Analitičari EY-a predviđaju povećanje izvoza u eurozoni, a postupni rast domaće potražnje potaknut će skroman rast investicija. Upozoravaju i na opasnost od deflacije
Nakon dvije godine pada, u eurozoni se u ovoj godini predviđa rast od 1,1 posto, nakon čega slijedi povećanje od 1,5 posto u 2015., pokazuju rezultati ljetnog izdanja EY Eurozone Forecast (EEF).
Predviđa se povećanje izvoza, a postupni rast domaće potražnje trebao bi potaknuti skroman rast investicija. Međutim, i dalje postoji opasnost od deflacije.
U svibnju je inflacija u Eurozoni pala na samo 0,5 posto. Raširenost deflacije, ili čak razdoblje vrlo niske inflacije, dodatno bi pridonijeli problemu sporog rasta povećanjem stvarne razine duga i odgađanjem odluka o potrošnji i investiranju.
Slabi rast cijena je djelomično posljedica snage eura u posljednjih nekoliko mjeseci. Zbog paketa mjera Europske središnje banke (ECB) koji je donesen ranije ovog mjeseca, te s čvršćom politikom SAD-a, očekuje se da bi euro trebao početi slabiti kasnije ove godine i u 2015. Stoga EEF očekuje da će inflacija početi rasti, ublažavajući prijetnju deflacije i potičući oporavak investicija i osobne potrošnje.
Različite brzine oporavka
Dinamika oporavka diljem eurozone i dalje će varirati. Očekuje se da će Grčka i Italija vrlo vjerojatno biti među najslabijim ekonomijama unutar eurozone. S druge strane, ove godine se očekuje povećani rast BDP-a Španjolske i Portugala, gdje bi reforme uvedene proteklih godina trebale uroditi plodom. Ove će ekonomije vrlo vjerojatno nadmašiti neke od slabijih velikih ekonomija poput Francuske i Nizozemske, koje poprilično sporo rješavaju svoje temeljne gospodarske probleme.
Međutim, i dalje postoje velike razlike u mogućnostima iskorištavanja potencijala zemalja. Primjerice, Njemačka trenutno iskorištava skoro pa svoj puni potencijal, dok je BDP u Italiji i Španjolskoj i dalje oko 6% ispod potencijala, a veličina jaza u Grčkoj je još i veća.
Potrošači i poduzeća suočavaju se sa slabim kreditnim uvjetima u većini zemalja eurozone. Ipak, čini se da će potrošnja kućanstava, koja je počela blago rasti prošle godine, u nadolazećim tromjesečjima uzeti zamah. Raspoloženje potrošača je prema podacima Europske komisije trenutno na najvišoj razini od 2007., a istraživanje ECB-a pokazuje da potražnja za kreditima stanovništva raste.
Prekretnica na tržištu rada
Osim toga, postoje i naznake da je tržište rada trenutno na prekretnici. Iako je stopa nezaposlenosti i dalje nešto ispod 12 posto, zaposlenost počinje rasti.
“Stope nezaposlenosti i dalje su visoke diljem zemalja eurozone. Treba više toga poduzeti po pitanju poboljšanja uvjeta na tržištu rada. Vlade trebaju biti usmjerene prema budućnosti, posebno kada je riječ o pronalaženju načina kako olakšati poduzećima stvaranje novih radnih mjesta za mlade ljude”, rekao je Tauno Olju, izvršni direktor u odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska.
Unatoč nekim pozitivnim znakovima, zbog visoke stope nezaposlenosti, plaće će i dalje biti na povijesno niskim razinama. U skladu s tim, rast realnog raspoloživog dohotka će vrlo vjerojatno ostati ispod stope zabilježene prije globalne financijske krize.
Utjecaj Ukrajinske krize
Iako su šanse ponovnog intenziviranja krize u Eurozoni sve manje, različiti rizici izvan regije ugrožavaju oporavak. Najveći rizik predstavlja politička napetost u Ukrajini. Ne samo da bi ona mogla dovesti do rasta cijena energenata i nestašice ukoliko opskrba eurozone energijom bude narušena, već bi također mogla negativno utjecati na poslovanje i na raspoloženje potrošača.
Takav bi scenarij vrlo vjerojatno privremeno smanjio izglede za oporavak eurozone. Drugi značajan rizik je mogućnost da dijelove, ili čak cijelu eurozonu, zahvati duže razdoblje deflacije troškova i plaća. Iako je ECB i dalje na oprezu zbog prijetnji deflacije, averzija nekih članova Upravnog vijeća prema korištenju nekonvencionalnih mjera, kao što su kvantitativno olakšavanje, upućuje na to da će ECB i dalje nerado poduzimati odlučnije korake.
“Dok se pozitivni pomaci vide u području izvoza, povjerenja potrošača i priljeva kapitala u novim konkurentnim gospodarstvima, treba se voditi računa o tome kako zacementirati fiskalnu održivost, obnoviti banke i kreditiranje, te poboljšati mogućnosti za rast i stvaranje radnih mjesta“, dodaje Olju.
Hrvatska kasni
U Hrvatskoj se, unatoč znakovima industrijskog oporavka, predviđa odgađanje rasta gospodarstva do 2015., ponajprije zbog pritiska da se smanji fiskalni deficit.
BDP je u ovoj godini pao 0,4 posto te će očekivani godišnji rast od 1,5 posto u 2015. i 2,5 posto u razdoblju od 2016.-2017. ovisiti o tome hoće li sve jače vanjsko okruženje konačno pokrenuti domaću potražnju. Sve veći troškovi, s inflacijom iznad prosjeka EU, ograničit će izvoz u razdoblju od 2015.-2016.
Procjenjuje se da će fiskalni deficit u Hrvatskoj pasti na 3 posto BDP-a tek 2017. (kasnije nego što je to planirala EU), bez obzira na strukturne reforme planirane u svrhu njegovog smanjenja.
Oporavak ulaganja privatnog sektora ove će godine biti odgođen zbog slabljenja domaće potražnje, nesigurnosti oko strukturnih fondova EU i neizvjesne političke budućnosti. Dugoročni oporavak ovisit će o odnosu kune i eura (koji omogućuje otplatu visokih dugova u stranoj valuti privatnog sektora), o pristupu sve većem tržištu EU i o izravnim stranim ulaganjima.
“Brojni pokazatelji upućuju na daljnji porast optimizma poslovne zajednice vezano za ekonomske izglede eurozone. Sveukupno, ekonomski rast eurozone također će doprinijeti poboljšanju ekonomske situacije u Hrvatskoj.
S obzirom na mogućnost potencijalnih rezova državne potrošnje, ključno je poduprijeti ekonomski oporavak i investicije brzim povlačenjem sredstava iz EU fondova, te se usredotočiti na korištenje sredstava u prvim godinama nadolazećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja EU”, zaključuje Olju. (Banka.hr)
