Svi odjeli trgovačkih lanaca i kompanija danas su pod utjecajem dramatičnih promjena u strukturi i procesima te je EuroCIS, osim za decision makere IT odjela, postao ključno mjesto i za područje retail marketinga, distribucije, logistike i drugih područja.
Jedan od vodećih svjetskih sajmova specijaliziranih za retail tehnologiju, EuroCIS, održan je od 27. veljače do 1. ožujka u sajamskim prostorima Messe Düsseldorf. Radi se o sajmu koji se održava svake godine, a svake treće godine dio je divovskog sajma trgovačke opreme EuroShop. EuroShop je nedavno proslavio 50 godina postojanja, a EuroCIS se 90-ih godina prošloga stoljeća (tada pod imenom Retail Technology Forum) izdvojio kao zasebni sajam za tehnologiju i sigurnost u trgovini.
Ove godine na sajmu je sudjelovalo 470 izlagača, najviše iz Njemačke i Kine, ukupno iz 29 različitih zemalja. Broj izlagača je 14 posto veći u odnosu na prethodni EuroCIS. Sajam je održan u dva paviljona Messe Düsseldorf na 13.400 četvornih metara, čime je izložbena površina za gotovo 25 posto veća od prethodnog samostalnog EuroCIS sajma iz 2016. godine. Porastao je i broj posjetitelja pa je ove godine sajam posjetilo oko 12 tisuća posjetitelja — gotovo dvije tisuće više u odnosu na prethodnu godinu. Osim njemačkih posjetitelja, koji su činili polovicu svih posjetitelja, sajam je posjetila publika iz čak 89 zemalja svijeta. Porast broja izlagača, zakupljenog prostora te posjetitelja pokazuju da EuroCIS napreduje kao sajam, ali i da interes trgovaca za IT rješenjima koja će unaprijediti njihovo poslovanje raste iz godine u godinu.
“EuroCIS 2018 zorno je pokazao da je informacijska tehnologija bez ikakve dvojbe postala odlučujući faktor uspjeha u maloprodaji. Ona čini inovativne poslovne modele mogućima i otvara nove mogućnosti za targetiranje kupaca”, rekao je Michael Gerling, generalni menadžer EHI Retail Instituta.
Sajam EuroCIS tradicionalno pokriva širok spektar kategorija povezanih uz retail tehnologiju — od konzultantskih usluga, preko implementacije postojećih rješenja, izrade i prodaje vlastitih uređaja, hardvera i softverskih rješenja pa sve do ponude elektroničkih komponenti za druge proizvođače. Očekivano, najviše specijaliziranih rješenja bilo je za trgovce robom široke potrošnje, uz specijalna rješenja za hranu i druge segmente robe široke potrošnje, a od ostalih kategorija značajnije su bila zastupljena i rješenja za trgovinu odjećom koja posljednjih godina vrvi tehnološkim inovacijama, a na zadovoljstvo kupaca.
Iako tehnologija napreduje i svake se godine predstave novi koncepti, značajan udio na sajmu čine tradicionalna oprema i proizvodi pa je tako barem pola izložbe posvećeno POS uređajima i softveru, printerima računa i ostalih formata, barkod skenerima svih vrsta i namjena (od prijenosnih do industrijskih), ekrana za promotivne namjene, vagama za namirnice, ladicama za gotovinu i sefovima te nadzornim kamerama.
Hrvatskih izlagača ni uz temeljito pretraživanje na sajmu nažalost nismo pronašli, a jedini izlagači iz regije su dvije tvrtke iz Srbije. Dugovječna kompanija Galeb iz Šapca na sajmu je ponudila svoje POS uređaje, printere, barkod skenere te ostalu standardnu hardversku opremu za trgovine. Druga je tvrtka Fiscal Solutions koja, kako i ime govori, realizira sustave za fiskalizaciju računa u trgovinama, a referenca su im klijenti u brojnim državama srednje i jugoistočne Europe.
