Europska komisija će i u izvješću o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, koje će biti objavljeno u srijedu, pozvati Bosnu i Hercegovinu i Srbiju da što prije pristanu na promjene svojih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kako bi se zadržao tradicionalni opseg trgovine između članica EU-a i članica CEFTA-e nakon ulaska Hrvatske u EU.
Komisija poziva Srbiju i Bosnu i Hercegovinu “da hitno revidiraju svoje stajalište” kako bi se što prije njihovi Sporazumi o stabilizaciji pridruživanju prilagodili novoj činjenici, ulasku Hrvatske u EU i kako bi se zadržao tradicionalni opseg trgovine, stoji u nacrtu izvješća u koji je Hina imala uvid.
Europska komisija će u srijedu objaviti strategiju o proširenju i glavne izazove za razdoblje 2013.-2014. te izvješća o napretku šest zemalja zapadnog Balkana – Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Srbiji i Kosovu – te Turskoj i Islandu, koji je ove godine samoinicijativno prekinuo pristupne pregovore.
Komisija u svojoj strategiji proširenja ističe primjer Hrvatske, kao prve zemlje koja je uspješno prošla kroz proces stabilizacije i pridruživanja i prve zemlje koja je ušla u EU-a, a koja je bila ozbiljno zahvaćena ratom u bivšoj Jugoslaviji.
“Komisija naglašava važnost hrvatske deklaracije o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi. Za pohvalu je hrvatska spremnost da iskoristi svoju jedinstvenu poziciju kao prva članica koja je bila ozbiljna zahvaćena ratom kako bi pružila političku i tehničku potporu svojim susjedima na putu prema EU-u”, kaže se u nacrtu dokumenta.
Kod svih zemalja koje imaju europsku perspektivu zabilježen je određeni napredak osim u Bosni i Hercegovini, koja je u potpunom zastoju.
Bosna i Hercegovina je još 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, čija je ratifikacija dovršena 2011. ali još uvijek nije stupio na snagu jer još nije provedena presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci kako bi se uklonila diskriminacija nacionalnih manjina.
“Politički predstavnici u BiH ne dijele zajedničku viziju u kojem smjeru bi zemlja trebala ići i kako bi trebala funkcionirati. Nema istinskog internog dijaloga o temeljnim pitanjima poput europskih integracija. Kratkoročni stranački i etnički interesu prevladavaju nad politikom koja bi bila okrenuta budućnosti i koja bi zemlju usidrila u EU-u”, kaže se u nacrtu dokumenta. Također se ističe politička blokada u Federaciji BiH koja negativno utječe na cijelu zemlju.
U dokumentu se navodi da “pojedini faktori” nastavljaju dovoditi u pitanje opstanak BiH kao jedinstvene države.
Srbija i Kosovo su “povijesnim dogovorom” o normalizaciji odnosa postignutim u travnju napravili veliki iskorak u europskim integracijama. Zato je u lipnju ove godine donesena odluka o otvaranju pregovora sa Srbijom najkasnije u siječnju sljedeće godine, a Kosovu je odobren početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju.
Crna Gora, koja je pregovore otvorila u lipnju 2012. godine, nastavlja pregovarački proces svojim ritmom. Albaniji, koja je ove godine prvi put uredno provela parlamentarne izbore, kandidatski status je nadomak ruke. Makedonija će i u ovom izvješću već peti put zaredom dobiti preporuku za otvaranje pristupnih pregovora, ali teško da će preporuka biti realizirana s obzirom da je za to potrebna jednoglasna odluka Vijeća, dakle i glas Grčke, koja ne priznaje pravo Makedoniji da se koristi svojim imenom.
Turska, koja je započela pristupne pregovore u listopadu 2005. godine, isti dan kada i Hrvatska, u posljednje tri godine nije otvorila ni zatvorila ni jedno poglavlje. Komisija bilježi određeni napredak u više područja, ali izražava zabrinutost zbog načina kako su vlasti reagirala ne demonstracije u Istanbulu kada su se prosvjednici usprotivili građevinskom projektu na najvećem gradskom trgu.
Od svih zemalja zapadnog Balkana, Komisija traži da posvete veću pozornost gospodarstvu i problemu visoke nezaposlenosti. Nijedna od zemalja zapadnog Balkana nema status funkcionalnog tržišnog gospodarstva.
Kao ključne izazove za sve zemlje koje imaju perspektivu članstva, Komisija navodi gospodarstvo i povećanje konkurentnosti, vladavinu prava, funkcioniranje institucija koje jamče demokratski poredak, slobodu izražavanja, temeljna prava i prevladavanje prošlosti.
Komisija ističe da su homofobija, diskriminacija i mržnja na temelju seksualne orijentacije široko rasprostranjeni na zapadnom Balkanu. (SEEbiz / Hina)
