Činjenica da broj prerađivača i uvoznika u Europi raste znatno brže nego broj proizvođača još je jedan indikator koji pokazuje da ekološka proizvodnja ne prati potražnju za tim proizvodima. Upravo je to boljka i hrvatskog tržišta, unatoč tome što je proizvodnja u uzlaznoj putanji
Nije uopće upitno da se budućnost poljoprivrede ogleda u okretanju prema ekološkoj proizvodnji koja je jedini dugoročno održiv način odnosa prema zemlji od koje svi živimo. U tom smjeru kreću se i trendovi na svjetskom tržištu eko proizvoda koje raste iz godine u godinu, a takva kretanja slijedi i hrvatsko tržište.
Potencijali su doslovno neizmjerni. U Hrvatskoj su od 2010. do 2016. godine površine pod ekološkom poljoprivredom učetverostručene, no potražnja i dalje uvelike nadmašuje dostupnu ponudu.
Uvodno u ovu temu nije na odmet ponoviti da se ekološki (organski ili biološki) proizvodi uzgajaju bez prisustva dušičnih gnojiva i drugih sintetskih supstanci koje zagađuju okoliš, tlo i pitku vodu, a loše su i za zdravlje ljudi.
Ekološka poljoprivreda čuva bioraznolikost te promovira načela zdravlja, brižnosti, fair tradea i ekologije. Također je kroz detaljan nadzor eko proizvoda prisutna i provjera na GMO organizme koji su u ekološkoj proizvodnji u potpunosti zabranjeni.
Eko proizvodi su pod ekološkim nadzorom i zahtijevaju detaljne dnevnike rada i kontrole principa ekološkog uzgoja i prerade te su time višestruko kontrolirani i nadzirani u odnosu na proizvod bez eko znaka. Osim toga, mnoga istraživanja potvrđuju bolji nutritivni sastav proizvoda uzgajanih na eko način.
Zbog svega toga ekološki su proizvodi neupitna sadašnjost i budućnost i svakako će zauzimati mjesta na kojima se sada nalaze konvencionalni proizvodi, a najveći pokretač ove promjene je sama potražnja potrošača koji je sve više informiran i u mogućnosti za sebe birati kvalitetnije i bolje opcije.
Mlade generacije odrastaju s razumijevanjem važnosti ekoloških pitanja, a u razvijenim zemljama, kao što je recimo Njemačka, pokreću i masovne promjene na tržištu poput trenda veganstva koji je u zadnjih nekoliko godina iznimno utjecao na ponudu proizvoda na tržištima zapadne i sjeverne Europe.
TRŽIŠTE NUDI PRILIKU
O potencijalima ovog tržišta govore i podaci Instituta za istraživanje ekološke poljoprivrede FiBL (Forschungsinstitut für biologischen Landbau), koji je jedan od glavnih izvora kada je riječ o ekološkoj poljoprivredi u Europi i svijetu.
Prema podacima ovog instituta, koji ima sjedište u Švicarskoj te ogranke u Njemačkoj i Austriji, tržište ekoloških proizvoda u Europi je tijekom 2015. godine raslo dvoznamenkastim stopama, dok je ukupna površina pod eko uzgojem dosegnula 12,7 milijuna hektara.
Naime, u Europi je ovo tržište u 2015. raslo za 13 posto te je ostvarilo vrijednost od gotovo 30 milijardi eura (od toga se na zemlje EU-a odnosi 27,1 milijarda eura) pri čemu su gotovo sva glavna tržišta ostvarila dvoznamenkasti rast.
Njemačka je najveće tržište eko proizvoda u Europi (8,6 milijardi eura), a slijede tržišta Francuske (5,5 milijardi eura), Ujedinjenog Kraljevstva (2,6 milijardi eura), Italije (2,3 milijardi eura) i Švedske (1,7 milijardi eura).
Prve dostupne brojke za 2016. daju naznaku daljnjeg rasta pa je tako Njemačka zabilježila prodaju ekoloških proizvoda u visini od 9,5 milijardi eura. Konsolidirani podaci za 2015. godinu pokazuju da je globalno tržište ekoloških proizvoda vrijedno oko 75 milijardi eura, a gotovo polovica tog iznosa otpada na tržište SAD-a odnosno ukupno 35,8 milijardi eura.
