Odmah iza mandarina, lubenice su na drugoj mjestu po zastupljenosti poljoprivrednih sorti neretvanske doline. Na 250 ha urod lubenica je između 11 tisuća tona i 14 tisuća tona godišnje, što prvenstveno ovisi o godini, a ova je kako kažu tamošnji uzgajivači biti dobra.
Lubenice se sade početkom travnja, a berba počinje već krajem lipnja.
Ova relativno brza proizvodnja blagodat je blage mediteranske klime u neretvanskoj dolini, tako da su to ujedno i prve lubenice koje dolaze na tržnice i supermarkete diljem zemlje.
Na jednom hektaru sadi se oko 2500 biljaka koje u ranijim sortama daju urod od oko 40 – 60 tona po ha, a kasnije sorte 60 – 90 tona po ha.
U Hrvatskoj se pod lubenicama nalazi oko 450 hektara na kojima se ukupno proizvede oko 20 tisuća tona, podaci govore u prilog stalnog povećanja ovog trenda zbog povećanja kvaliteta, ali i prepoznavanja potrošača o kvaliteti ove vrlo zdrave i ljeti posebno značajne biljke.
Neki od najvećih proizvođača lubenica u svijetu, poput Turske ili Grčke nalaze se u našoj neposrednoj blizini te je problem uvoza i dalje jedan od gorućih problema ovdašnjih proizvođača jer je teško konkurirati niskim uvoznim cijenama.
No, u prilog domaćoj proizvodnji svakako ide kvaliteta proizvoda koja je iz godine u godinu na sve većem nivou. Ova godina je bila posebno pogodna za lubenicu s puno sunčanih dana tako da se svi u proizvodnom lancu nadaju rekordnim urodima.
Potrošnju lubenica potiču i nutricionisti naglašavajući njene prednosti i dobrobiti za naše zdravlje. Lubenica se isključivo konzumira sirova, pa se tako čuvaju svi njeni nutritivni elementi poput aminokiseline – citrulin koja se u organizmu pretvara u arginin koji utječe na sniženje tlaka i opuštanje krvnih žila.
Energetska vrijednost joj je mala pa je idealna za regulaciju tjelesne težine. Osim toga sadrži i antioksidanse od kojih su najpoznatiji vitamin C, likopen i betakaroteni koji sprječavaju štetno djelovanje slobodnih radikala na organizam.
