Hrvatska i Njemačka povijesno su povezane zemlje čije su gospodarske veze duboko ukorijenjene i kontinuirano se produbljuju, a o tome najbolje govori i sama statistika po kojoj je upravo Savezna Republika Njemačka najveći trgovinski partner Republike Hrvatske.
Industrija robe široke potrošnje ima središnju ulogu u nacionalnom gospodarstvu Savezne Republike Njemačke. Prehrambena industrija, kao najveći segment FMCG sektora, ostvarila je 2023. godine ukupan prihod od oko 255 milijardi eura te je po tome četvrta najveća industrijska grana u zemlji – iza automobilske, strojarske i kemijske industrije. Prema podacima Federacije njemačke industrije hrane i pića (BVE – Bundesvereinigung der Deutschen Ernährungsindustrie), prehrambena industrija je jedan od najvećih poslodavaca s oko 638.000 djelatnika koji rade u 6.100 poduzeća registriranih u ovom sektoru. Oko trećine proizvodnje (34%) plasira se u izvoz pri čemu su najvažnija izvozna tržišta ona susjednih zemalja – Francuske, Nizozemske, Italije, Austrije i Poljske. Izvoz prehrambenih proizvoda u apsolutnom iznosu dosegao je 75,8 milijardi eura, a najvažniji izvozni proizvodi su meso i mesni proizvodi, slatkiši, mliječni proizvodi, pekarski proizvodi te bezalkoholna pića.
Ako se gleda segment neprehrane (kozmetika, sredstva za čišćenje i pranje) u 2023. godini je ostvaren ukupan prihod od 35 milijardi eura s oko 217.000 zaposlenih u ovoj industriji (Izvor: Statista / Beschäftigte im Drogeriehandel / Handelsverband Drogerien).
Hrvatska iz Njemačke najviše uvozi čokoladu i ostale prehrambene proizvode koji sadrže kakao
Prema podacima agencije Statista, ako se gleda sektor maloprodaje prehrambenih proizvoda, vidimo da je u 2023. godini ostvaren ukupni prihod od 247 milijardi eura, od čega oko 56% otpada na prehrambene proizvode, a ostatak na drogerijske i proizvode za kućanstvo. Važnu ulogu na njemačkom maloprodajnom tržištu imaju drogerijski lanci koji drže oko 15% udjela u segmentu neprehrambenih FMCG proizvoda.
SURADNJA S HRVATSKOM
Tijekom prošle godine ionako dobra suradnja između Hrvatske i Njemačke dodatno je unaprijeđena. To potvrđuju podaci o ukupnoj trgovinskoj robnoj razmjeni između Njemačke i Hrvatske koja je dosegla 8,8 milijardi eura te je porasla za 4,8% u usporedbi s 2023. godinom kada je iznosila 8,4 milijarde eura.
Prema podacima Njemačkog ekonomskog instituta (Institut der deutschen Wirtschaft – IW), glavni proizvodi iz poljoprivredno-prehrambenog sektora koji se iz Njemačke izvoze u Hrvatsku obuhvaćaju sljedeće kategorije:
- Mliječni proizvodi (npr. trajno mlijeko, sirevi, jogurti),
- Mesni proizvodi i suhomesnati artikli (osobito prerađeno meso, proizvodi od piletine, kobasice),
- Pekarski proizvodi i tjestenine (npr. tost kruh, krekeri, kruh u kriškama, slastice),
- Bezalkoholna pića (npr. mineralna voda, sokovi i gazirani napitci),
- Slatkiši i grickalice (čokolade, keksi, bomboni),
- Konzervirana hrana i gotova jela (juhe, umaci, variva).
Kod drogerijskih i kozmetičkih proizvoda podaci koje je obradila njemačka Agencija za promociju međunarodne trgovine i investicija (Germany Trade and Invest – GTAI) pokazuju da se najviše izvoze dvije kategorije:
- Sredstva za pranje i čišćenje,
- Kućanske potrepštine.