Prosječna potrošnja na eko proizvode u maloprodaji na razini EU-a u 2015. je godini iznosila 53,7 eura, a na razini cijele Europe 36,4 eura po stanovniku.
Od svih europskih zemalja najveću potrošnju po stanovniku bilježi Švicarska s 262,2 eura, a slijede Danska (190,7 eura), Švedska (177,1 eura), Luksemburg (170 eura) i Austrija (127 eura). Hrvatski potrošač prosječno na eko proizvode godišnje izdvoji znatno manjih 23,4 eura, dok je ukupna potrošnja u hrvatskoj maloprodaji u 2015. iznosila 99 milijuna eura.
To pokazuje da je tržište u stagnaciji jer se od 2011. godine vrijednosna prodaja vrti oko tog iznosa, za razliku od prethodnog perioda (2007. – 2011.) kada je vrijednost hrvatskog eko tržišta uvećana čak pet puta. Ekološki proizvodi u europskim zemljama ujedno zauzimaju i najveće udjele na maloprodajnom tržištu.
Vodeća je Danska s udjelom od 8,4 posto, a slijede Švicarska sa 7,7 posto, Luksemburg sa 7,5 posto, Švedska sa 7,3 posto i Austrija sa 6,5 posto. Hrvatska je od svih europskih zemalja na 11. mjestu s 2,2 posto udjela ekoloških proizvoda u ukupnom prometu maloprodaje u 2015. godini.
“Mnogi proizvodi i grupe proizvoda ostvaruju sve veće udjele na tržištu. Primjerice, u Švicarskoj svako četvrto prodano jaje dolazi iz ekološkog uzgoja, dok za mliječne proizvode udio može biti 10 i više posto”, izjavila je Diana Schaack iz tvrtke AMI (Agrarmarkt Informations-Gesellschaft mbH), vodećeg njemačkog izvora kada je riječ o tržišnim podacima u sektoru poljoprivrede, povodom ovogodišnjeg sajma BioFach na kojem su predstavljeni globalni trendovi u ekološkoj ponudi i potražnji.
U Europi je tijekom 2015. godine radilo ukupno 350.000 ekoloških proizvođača (od čega u EU-u njih 270.000), oko 60.000 ekoloških prerađivača i gotovo 3.700 uvoznika ekoloških proizvoda.
I dok je rast broja ekoloških proizvođača u Europi bio vrlo skromnih 3 posto (na razini EU tek nešto boljih 5 posto), broj ekoloških prerađivača i uvoznika povećan je za 12 posto odnosno 18 posto.
FiBL-ov ekspert Matthias Stolze stoga zaključuje: “Činjenica da broj prerađivača i uvoznika raste znatno brže nego broj proizvođača još je jedan indikator koji pokazuje da ekološka proizvodnja ne prati potražnju za tim proizvodima. Zbog toga bi europske zemlje trebale jasno definirati strategiju razvoja sektora ekološke proizvodnje, potaknuti razvoj kraćih lanaca opskrbe eko proizvodima čime se osiguravaju koristi za okoliš i društvenu zajednicu, ali i uspostaviti naprednije statističke procese kako bi dobili preciznije podatke o stanju tržišta ekoloških proizvoda.”
HRVATSKA U EKO OGLEDALU
Hrvatska je u proteklom periodu bila europski rekorder po postotku rasta površina pod eko nadzorom koje su s 23.282 ha u 2010. narasle na 93.594 ha u 2016. godini, dok je u isto vrijeme broj proizvođača povećan s 1.125 na njih 3.546.
Vrijedi naglasiti da je većina površina u prijelaznom periodu nadzora te nema “puni” status za eko certifikat.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), lani je broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača uvećan za 16 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je broj ekoloških poljoprivrednih prerađivača istodobno pao za 2 posto, na 312.
