnosno mogućnost korištenja europskih sredstava koja je danas dosta ograničena te se u ovom trenutku fokusiramo na ponovni rast stanovništva.
Lanac opskrbe i distribucija hrane – Najslabija karika je…
Geografski položaj i oblik Hrvatske, razdaljina od najudaljenijih točaka u zemlji kao i nejednaka te relativno rijetka naseljenost neki su od glavnih izazova s kojima se svakodnevno nose logističke kompanije prisutne na našem tržištu. Stoga su sve kompanije koje se bave distribucijom prehrambenih proizvoda svjesne kako je trošak logistike jedna od bitnijih stavki u kalkulacijama krajnjih cijena, složili su se sudionici ovog panela kojeg je moderirao Darko Krkač, poslovni konzultant iz tvrtke PIS.
“Tvrtke koje djeluju u ovom sektoru veliku pažnju posvećuju optimizaciji logističkih procesa jer je on bitan dio finalne cijene proizvoda”, naglasio je Miljenko Vaić, managing direktor tvrtke Bonafarm Adriatic dodajući kako je za kompanije u konačnici ključno proizvod dostaviti do police na kojoj je dostupan potrošaču.
Kao i u mnogim drugim sektorima, i u logistici je svakoga dana sve izazovnije pronaći odgovarajući profil i broj radnika. “I u unapređenju prodaje kao i u logistici zapošljavamo radnike iz inozemstva i to posebno tijekom ljetne sezone kada nam treba 20 ili 30 posto dodatnih djelatnika kako bismo zadovoljili karakterističnu potražnju”, napomenuo je Saša Kolenko, partner, član Uprave i komercijalni direktor tvrtke AWT International, dodajući kako i s radnicima iz zemalja iz okruženja jednako kao i s onima iz zemalja kao što su Filipini ili Nepal imaju jako dobra iskustva.
Poremećaja u raspoloživosti radne snage, iako u manjoj mjeri, svjesni su i u naftnoj kompaniji INA, navela je tijekom panela o lancima opskrbe Henrietta Laklija Hanzl, Director of retail offer management u toj tvrtki, dodajući kako su prošle godine tijekom ljeta na nekim prodajnim mjestima angažirali kolege iz Ukrajine.
Meeting about meat – Slabosti i prednosti domaće mesne industrije
Stočarstvo se sve snažnije smanjuje u svijetu, a farme sve više propadaju. Pogotovo u Europskoj uniji čija je zelena politika označila proizvodnju mesa, mlijeka i jaja kao velike zagađivače. Ukupna proizvodnja mesa u svijetu vrijedna je 900 milijardi dolara, a EU i svijet sve se više okreću zamjenskim proizvodima za meso, čija je vrijednost proizvodnje danas oko šest milijardi dolara. Hrana na bazi biljnih proteina ima godišnji rast od čak 10 do 20%, dok 80% svjetske populacije koketira s hranom na bazi biljnih proteina. U Hrvatskoj sve je više fleksitarijanaca, odnosno onih koji uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso.
Rat u Ukrajini i korona kriza pokazali su svu osjetljivost i krhkost globalnog lanca opskrbe, a rast cijena i najave moguće nestašice mesa sve više plaše potrošače. Kakva je situacija u Hrvatskoj i kako domaća mesna industrija odgovora na ove tektonske promjene, doznali smo od Slavena Ružića, predsjednika Uprave PIK Vrbovec, Dalibora Matišića, direktora prerade mesa u Histrisu te Igora Miljaka, predsjednika Uprave PPK karlovačka mesna industrija d.d. na poučnom panelu „ Meeting about meat – Slabosti i prednosti domaće mesne industrije“ koji je moderirao Miroslav Kuskunović, direktor PR agencije Kombinat 1969.
Promjene kupovnih navika zbog rastućih cijena – Manje, jeftinije, ili sasvim drukčije?
Da je došlo teško vrijeme za brendove, naglasio je Ivan Junaković, Voditelj razvoja poslovanja za istočnu Europu agencije za istraživanje tržišta NIQ, dodajući kako je galopirajuća inflacija potrošače stjerala u kut iz kojeg izlaze u tri smjera: općenito kupuju manje, kupuju jeftinije proizvode i to primarno trgovačke marke te sve više odlaze prema diskontnim trgovačkim lancima.
