Prosječan stanovnik Slovenije bacio je lani 68 kilograma hrane, jedan kilogram više nego 2019., od čega je 40 posto i dalje bilo jestivo. Ukupna količina bačene hrane u Sloveniji iznosila je prošle godine 143.570 tona, što je za dva posto više u odnosu na 2019., objavio je Zavod za statistiku, a prenosi agencija STA.
Kućanstva i trgovine prehrambenim proizvodima povećali su lani količinu bačene hrane, dok su proizvođači hrane, catering kompanije i tvrtke u djelatnosti služenja hrane smanjile ovu vrstu otpada.
Kućanstva su proizvela lani 52 posto ukupnog otpada od hrane, ili sedam posto više nego 2019. godine, a prodavaonice hrane su generirale 11 posto ovog otpada, odnosno za šest posto više nego godinu ranije.
S druge strane, proizvođači hrane su prošle godine u ukupnom ovom otpadu imali udio od sedam posto, što je pad od 10 posto na godišnjoj razini, a udio catering i tvrtki koje se bave posluživanjem hrane je smanjen za četiri posto na 30 posto.
Istovremeno, udio jestive hrane u ukupno bačenoj količini povećan je za jedan postotni poen na 40 posto, prema Zavodu za statistiku.
Većina bačene hrane je anaerobno prerađena u pogonima za bioplin, skoro 47 posto, ili aerobno u tvornicama gnojiva (31 posto).
Oko dva posto otpada od hrane obrađeno je na drugi način – spaljivanjem ili ponovnom preradom u rafinerijama nafte.
Količina bačene kompostne hrane povećana je 2020. za gotovo 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je količina otpada koji se prerađuje u pogonima za proizvodnju bioplina bila manja za pet posto, dodaje slovenska novinska agencija.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