Pogledamo li korištenje zemljišta u ekološkoj poljoprivredi po kategorijama, vidimo rast u svim područjima. Tako se od ukupno korištene poljoprivredne površine pod eko uzgojem u 2016. godini (93.594 hektara, rast za 23 posto naspram 2015.), na oranice i vrtove odnosilo 44.147 ha, koji su u odnosu na 2015. rasli za 29 posto, trajni travnjaci okupiraju 39.089 ha ili 16 posto više nego u godini prije, dok su najveće povećanje zabilježili trajni nasadi, za 31 posto, te su zauzimali 10.358 ha u 2016. godini.
Među ekološkim proizvodima životinjskog podrijetla pad proizvodnje bilježe samo kravlje mlijeko (sirovo) za 16 posto kojeg je u 2016. proizvedeno 5.023 tone te med koji je pao za malih 2 posto na ukupno proizvedenih 47 tona.
Najveći rast (+155%) lani je ostvarilo kozje mlijeko (sirovo) s ukupnom proizvodnjom od 102 tone te konzumna jaja kojih je u 2016. proizvedeno 246.890 komada, što je plus od 110 posto u odnosu na 2015. godinu.
Rast su ostvarili i ostali ekološki poljoprivredni proizvodi: svinjetina (+52%), ovčetina (+50%), govedina, teletina (+36%) i kozetina (+8%).
Darija Musulin, pročelnica odjela za integriranu ekološku poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede, ističe kako je struktura ekološke proizvodnje u Hrvatskoj zadovoljavajuća te da se, prema evidenciji Carinske uprave, iz trećih zemalja – Japan, Indija, Peru, Filipini, Pakistan, Makedonija, SAD, Šri Lanka – uvoze dodaci prehrani (mak, kurkuma, đumbir, kokosovo ulje, zelena magma, moringa, noni), rižino brašno i sirup, kikiriki maslac, zeleni i mješavine drugih čajeva, začini, umak od soje, alge i dr.
Smrznuto i sušeno voće uvozi se uglavnom iz Turske i Srbije (bobičasto), dok se o ekološkim proizvodima koji dolaze iz drugih država članica ne vode podaci.
Jadranka Boban Pejić, direktorica tvrtke Biovega, jednog od pionira domaće ekološke poljoprivrede, navodi kako je na tržištu primjetan porast ponude u kategorijama certificiranog maslinovog ulja, vina te široka ponuda proizvoda od aronije.
No, usprkos ovako pozitivnom rekordu, kaže ona, u ponudi hrvatske eko hrane i dalje nedostaju osnovne povrtne kulture, dostatna ponuda eko voća, a ekološki mliječni proizvodi i jaja gotovo da ne završavaju na širem tržištu zbog ograničene proizvodnje i intenzivnih uvjeta za distribuciju.
“S obzirom na to da je interes za ekološke proizvode u zadnjih dvadesetak godina izuzetno rastao, tako su i mnoge konvencionalne korporacije ušle u svijet ekoloških proizvoda, ali s konvencionalnim pristupom i načinom razmišljanja. Jedno od obilježja takvog pristupa je prvo kreiranje maloprodajne cijene pa onda prilagođavanje svega drugog toj fikciji kolika cijena treba biti. To npr. znači da se skraćuju mnogi procesi proizvodnje (brzina mljevenja, sušenja, obrade itd.), što finalno ima utjecaj na hranjivost i okus pojedinog proizvoda. To se može vidjeti kod korištenja proizvoda pa su tako napitci od žitarica rijetki zbog niskog postotka suhe tvari, sve je veće dodavanje bijelog šećera u proizvode, a tjestenina gnjecava, bezokusna i ljepljiva nakon kuhanja”, iznosi Boban Pejić te dodaje kako u Biovegi žele ponuditi kupcima najkvalitetniji mogući proizvod od samog uzgoja, prerade, pakiranja i okusa, a ne najjeftiniji proizvod.
Ona također navodi kako njena tvrtka već 20 godina radi na poticanju hrvatske eko poljoprivrede animiranjem poljoprivrednika za konverziju, jamstvom otkupa i podrškom u razvoju poslovanja.