OMNICHANNEL
Na svjetskoj razini, u svim segmentima trgovine, pa čak i trgovini namirnicama, digitalni kanali poput mobilnih i web trgovina odavno uzimaju dijelove kolača tradicionalnim trgovinama. Brojni trgovci iz tog razloga traže snažne digitalne partnere koji će im olakšati ili pak pružiti potpunu prisutnost na digitalnim kanalima. Naravno, ultimativni cilj je omnichannel – pružiti kupcu uslugu ma gdje se nalazio ili koju god platformu koristio – kupovanje u trgovini, online uz dostavu ili online uz preuzimanje u trgovini.
Organizator je ove godine stavio još veći naglasak na pojam omnichannel te su se u paviljonu 10 na pozornici prigodno nazvanoj Omnichannel kroz tri dana izmjenjivale teme poput digitalne transformacije, digitalnog plaćanja, ERP sustava spremnih za omnichannel, internet stvari (IoT), te su predstavljeni uspješni primjeri poput omnichannel rješenja koje je implementirao vodeći njemački trgovac robom široke potrošnje EDEKA.
Pedesetak izlagača predstavilo je svoja rješenja vezanih uz omnichannel, a najviše su se istaknule velike platforme kao što su SAP, salesforce.com te Microsoft. Kompanije tradicionalno jake u području softvera i softverskih platformi oko sebe okupljaju manje kompanije koje pružaju specijalizirana rješenja. SAP i Microsoft su tako okupili 10-ak kooperantskih tvrtki koje trgovcima pružaju specijalizirane omnichannel usluge izvedene na stabilnim i široko podržanim platformama. O važnosti digitalnih kanala govori i 56 izlagača sa svojim rješenjima u području e-commercea, pokrivajući standardne online i mobilne trgovine, marketing rješenja te rješenja za click & collect, odnosno online narudžbu proizvoda koji se preuzimaju u trgovini.
BRZA NAPLATA
Unatoč rastu digitalnih platformi, fizičke trgovine jesu i ostaju primarni kanal prodaje u svijetu. Kako bi fizičke trgovine bile operativno isplative, a kupcima privlačne, trgovcima su na raspolaganju brojna rješenja. Upravo se prolazak kroz blagajnu ističe kao jedan od glavnih uzroka operativnih troškova i korisničke frustracije – čekanje u redovima, skeniranje proizvoda, naplata, loyalty, pakiranje proizvoda. Velik broj izlagača ponudio je svoja rješenja koja pomažu u nekom dijelu self-checkout procesa kupaca. Kompanije kao što su NCR, Toshiba i Diebold Nixdorf već godinama nude blagajne za samostalnu naplatu kupaca, a NCR je ove godine na svom štandu proslavio 20 godina od predstavljanja svoje prve blagajne za samostalnu naplatu.
U zasebnu kategoriju pripadaju predstavljena rješenja koja kupcu omogućuju skeniranje proizvoda tijekom obilaska trgovine, a na blagajni se vrše sigurnosna provjera te naplata. Ovdje pripadaju već dobro poznati ručni skeneri (NCR, Datalogic i sl.), ali i pametna potrošačka kolica kompanije Tarent, za koje smo dobili potvrdu da su ipak tek u fazi koncepta. Deutsche telekom je također predstavio pametna kolica, no ona nemaju za cilj ubrzanje kupovanja već imaju funkciju prikaza popisa za kupovinu kao pomoć kupcu. Dva izlagača, Scansation te već spomenuti Tarent, predstavili su i svoje aplikacije za pametne mobitele koje omogućuju skeniranje proizvoda tijekom prolaska po trgovini te ubrzanje procesa na blagajni. Iako oba rješenja ciljaju na jednostavnu integraciju s postojećim ERP i POS sustavima trgovina, dobili smo informaciju kako kupce često treba dobro potaknuti da bi instalirali aplikaciju pri ulasku u trgovinu.