Čak polovina potrošača diljem Europe, prema istraživanju agencije NIQ, izjasnila se kako se danas nalazi u lošijoj financijskoj situaciji nego prije.
“Činjenica jest da je i inflacija u zemljama našeg okruženja iznosila od 10 do visokih 25 posto. Istovremeno se bilježi rast plaća, ali to ne može kompenzirati inflaciju pa je krajnji rezultat smanjena kupovna moć”, istaknuo je u svom izlaganju Junaković kazavši da je to posljedično dovelo do pada količinske prodaje u 2022. godini.
Zabilježeni rast cijena i pri tome posebno visoki rast cijena hrane kupce diljem svijeta najprije je potaknuo da kupuju manje, što znači da je zaustavljen količinski rast potrošnje. Ujedno, kupci se više okreću trgovinama koje imaju niže cijene, a to su diskonteri, zatim kupnji na akcijama, a pribjegavaju i klasičnoj metodi štednje odnosno kupuju manje ili samo najosnovnije. “Također, primjetno je da se kupci odriču svega što im nije nužno potrebno, a kao jedan od oblika štednje primjenjuju kupovinu trgovačkih robnih marki te pronalaženje akcija”, naveo je Junaković.
Hrana i trgovina – Puna mi te košarica!
Za trgovinu se može reći da je prva društvena mreža koja je povezivala ljude, dok hranu možemo označiti kao medij koji predominantno kreira odnose trgovaca i njihovih kupaca pri čemu je riječ o vertikalno integriranoj komunikaciji koja obuhvaća odgovornost od same nabave i distribucije, prodaje, ali i odnosa prema hrani koja se ne proda. Važan aspekt predstavlja i lokalno uzgojena i proizvedena hrana koju potrošači sve više cijene te se okreću u sve većoj mjeri domaćim proizvodima, što je u konačnici od izuzetne važnosti jer su proizvodnja i trgovina duboko integrirane i međusobno povezane. O ovoj neraskidivoj vezi govorili su Daniel Šturm, direktor i član Uprave za nabavu i marketing Kauflanda, Ivan Slavica, direktor Poslovnog područja tradinga i category managementa Konzuma i Martin Evačić, direktor NTL-a na panelu koji je moderirao Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.
No time or food to waste – Smanjimo nepotrebno rasipanje hrane
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan održala je edukativno predavanje o djelovanju EU i država članica po pitanju smanjenja bacanja i povećanja doniranja hrane. Posjetitelji su saznali što je do sada učinjeno i što je još potrebno učiniti da se dodatno smanji rasipanje jestive hrane, kao i kako zakoni, preporuke i pravila mogu negativno ili pozitivno djelovati na tu pojavu.Odmah na početku panela srušen je mit o tome da se najviše hrane baca u restoranima i trgovačkim lancima podatkom da se na razini EU baci čak 55 % hrane iz domaćinstva dok je 2021. 20% stanovništva živjelo na riziku siromaštva. 2020. bačeno je 286 379 tisuća tona hrane, a samo u Hrvatskoj svakodnevno se baci nekoliko tona kruha. Podatak da više od polovice građana ne zna razlikovati natpis na artiklima upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do iznenadio je, ali i educirao prisutne. Proizvodi na kojima stoji najbolje upotrijebiti do ne bi se trebali bacati nakon isteka navedenog datuma već ih je potrebno otvoriti i pogledati izgledaju li bojom i mirisom kako bi trebali te se nakon toga mogu normalno konzumirati. Ovdje se najčešće radi o namirnicama poput riže ili tjestenine, a samo usvajanje ove upute može smanjiti količinu bačene hrane za čak 10% istaknula je Borzan.
Novi način komunikacije i edukacije potrošača – Drugačiji kanali i formati interakcije
Što je današnjim potrošačima bitno i kako su se kompanije prilagodile novim željama i potrebama potrošača, saznali smo na panelu „Novi način komunikacije i edukacije potrošača – drugačiji kanali i formati interakcije“ na kojem su svoje pristupe i planove otkrili Sanja Garaj Miloš, direktorica sektora za korporativni marketing Podravke, Miranda Mladin, direktorica marketinga Studenca i Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor Nestlé Hrvatska, Slovenija i Bosna i Hercegovina pod moderatorskom palicom Kristijana Gregorića. Prilikom izbora proizvoda potrošači su sve više usmjereni na value for money pristup, zdravlje i održivost koja je postala novi buzz word društva današnjice, dok je ažurna, jasna i pozitivna interakcija s korisnicima važnija nego ikada prije, bio je zaključak ovog panela.