PRILIKA ZA RAST
Direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Timo Pleyer, u odgovoru na naš upit ističe kako njemački brendovi u Hrvatskoj uživaju visoku razinu povjerenja naglašavajući pritom kako je “Made in Germany” snažan simbol kvalitete, pouzdanosti i tehnološke izvrsnosti. Iako su mnoge njemačke tvrtke već dobro etablirane na hrvatskom tržištu, Pleyer je mišljenja kako prostor za dodatno pozicioniranje i rast i dalje postoji, osobito u sektorima poput zelene tranzicije, digitalizacije, industrijske automatizacije i pametnih rješenja. “Upravo zato institucionalna podrška igra ključnu ulogu. Kroz aktivnosti poput delegacijskih putovanja, tematskih konferencija i B2B razgovora stvaraju se konkretne prilike za vidljivost, umrežavanje i ulazak na tržište. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora povezuje ključne aktere iz obje zemlje te omogućuje njemačkim brendovima da kroz direktnu tržišnu komunikaciju jačaju svoje prisustvo i povjerenje potrošača. Cilj nam je stvoriti prostor u kojem se njemačko poduzetništvo može dugoročno razvijati i pozicionirati, u skladu s potencijalima hrvatskog tržišta”, istaknuo je Pleyer.
Njemačka prehrambena industrija ima oko 638.000 djelatnika koji rade u 6.100 poduzeća registriranih u ovom sektoru
Kada se radi o prehrambenim proizvodima, on je posebno istaknuo suradnju s Agencijom za prehrambene proizvode Bavarskog državnog ministarstva za prehranu, poljoprivredu, šumarstvo i turizam s ciljem jačanja ugleda “marke Bayern” u sektoru prehrambenih proizvoda. To se postiže provođenjem zajedničkih projekata za podršku bavarskim tvrtkama pri ulasku na hrvatsko tržište i širenju njihovog poslovanja. “Jedan od ključnih formata su posjeti bavarskih proizvođača u sklopu kojih se oni predstavljaju vodećim hrvatskim maloprodajnim lancima, uvoznicima i distributerima. S druge strane, Agencija poziva hrvatske uvoznike i distributere na B2B Matchmaking u München gdje imaju priliku direktno se susresti s bavarskim proizvođačima prehrambenih proizvoda i dogovoriti suradnju, što je bio primjer i ove godine u veljači. Također, u hrvatskim maloprodajnim lancima organiziramo promocije s ciljem unaprjeđenja prodaje čime kupci dobivaju priliku upoznati bavarske specijalitete i kušati njihovu kvalitetu”, pojasnio je direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
KLJUČ JE U KOMUNIKACIJI
Kako bi se te prilike i iskoristile važna je pravodobna i konstruktivna komunikacija. Nema nikakve sumnje da je dobra gospodarska suradnja između Njemačke i Hrvatske izuzetno važna za jačanje ekonomskih veza i stvaranje novih poslovnih prilika. U Njemačko-hrvatskoj komori stoga aktivno rade na povezivanju njemačkih i hrvatskih tvrtki, čime olakšavaju proces umrežavanja i stvaranja konkretnih partnerstava. Redovito organiziraju poslovna događanja i konferencije kako bi omogućili razmjenu znanja, iskustava i novih ideja. Njihov portfelj obuhvaća i širok spektar savjetodavnih usluga za njemačke i hrvatske tvrtke koje žele unaprijediti svoje poslovanje, razviti strategiju ulaska na tržište ili optimizirati postojeće procese pri čemu posebnu pažnju posvećuju i aktualnim temama poput obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i održivosti.
“U tom kontekstu provodimo i inicijativu Young Energy Europe, gdje mladi stručnjaci iz različitih industrija pohađaju edukaciju za energetskog skauta (Energy Scout) koja ih osposobljava za praćenje i smanjenje potrošnje energije u tvrtkama”, naglasio je Timo Pleyer dodajući kako su njihovi prioriteti za 2025. usmjereni na daljnje jačanje gospodarske suradnje, podršku poduzećima u širenju na nova tržišta te promicanje ključnih industrija kroz ciljane inicijative i strateška partnerstva. Iz Komore također navode da u suradnji s IHK Export Academy Stuttgart planiraju organizirati poslovnu delegaciju posvećenu temama digitalizacije i e-mobilnosti s naglaskom na pametne gradove. Nadalje, kroz program Bayern – Fit for Partnership fokusirat će se na sektore medicinske tehnologije i zdravstvenog turizma, a pripremaju i treće izdanje Bavarsko-hrvatskog foruma o vodiku koje će ponovno okupiti ključne dionike iz energetskog sektora i potaknuti razmjenu stručnih znanja i novih poslovnih ideja. “Kontinuirano razvijamo i jačamo svoju ulogu kao business-to-business platforma za članice – na različitim razinama i kroz širok raspon tematskih područja”, poručio je Timo Pleyer, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
NAJVAŽNIJI PARTNER
Detaljne statističke pokazatelje proslijedila nam je Hrvatska gospodarska komora, a trendove i kretanja u odnosima dvije zemlje prokomentirala je Anita Stipić iz Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK.
Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu, Savezna Republika Njemačka najvažniji je vanjskotrgovinski partner Republike Hrvatske. Njemačka zauzima prvo mjesto kako po ukupnom uvozu, tako i po ukupnom izvozu.
U usporedbi s 2023. godinom, zabilježen je porast izvoza u Njemačku za gotovo 2%, dok je uvoz iz Njemačke istodobno porastao za gotovo 6%. Ovisno o godini, Njemačka zauzima prvo ili drugo mjesto među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Republike Hrvatske, izmjenjujući se na toj poziciji s Italijom.
Najvažniji njemački prehrambeni izvozni proizvodi su meso i mesni proizvodi, slatkiši, mliječni proizvodi, pekarski proizvodi te bezalkoholna pića
“Ovi podaci potvrđuju stabilnu i značajnu gospodarsku povezanost između Hrvatske i Njemačke te kontinuitet rasta robne razmjene između dviju zemalja. Njemačka bi, prema dosadašnjoj snažnoj bilateralnoj gospodarskoj suradnji, i dalje trebala ostati jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske, s kontinuiranim rastom trgovinske razmjene i ulaganja”, smatra Anita Stipić.
Naime, gospodarska suradnja između Hrvatske i Njemačke bilježi stabilan rast u proteklih pet godina, s iznimkom pada u 2020. godini tijekom pandemije kada je zabilježeno smanjenje i izvoza od gotovo 5% i uvoza od malo više od 9%. Već iduće godine gospodarstvo se oporavilo te je uslijedio značajan rast razmjene s povećanjem izvoza od 18,6% i uvoza od 20%. Pozitivan trend nastavljen je i 2022. godine s još većim povećanjem izvoza (21%) i uvoza (24,4%), dok su 2023. i 2024. godine zabilježeni nešto umjereniji porasti.
Pritom iz Njemačke najviše uvozimo automobile, lijekove i električne komponente, dok u izvozu prednjače izolirane žice, električni transformatori i obuća.
Iz HGK ističu kako je važno napomenuti i rezultate u segmentu usluga te navode kako je u 2023. godini Republika Hrvatska ostvarila 4,6 milijardi eura prihoda od izvoza usluga u Njemačku, dok su rashodi u isto vrijeme iznosili 621 milijun eura. U prva tri kvartala 2024. godine u razmjeni usluga s Njemačkom ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura, dok su rashodi u istom razdoblju iznosili 336 milijuna eura.
PREHRAMBENA PERSPEKTIVA
Hrvatska iz Njemačke najviše uvozi čokoladu i ostale prehrambene proizvode koji sadrže kakao, u ukupnoj vrijednosti od gotovo 104 milijuna eura. Uz to, značajan udio uvoza čine i pekarski proizvodi kao što su kruh, peciva, kolači i keksi, čija je ukupna vrijednost 47,5 milijuna eura. Među poljoprivredno-prehrambenim proizvodima važnu uvoznu stavku čini svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili zamrznuto, s vrijednošću od gotovo 88 milijuna eura, dok uvoz sira i skute iznosi gotovo 82 milijuna eura. Osim toga, ističu se i prehrambeni proizvodi za životinje u vrijednosti od 36 milijuna eura te sladni ekstrakti i prehrambeni proizvodi od brašna i mlijeka u vrijednosti od 28 milijuna eura.
Sektor maloprodaje prehrambenih proizvoda u Njemačkoj je u 2023. godini ostvario ukupni prihod od 247 milijardi eura
S druge strane, Hrvatska u Njemačku najviše izvozi čokoladu i ostale prehrambene proizvode koji sadrže kakao, u ukupnoj vrijednosti od 78 milijuna eura. Uz to, značajan udio izvoza čine i pekarski proizvodi, uključujući kruh, peciva, kolače i kekse, čija je ukupna vrijednost gotovo 29 milijuna eura. Među prehrambenim proizvodima u izvozu iz Hrvatske u Njemačku nalaze se i tjestenina (9 milijuna eura) te sladni ekstrakti i prehrambeni proizvodi od brašna i mlijeka (11 milijuna eura). Također, izvoz svježe ili rashlađene ribe doseže vrijednost od 8 milijuna eura.
