Od 2006. do 2009. isplaćeno je više povratne naknade nego je ambalaže stavljeno na tržište. Takvih je boca 724,3 milijuna, one su ili ‘uvezene’, ili su s deponija, ili su izrađene samo radi dobivanja pola kune
Početkom 2006. godine hrvatski su građani, zahvaljujući tada uvedenoj povratnoj naknadi od pola kune, počeli u velikim količinama vraćati u reciklažu plastičnu ambalažu, a Ministarstvo zaštite okoliša je uvelo Pravilnik o ambalaži koji je, osim povratne naknade na PET, staklenu i limenu ambalažu, uveo i obavezu proizvođačima svih pića i napitaka, te ostale ambalaže, da plaćaju ekološku naknadu za njeno kasnije zbrinjavanje.
Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koje navodi Novi list, jasno je da je pune tri godine (2006., 2007., te 2008.), za PET ambalažu isplaćivano daleko više povratne naknade od pola kune, negoli je ambalaže stavljeno na tržište.
Drugim riječima, pune tri godine nije bilo reakcije na vraćanje ambalaže iz susjednih zemalja u dućane, ili se pak namjerno, za 30 lipa po komadu, proizvodila ambalaža, kako bi se dvadeset lipa zaradilo na povratnoj naknadi.
Podaci za 2009. godinu daju tek drugačiju sliku – tada je u Hrvatskoj prikupljeno manje ambalaže nego što je stavljeno na tržište.
U četverogodišnjem razdoblju, od početka 2006. do kraja 2009. godine, Fond za zaštitu okoliša Vinka Mladinea prikupio je, i isplatio povratnu naknadu za pola kune, za ukupno 3,7 milijardi boca i limenki u sustavu povratne naknade, iako je u tom periodu na tržište legalno stavljeno 2,98 milijardi boca, za koje su plaćene ekološke naknade za kasnije zbrinjavanje.
To znači da je prikupljeno 724,3 milijuna boca za koje nisu plaćene naknade, odnosno stare ambalaže sa deponija, uvezenih boca iz susjednih država, ili pak boca izrađenih isključivo radi dobivanja povratne naknade od pola kune.
Za sve te ‘višak boce’, proizvedene radi povratne naknade ili dovezene izvana, građanima i organiziranim sakupljačima, Fond je isplatio 362,1 milijuna kuna povratne naknade, a trgovcima koji su te boce sakupljali još 108,45 milijuna kuna poticaja. (Novi list)