Što jede Ivan Horvat? 3 perspektive – Što o hrani mislimo, što kupujemo, a što kuhamo?
Mladen Kožić, Business Development Manager Adriatics, GfK
Prema metodologiji GfK, Ivan Horvat pripada Zelenim entuzijastima kojih je među hrvatskim potrošačima 22 posto. On voli kuhati sa što više svježih namirnica, češće ima vlastiti vrt u kojem uzgaja povrće, skloniji je od pripadnika ostalih skupina pečenju kruha, a sam pravi čak i jogurt te natprosječno voli biti zdrav i u formi.
Kod njega je doručak bitno važniji nego drugim skupinama potrošača kako ih klasificira GfK, a večera mu je istovremeno manje važna. Za doručak jede svježe voće, jogurt, jaje na oko, orašaste plodove, a i juha mu je na meniju već od prvog jutarnjeg obroka. Za ručak također objeduje razne vrste juha, a često su mu na stolu i pečeni krumpir, rižoto, meso na lešo, njoki, sarma, blitva… Večernji obrok čine ostaci ručka, a nađe se tu i blitve kao i ponovna jaja spremljenih na drugačiji način. Uz večeru najčešće pije vodu, čaj i vino.
Kad ide po namirnice kupuje i za obitelj, a kategorije koje u košarici iskaču kao važnije nego kod drugih kategorija potrošača su, primjerice, svježi pekarski proizvodi, konzervirana riba, maslac, sirevi, suho voće, suhomesnato, sve kategorije ribe, kao i šećeri, te vino, kefir i biljni namazi. Ivan u trgovinu dolazi s misijom da nadopuni zalihe, ne voli velike kupovine, a cilj mu je često i dućan s hranom za kućne ljubimce.
Kruh naš svagdašnji – Pekarski proizvodi u maloprodaji
Na proizvođače u pekarskoj industriji snažno su utjecale posljedice rata u Ukrajini koje su donijele rast ulaznih troškova, sirovina i energenata, jer povećanjem cijena svojih krajnjih proizvoda nisu mogli u dovoljnoj mjeri nadoknaditi gubitke uzrokovane tim poremećajima zaključak je panela kojeg je moderirao Tomislav Kvesić, direktor prodaje tvrtke backaldrin Croatia.
“Dodatni troškovi narasli su praktički preko noći ne samo na našem tržištu, već u cijeloj Europi i bilo je teško predvidjeti kretanje raspoložive radne snage, cijene sirovina kao i konačnog proizvoda. Mi smo se kao specijalizirana kompanija uspjeli prilagoditi, skupiti nova iskustva te sada u poslovanju nastupamo opreznije, a planiramo dugoročnije i pomnije”, kazao je Domagoj Radić, direktor prodaje vinkovačke tvrtke Pekar. Prema njegovim riječima, u ovim promijenjenim uvjetima tvrtke moraju raditi na povećanju učinkovitosti i proizvoditi ono u čemu su jake.
S njim se složio Mario Scherr, izvršni direktor marketinga i maloprodaje Mlinara, dodavši kako preveliki asortiman nije dobar za poslovanje, ali potrošačima ipak uz standardne proizvode treba ponuditi i inovacije pa je tako najavio skorašnje lansiranje plant-based bureka. “Treba biti inovativan, ali pritom ne zaboraviti tradiciju”, naglasio je Scherr.
“Izazovima koje je donio rast cijena energenata i sirovina tvrtka Pan-pek odgovorila je optimizacijom proizvodnih procesa te smanjivanjem asortimana, a ujedno se u najvećoj mjeri posvetila kupcima i vlastitim djelatnicima”, naglasila je Sandra Vojković, direktorica maloprodaje i članica Uprave Pan-peka.