Istaknuta su i rješenja za samostalno plaćanje novčanicama i kovanicama — nakon što zaposlenik odskenira proizvode i pripremi račun, kupac samostalno uplaćuje novac i dobiva povrat na specijaliziranom terminalu. Zaposlenik se može fokusirati na sljedećeg kupca ili druge aktivnosti, a upravljanje novcem je sigurnije i transparentnije. Osim za trgovine robom široke potrošnje, rješenja za samostalnu kupovinu prisutna su i u brojnim drugim područjima te su izlagači predstavili digitalne kioske i rješenja za kupovinu hrane, ulaznica te drugih proizvoda.
ANALITIKA DAJE VRIJEDNOST
“You can’t manage what you can’t measure” dobro je poznata menadžerska izreka, a trgovci jako dobro znaju da ključna informacija u pravo vrijeme uvjetuje uspjeh. Tradicionalno trgovci mjere zalihe, zaposlenike, kvadrate, no porastom pristupačnosti različitih tehnologija, sada postaju dostupne brojne informacije o ponašanju kupaca u trgovini kao i pametni zaključci temeljeni na velikim količinama podataka.
Podaci se u trgovanju danas prikupljaju na brojnim koracima, no pravi benefit za trgovce dolazi u trenutku kada dobiju jasnu informaciju na temelju koje mogu djelovati. Čak 22 izlagača ovogodišnjeg EuroCIS-a nudilo je svoja rješenja u kategoriji Big data, a brojni su specijalizirani za izvlačenje pametnih zaključaka iz specijaliziranih područja, poput upravljanja inventarom, rasporeda zaposlenika i slično.
Važan i posebno zanimljiv dio sajma bila su rješenja koja pružaju korisne informacije o kupcima u trgovini. Načini praćenja su razni, od jednostavnog laserskog prebrojavanja broja ulazaka i izlazaka (BEA), preko brojanja kupaca temeljenog na stereo kamerama (LASE Peoplecounter), rješenja temeljenih na RFID lociranju kupaca, pa sve do sustava koji samo korištenjem kamere i pametnih algoritama očitavaju spol, dob, pa čak i raspoloženje kupca, kao i informaciju je li kupac već ranije posjetio trgovinu tj. pripada li u kategoriju omiljenih gostiju kojima se pruža dodatna usluga (Hikvision i drugi). Sama kompanija Hikvision navodno drži jednu četvrtinu sigurnosnih kamera svjetskog tržišta te svojim kupcima besplatno omogućuje softver za analizu podataka s tih kamera.
Zanimljiv, ali ne i posve neočekivan igrač u ovom području je i jedan od najvećih proizvođača potrošačkih kolica, košarica i druge opreme, Wanzl, koji je predstavio svoju platformu Wanzl Connect, a koja temeljem RFID tehnologije u svojim košaricama i kolicima omogućuje dobivanje detaljnih informacija o kupcima u trgovini, kao i pravovremeno otvaranje novih blagajni nakon što sustav detektira puno novih aktivnih košarica i kolica u trgovini.
DINAMIČNI INVENTAR I CIJENE
U sklopu Wanzl Connect usluge predstavljeni su i senzori za detekciju broja proizvoda na policama, što omogućuje pravovremenu obnovu zalihe. Ipak, prema riječima zaposlenika Wanzla, s obzirom na cijenu tog rješenja očekivano je da se koristi samo za premium proizvode u trgovini. Rješenje sa sličnim ciljem, ali nešto drugačijom tehnologijom, predstavio je i izlagač SES-imagotag čiji sustav detektira dostupnost proizvoda na polici korištenjem kamera i softvera, no to je rješenje još u testnoj fazi. Isti izlagač zapravo je puno snažniji u području elektroničkih cjenovnih oznaka za police, tehnologije koja je ove godine bila mainstream na brojnim štandovima na sajmu. Elektroničke oznake omogućuju automatski udaljenu korekciju cijena, popusta te drugih podataka prikazanih kupcima.