VELIKI POTENCIJALI
Govoreći o perspektivi suradnje, naša sugovornica iz HGK naglašava kako su Hrvatska i Njemačka povijesno povezane zemlje čije su gospodarske i ekonomske veze duboko ukorijenjene i kontinuirano se produbljuju te dodaje kako HGK radi na dodatnom unapređenju gospodarske suradnje između dviju zemalja kroz niz aktivnosti usmjerenih na umrežavanje, bilateralnu suradnju i podršku hrvatskim tvrtkama na njemačkom tržištu.
“Organiziramo bilateralne gospodarske forume, poslovne posjete i sastanke kako bismo povezali hrvatske i njemačke tvrtke te potaknuli razvoj novih poslovnih prilika. Na institucionalnoj razini, HGK je umrežena s njemačkim gospodarskim komorama, čime smo osigurali pravovremenu razmjenu informacija i podršku članicama u poslovanju s Njemačkom. Ključnu ulogu igramo u pružanju vanjskotrgovinskih savjetovanja i edukacija za članice, posebno vezano uz pristup njemačkom tržištu, pravnu regulativu i specifične poslovne prakse, a kontinuirano provodimo i događanja s ciljem umrežavanja i povezivanja s relevantnim dionicima i potencijalnim partnerima. Sajmovi predstavljaju jednu od ključnih platformi za promociju hrvatskog gospodarstva i konkretnih proizvoda u Njemačkoj. HGK redovito organizira nastupe i poslovne posjete na vodećim međunarodnim sajmovima, čime se osigurava vidljivost hrvatskih tvrtki i otvaraju mogućnosti za sklapanje novih partnerstava”, naglašava Anita Stipić.
Kao jedan od recentnijih uspješnih nastupa izdvaja najveći svjetski sajam vina, ProWein 2025, koji je održan od 16. do 18. ožujka u Düsseldorfu. Na nacionalnom štandu, u organizaciji HGK, predstavili su se renomirani hrvatski vinari poput Badela 1862, Kutjeva, Vina Belje, Dingača Skaramuča i drugih. “Sajam je okupio oko 5,5 tisuća izlagača iz 67 zemalja, a hrvatska vina su svojom kvalitetom i autentičnošću privukla značajnu pozornost posjetitelja i potencijalnih poslovnih partnera”, navodi Stipić.
RAD NA JAČANJU SURADNJE
Pored navedenoga, iz HGK ističu kako su nedavno sudjelovali i na sajmu ITB Berlin, održanom od 4. do 6. ožujka 2025., gdje je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom predstavljena enogastronomska, premium i zdravstvena ponuda Hrvatske. Ovaj nastup obilježio je i trenutak kada je Hrvatska proglašena najboljom europskom destinacijom za putovanja u 2025. godini prema portalu European Best Destinations. Tijekom sajma održani su sastanci s brojnim njemačkim turističkim partnerima, uključujući DRV, ADAC, Eurowings, TUI i drugima, čime je dodatno ojačana pozicija Hrvatske na njemačkom tržištu.
Stipić dodaje kako se HGK također fokusira na industrijske sektore i tehnologije kroz organizaciju poslovnih posjeta i edukativnih programa. Kao primjer navodi delegacijski posjet sajmu okolišne tehnologije IFAT u Münchenu u svibnju prošle godine, na kojem su sudjelovale komunalne tvrtke iz cijele Hrvatske, razmjenjujući iskustva i istražujući mogućnosti poslovne suradnje u području gospodarenja otpadom i vodnim gospodarstvom.
Trgovinska robna razmjena između Njemačke i Hrvatske dosegla je 8,8 milijardi eura te je porasla za 4,8% u usporedbi s 2023.
Uz to, HGK je u veljači 2024. organizirala i seminar “Prekogranično pružanje usluga unutar EU s fokusom na izaslanje radnika u Saveznu Republiku Njemačku i Beneluks”, na kojem su se hrvatske tvrtke upoznale s najnovijim regulativama i poslovnim procedurama. “Snažan naglasak stavljen je i na suradnju s pokrajinama poput Bavarske i Baden-Württemberga, s kojima organiziramo događanja kao dio suradnje u okviru stalnih/mješovitih komisija. Primjerice, u okviru planiranih aktivnosti kroz rad Stalne komisije Hrvatska-Bavarska te u kontekstu podrške industrijskom sektoru, HGK je u travnju 2023. organizirala posjet sajmu Bau 2023 u Münchenu, na kojem su se predstavile hrvatske tvrtke iz drvno-prerađivačke i građevinske industrije, povezujući se s bavarskim partnerima i poslovnim asocijacijama”, navodi Anita Stipić iz Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK.