Da na izazove u poslovanju veleprodajne tvrtke mogu odgovoriti samo inovacijom, smatra Boris Viktorovski, direktor i član Uprave za prodaju i logistiku tvrtke Don don. “Tržište danas traži od nas industrijski proizvod prilagođene cijene koji izgleda kao proizvod obrtnika jer samo tako maloprodajne tvrtke koje opskrbljujemo mogu lansirati proizvode s višom cijenom i na njima ostvariti dobit”, istaknuo je Viktorovski.
Generacijske razlike u prehrambenim navikama – Saznajte jedete li kao svoji roditelji ili kao neki novi klinci
Većina Hrvata (64 posto) doručkuje svaki dan, a samo nas otprilike 15 posto ne doručkuje uopće, pokazalo je BRANDpuls istraživanja agencije Ipsos koje su predstavile Marina Zrile, Sales Manager, i Jelena Jakšić Matovina, Research Manager. Generacija Z (dio populacije sada star između 10 i 26 godina) doručkuje svaki dan i najviše vole jesti žitarice. Slijede sendviči, peciva, kiflice, štrudle, ali vole i krafne, palačinke, kroasani. Milenijalsi (imaju od 27 do 42 godine) isto vole doručkovati svaki dan, ali više vole sendviče, a tek onda žitarice. Više od ostalih generacija vole razne smoothieje i voće. Generacija X (43 do 56 godina) doručkuje najmanje od svih, samo njih 60 posto doručkuje svaki dan, a na meniju su im sendviči, suhomesnato, kava ili čaj. Najviše doručkuju Baby boomeri (57 do 77 godina) i to njih skoro 75 posto. Vole jaja, suhomesnato, a uz to kavu, čaj, mliječne proizvode kao što je jogurt, ali vole i peciva.
Manje od polovine Hrvata (njih 40 posto) kuha ručak svaki dan, a kuhamo češće što smo stariji.
Općenito, pokazalo je predstavljeno istraživanje, Generacija Z uživa u hrani koja nije najzdravija, ne razmišljaju previše o tome što jedu, često propuštaju obroke, nemaju vremena, hrane se izvan kuće. Puno ih se bavi fitness i proteinskom prehranom, vole neprocesuiranu i sirovu hranu.
Milenijalci isprobavaju nove recepte, slijede nove trendove, vole kušati nove proizvode u trgovini, ali često jedu izvan kuće, a puno je vegetarijanaca i vegana. Istovremeno vole prehrane bez laktoze, ugljikohidrata, glutena.
Generacija X izbjegava jesti brzu hranu, uglavnom priprema tradicionalna jela, čitaju etikete i trude se jesti manje slanu hranu, izbjegavaju hranu koja deblja pa se čini da dosta misle o svojoj prehrani. Ne slijede neke posebne dijete. Baby boomeri isto vole tradicionalna jela i izbjegavaju slanu i brzu hranu, a čak ih 5 posto slijedi principe prehrane za dijabetičare.
Tko je chef među sokovima? – Trendovi na tržištu bezalkoholnih pića
Kakvi su trendovi na tržištu bezalkoholnih pića, koji naš brend je pobjegao od kuće, što je zajedničko zadarskoj košarci i gaming industriji, tko će biti najbolji igrač 2023. te koja je čarobna formula uspjeha saznali smo na panelu „Tko je chef među sokovima?“ koji je moderirao Mladen Kožić, a svoja saznanja i tajne otkrili su Ivica Skočić, Trade marketing director – BU Adria Coca-Cola, Dino Martinović, direktor marketinga Stanić Beverages i Sandy Lovković, direktorica razvoja i istraživanja Jamnice. Turistička sezona vrhunac je ove kategorije proizvoda i kampanje su već vani i svatko tko je mislio nešto napraviti već je to napravio, poručili su panelisti. Kako je krenulo na našem tržištu, možemo biti zadovoljni i svi profitirati. Godina će sigurno biti uspješna za sve, ali pitanje je koliko će inovativnih proizvoda opstati na tržištu budući da su hrvatski potrošači izuzetno razmaženi – često traže nešto novo i jedinstveno, no brzo se zasite i na kraju vraćaju starim navikama. Panelisti su zaključili da svi koji rade u ovoj kategoriji, iako su konkurentni, mogu ostati ovako sretni i nasmijani sve dok ona raste.