Oznake troše minimalno baterije, formati sežu od standardnih veličina cjenovnih oznaka na policama do velikih natpisa za skupocjene proizvode, a uglavnom su crno-bijele uz verzije s crvenom bojom. Relativna novost su i predstavljene elektroničke cjenovne oznake za odjeću koje bi i u ovom području omogućile dinamičke promjene cijena pojedinih artikala (npr. posebna cijena za posljednji primjerak), kao i dodatne informacije za kupce. Unatoč širokoj ponudi elektroničkih oznaka te postupnom padu njihove cijene, jedan domaći stručnjak za IT sustave trgovina izjavio je da na hrvatskom tržištu i dalje nije potpuno jasan povrat investicije u ovakvo rješenje.
TEHNOLOGIJE U DOLASKU
Osim tehnologija koje polako prelaze u široku primjenu u trgovinama, na sajmu su predstavljeni ili ponovno izloženi koncepti brojnih tehnologija koje će u budućnosti oblikovati trgovinu, bilo na fizičkim ili na digitalnim lokacijama.
Jedan od, po mojoj skromnoj procjeni, manje uspješnih koncepata bio je koncept kupovanja u virtualnoj stvarnosti, koji omogućuje šetnju 3D naočalama kroz virtualnu trgovinu iz udobnosti vlastitoga doma — posjetitelji su imali priličan problem “uhvatiti” virtualni proizvod pa se mobilne i online aplikacije ovdje čine kao mnogo bolje rješenje. Neki od izlagača predstavili su svoje robote, no sama izvedba i dojam varirao je od štanda do štanda.
Najzapaženiji je vjerojatno bio Softbankov robot Pepper koji, iako fascinantan, već je viđen gost na raznim sajmovima i događanjima, čak i u Hrvatskoj. Zanimljivo je i da tehnologije blockchaina i bitcoina, koje rastu u području sigurnosti i naplate, nisu spomenute.
S druge strane, Internet of Things sustavi s brojnih su strana imenovani kao odlično rješenje za brojne nove interakcije kupaca i trgovaca te za pravovremeno informiranje koje unaprjeđuje korisničko iskustvo i poslovanje. Jedan od zanimljivijih dijelova sajma svakako je bio i Start-up Hub, štand koji je objedinio 12 projekata u ranijim fazama razvoja, koji su pokazali prototipove svoje tehnologije, a na sajmu su tražili prve veće klijente. Među njima su se istaknula rješenja za prenošenje fizičkih proizvoda u 3D modele za digitalne kanale, mobilna aplikacija koja olakšava izbor odgovarajuće veličine odjeće pri online narudžbi, te aplikacija za kupovinu odjeće bez potrebe za odlaskom na blagajnu.
Osim za izravan kontakt s poslovnim partnerima te istraživanje novih koncepata, EuroCIS se pokazao kao odlična lokacija za uvid u nove tehnologije, trendove te uspješne priče u industriji. Na već spomenutom Omnichannel Forum pokrivene su sve relevantne digitalne teme, dok je druga pozornica, EuroCIS Forum, ugostila predavače iz područja robotike, umjetne inteligencije, monitoringa cijena, automatizacije naplate, proširene stvarnosti za unaprjeđenje doživljaja kupca te brojnih drugih zanimljivih tema.
U uvodnom dijelu spomenuti generalni menadžer instituta EHI Retail Institute, Michael Gerling, zaključio je da su danas svi odjeli trgovačkih lanaca i kompanija pod utjecajem dramatičnih promjena u strukturi i procesima te da EuroCIS, osim za decision makere IT odjela, postaje ključno mjesto i za područje retail marketinga, distribucije, logistike i drugih područja.