Ujedno, Biovega je vlasnik eko imanja Zrno u Habijanovcu na kojem se uzgaja i prerađuje veliki broj kultura, ima i vlastiti pekarski pogon te veganski bistro u Zagrebu. Imanje je poznato po svojoj iznimnoj bioraznolikosti te ne potiče monokulturni uzgoj, što konkretno znači da se na imanju uzgaja velik broj kultura, barem 40 vrsta u punoj sezoni, kaže direktorica Biovege.
U EKO TRGOVINI
Maloprodaja ekoloških proizvoda još uvijek nije ušla u mainstream kanal u značajnijoj mjeri pa se većina ovog asortimana može kupiti bilo na tržnicama, specijaliziranim trgovinama eko proizvoda, ali i pojedinim drogerijskim lancima i supermarketima.
U tom smo smjeru željeli utvrditi kakav je aktualni status ekoloških proizvoda na primjeru trgovina bio&bio, dm i Spar koji svaki sa svoje strane puno rade na afirmaciji ovog asortimana među hrvatskim kupcima.
Asortiman specijaliziranih bio&bio trgovina podijeljen je u četiri odjela. U prvom je ponuda svježih proizvoda – voće i povrće, posebni asortiman dnevno pripremljenih pekarskih proizvoda te ponude ekoloških mliječnih proizvoda, s posebnim portfeljom kozjih i ovčjih proizvoda, a tu je i široki izbor svježih veganskih delicija.
Drugi odjel nudi širok izbor proizvoda za pripremu jela poput žitarica, mahunarki, sjemenki i suhog voća, što je kategorija koju u bio&bio zagovaraju kao osobito važnu u svakodnevnoj prehrani jer su našem tijelu potrebna cjelovita zrna i hrana iz prirode.
Tu je i segment dodataka prehrani i kozmetike pa se tako u ovim trgovinama može dobiti kompetentan savjet za nadopunu prehrane i za prirodnu njegu za što djelatnici u trgovinama prolaze kontinuirane edukacije.
Novu ponudu čini bio&bio cafe koji u svojoj ponudi nudi smoothie isključivo s premium superfood sirovinama i napitcima, sokove od cijeđenog eko voća te veganske delicije iz vlastite proizvodnje. U asortimanu su ponudili i certificiranu kavu prženu u prvoj hrvatskoj certificiranoj pržionici.
“U trgovinama bio&bio nastoje imati najveći izbor hrvatskih eko proizvoda te je sada oko 20 posto ponude lokalnih proizvođača. I sami smo proizvođač i potrebno nam je to iskustvo za razumijevanje koliko je izazovno proizvesti kvalitetan proizvod i uspjeti održati razvojno poslovanje bazirajući se na uzgoju i proizvodnji. Pobornici smo fair trade principa i s ogromnom zabrinutošću ukazujemo na štete koje nastaju ponudom poljoprivrednih kultura za cijenu od 0,99 kn/kg. To je neodrživi pristup proizvodnji koja je prisiljena koristiti sredstva koja uništavaju prirodu i zdravlje”, upozorava Jadranka Boban Pejić.
Spar Hrvatska u svom eko asortimanu nudi Natur pur liniju proizvoda koji su pripravljeni potpuno ekološki, pod strogim nadzorom, bez kemijsko-sintetičkih pesticida te ne sadrže genetski proizvedene sastojke, a uz sve to još su i odličnog okusa, kažu nam u Sparu dodajući kako ova linija obuhvaća kategorije svježeg voća i povrća, mliječnog asortimana, osnovnih živežnih namirnica, kruha i peciva te grickalica i suhomesnatih proizvoda. Nives Fett, voditeljica odnosa s javnošću Spara Hrvatska, ističe kako u ovom trenutku imaju više od 200 Natur pur artikala u asortimanu.
“Iz godine u godinu sve više raste interes dobavljača i zbog toga redovito, u skladu s trendovima, proširujemo naš Natur pur asortiman”, navodi Fett. O benefitima za potrošače ovih proizvoda ona ističe kako je osnovna svrha ekološke proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša te zaštita potrošača, a i sami potrošači su toga sve više svjesni.
