Kodeks bi obvezao domaće proizvođače hrane da najmanje dvije trećine svojih proizvoda prodaju domaćim trgovcima koji pak u ugovoru moraju navesti neto cijene bez ekstra rabata. Bili bi regulirani i rokovi plaćanja
Novi val poskupljenja hrane na globalnom tržištu, koji se najavljuje za početak jeseni, zbog alarmantno malih svjetskih zaliha hrane mogao bi zahvatiti i domaće tržište, iako se ono u krizi više okrenulo domaćim proizvodima.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara kazao je za Vjesnik da je Hrvatska zasad pošteđena divljanja cijena hrane na globalnoj razini, zbog kojega su inače neke zemlje pripremile prehrambeni kodeks radi zaštite standarda građana. Slovenija ga, primjerice, uvodi sljedeći tjedan.
Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), smatra da bi taj kodeks dobro došao i Hrvatskoj, te vjeruje da bi proizvođači hrane, koji se ionako muče s plasmanom svojih proizvoda jer nisu dovoljno konkurentni, prihvatili tu inovaciju, ali ne i trgovački lanci koji su većinom u stranom vlasništvu.
Kodeks bi obvezao domaće proizvođače hrane da najmanje dvije trećine svojih proizvoda prodaju domaćim trgovcima koji pak u ugovoru moraju navesti neto cijene, bez različitih ekstra rabata. Bili bi regulirani i rokovi plaćanja, pa bi svježe proizvode trgovci plaćali za 12, smrznute artikle za 20, a ostale za najviše 30 dana.
Cilj je kodeksa afirmirati prodaju domaćih proizvoda koji bi trebali imati i niže cijene. Problem je što takvih proizvoda na domaćem tržištu nema dovoljno. No, u krizi je pokrivenost uvoza izvozom hrane dosegla visokih 70 posto, za razliku od 56 posto prijašnjih godina.
Primjerice, na domaćem su tržištu mesni proizvodi u deflaciji već dvije godine. Otkupna cijena svinja na razini cijena u EU, a prethodnih su godina bile i 20 posto više. Proizvođačke cijene mlijeka u drugom su tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bile 7,1 posto više, a konzumnih jaja 4,5 posto.
Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, tvrdi da kruh neće poskupjeti jer su cijene pšenice na svjetskim burzama, nakon dobre ovogodišnje žetve, u laganom padu. No, cijena žitarica u Hrvatskoj je na kraju drugog kvartala ove godine u odnosu na lani bila 81,4 posto viša.
U Hrvatskoj je gotovo 80 posto pšenice već otkupljeno po cijeni od 1,35 kuna za kilogram i većina proizvođača snizila je cijene brašna od 1. kolovoza.
No, udruge seljaka i dalje tvrde da je u proizvođačku cijenu kruha uračunata cijena pšenice viša od dvije kune, kolika je bila na domaćem tržištu uoči ovogodišnje žetve. Dakle, ima prostora da se ili poveća otkupna cijena pšenice na 1,60 kuna ili snizi cijena kruha nakon što je već pala cijena brašna, no to se nije dogodilo.
Između dvije posljednje žetve cijena kruha na domaćem tržištu porasla je nešto manje od 10 posto. Najveći rast cijena, pak, bio je kod konditorskih proizvoda na početku godine, jer je cijena kakaovca na svjetskom tržištu najviša u posljednjih 25 godina.
Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasle su 6,5 posto. Na taj porast utjecale su pogotovo cijene biljnih proizvoda koje su 7,1 posto više.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene voća na domaćem tržištu porasle su 0,3 posto, dok su cijene povrća nakon afere sa širenjem zaraze bakterijom E. coli u Njemačkoj pale čak 25,3 posto. Niže nego u drugom tromjesečju prošle godine, od travnja do lipnja ove godine bile su cijene krumpira – i to 8,7 posto, a niže su i cijene vina – 5,2 posto.
Najviše su pak porasle cijene stočne hrane (38,7 posto) te sjemena i sadnog materijala (25 posto).
Poljoprivrednici su u drugom tromjesečju skuplje plaćali i gnojiva i energiju, jer je cijena gnojiva bila 16,1 posto viša nego u drugom lanjskom kvartalu, a energije 20 posto, što je jasan znak da će nakon rasta ulaznih troškova i finalni proizvodi poskupjeti. (Vjesnik)