“Naš kupac može biti siguran da Natur pur proizvodi nisu genetski modificirani ili proizvedeni uz kemijske pesticide te da njihovom kupnjom indirektno podržava gospodarenje prirodnim resursima, čuva biološku raznolikost i potiče razvoj ruralnih područja. Uz sve te benefite kupac dobiva autentičan proizvod izvornog okusa”, poručuje Sparova voditeljica odnosa s javnošću.
U ovom trgovačkom lancu vide pozitivan trend na tržištu ekoloških proizvoda, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, te očekuju daljnji rast, što je potaknuto jačanjem svijesti potrošača o koristima konzumacije ekoloških proizvoda. U Sparu također navode da surađuju s hrvatskim dobavljačima u svim kategorijama proizvoda, a kod artikala vlastite marke Natur pur prvenstveno u kategoriji voća i povrća.
Ekološki proizvodi u asortimanu dm-a zastupljeni su u kategorijama hrane i dječje hrane, napitaka, brige o domaćinstvu, njege lica i tijela, dekorativne kozmetike te dodataka prehrani. Tanja Hrvojević, asortiman menadžerica zadužena za taj dio asortimana, ističe kako je cilj dm-a u svim kategorijama kupcima ponuditi proizvode koji su proizvedeni po ekološkim i održivim smjernicama pa su tako, primjerice, u kategoriju ženske higijene i intimne njege ulistali tampone i uloške od ekološkog pamuka. Važnu ulogu u ponudi imaju i proizvodi privatne marke poput proizvoda osviještene prehrane dmBio te prirodne kozmetike alverde za koje kažu da nude izvrstan omjer cijene i kvalitete.
“U ovom segmentu svakako je nužno istaknuti domaće proizvođače prirodne kozmetike i prehrambenih proizvoda s kojima dm surađuje dugi niz godina, kako na popularizaciji ekoloških proizvoda, tako i na rastu prepoznatljivosti hrvatskih proizvođača među potrošačima. Tako udio ekološke hrane u ukupnom asortimanu osviještene prehrane iznosi 47,39 posto”, naglašava Hrvojević.
Ona dodaje kako se eko asortiman kontinuirano širi pa tako dmBio marka danas broji više od 400 različitih proizvoda, a u zadnjih godinu dana nastavljen je i razvoj suradnje s domaćim proizvođačima te su ostvarena neka nova partnerstva poput onoga s OPG-om Diana Prpić čiji su grah plavac i grah trešnjevac od siječnja 2017. dostupni u prodavaonicama dm-a.
“Kupci koji kupuju ekološke proizvode dobivaju između ostalog i garanciju da su oni proizvedeni u skladu sa smjernicama održivog razvoja, uzimajući u obzir bioraznolikost i očuvanje okoliša. Pri kupnji dmBio proizvoda kupci mogu računati da oni sadrže najmanje 95 posto sastojaka iz ekološke proizvodnje zahvaljujući njemačkoj državnoj eko oznaci te EU logotipu za ekološki proizvedenu hranu. Uz to, FSC oznaka – odnosno oznaka Vijeća za nadzor šuma, jamči da su materijali korišteni pri izradi ambalaže potekli iz šuma kojima se gospodari na održiv način. Dobar primjer su i pelene dm marke babylove koje nose njemački certifikat ‘Ökoeffizienz-Analyse 2010.’ koji obuhvaća sve aspekte proizvodnje proizvoda, počevši od odabira i prerade sirovina pa sve do pakiranja i transporta, a certifikat dobivaju samo oni proizvodi koji se prema mjerljivim kriterijima stvarno pokažu više ekološkim od sličnih proizvoda iz iste kategorije”, objašnjava Hrvojević te dodaje kako dm trenutno na policama nudi proizvode 16 hrvatskih proizvođača čija ponuda uključuje i ekološke proizvode, a među njima je i osam OPG-ova koji se bave ekološkom proizvodnjom.
Hrvatski eko proizvodi u asortimanu dm-a najzastupljeniji su u kategorijama prirodne kozmetike i prehrambenih proizvoda.
