I dok su u Hrvatskoj kupci već razmaženi otplatama na rate mikro zajmovima (iako i dalje ograničeni na banku izdavatelja kartice koja trgovcu preskupo naplaćuje novac u odnosu na referentne kamatne stope), to nije slučaj u većini zapadne Europe pa tek sad slijedi bitka koju će fintech sigurno dobiti u duelu sa standardnim bankama.
U posljednjih 50 godina razvoj tehnologije promijenio je način na koji mnoge industrije funkcioniraju, a sada je došao red i na jednu od najreguliranijih industrija, financijsku. Ako malo bolje pogledamo, iako su neke od tehnologija ili paradigmi (mobilne tehnologije, cloud computing, umjetna inteligencija, itd.) dostupne već 20-ak godina, financijska se industrija uz manje promjene nije značajnije mijenjala u pogledu usluga dostupnih potrošačima i trgovcima, ali najbitnije je to da se nisu mijenjali niti poslovni modeli.
Tako, na primjer, način na koji potrošači plaćaju trgovcima za proizvode ili usluge, ali i vezani troškovi, ne samo da nisu stvarali dodatnu vrijednost za nijednu stranu, nego možemo reći da su u današnje doba niskih i negativnih kamatnih stopa bezobrazno skupi za uslugu otplate na rate. Međutim, kao što je spomenuto u uvodu, razumljivo je da je financijska industrija jedna od najmanje fleksibilnih i to zbog stroge regulative koja je s razlogom nametnuta kako bi se zaštitili potrošači, iako niti takva čvrsta regulacija nije spriječila financijski krah koje su te institucije izazvale 2008. godine niti će vjerojatno spriječiti druge financijske krahove i recesije koje su tek pred nama.
Poradi visoke reguliranosti, manjka inovacija i visokih troškova transakcija novca (troškovi transakcija u domaćem i inozemnom plaćanju bankama globalno donose otprilike 13% godišnje dobiti), Europska komisija je donijela direktivu (eng. PSD2 – Second Payment Service Directive) kojom se trećim stranama definiraju kriteriji pristupa podacima o računima potrošača kao i mogućnost inicijacije plaćanja s tog računa korisnika, a gdje su navedeni podaci i mogućnosti dosad bile isključivo u vlasništvu banaka.
UTAKMICA JE U TIJEKU
Financijska revolucija i deregulacija ne dolazi samo od strane regulatora, već se stvara i uvođenjem novih tehnologija kao što su “blockchain” koji između ostalog omogućava doslovno instantni prijenos vrijednosti između dvije strane koji je nepromjenjiv i odobren od distribuiranog tehničkog sustava. Dodatno, pristup velikim količinama podataka potrošnje korisnika, stanja računa, navikama i korištenju naprednih tehnoloških paradigmi od BigData te prediktivnim modelima i umjetnoj inteligenciji, omogućit će trećim stranama koje do sada nisu bile financijske institucije da naprave modele procjene rizika, što će vjerojatno utjecati na bolji plasman novca, a time i manje kamatne stope i/ili inovativne usluge koje će se moći ponuditi trgovcima i kupcima kroz sve platne kanale, bili oni standardni dućan, e-commerce, mobile ili nešto treće.
I dok su u Hrvatskoj kupci već razmaženi otplatama na rate mikro zajmovima (iako, kako smo naveli, i dalje ograničeni na banku izdavatelja kartice koja trgovcu preskupo naplaćuje novac u odnosu na referentne kamatne stope), to nije slučaj u većini zapadne Europe pa tek sad slijedi bitka koju će fintech sigurno dobiti u duelu sa standardnim bankama. Također, osim navedenih usluga platnog prometa, pristupa podacima i procjene kreditnih sposobnosti, fintech industrija već nudi ili će ponuditi cijeli niz inovativnih financijskih usluga za investiranje, upravljanje novcima, međudržavne transakcije, identifikacije osoba i izdavanje platnih kartica i digitalnih novčanika.
FINTECH DISRUPTORI U PLATNOM PROMETU
Ključna promjena koju donosi PSD2 je ta što od banaka zahtijeva da informacije o transakcijama i računima svojih klijenata daju trećim stranama putem sučelja za programsko programiranje (eng. API – Application Programming Interface). U konačnici to znači da će nove usluge biti digitalne te samim time omogućavati brz i efikasan pristup do krajnjeg potrošača, a sve s ciljem poboljšanja korisničkog iskustva i smanjenja troškova. Ovako na prvu čini se da će fintech tvrtke unijeti disrupciju u bankarski platni sektor, ali vjerujemo da banke poglavito radi visokog udjela platnih transakcija u dobiti neće tako olako prepustiti inicijativu na terenu. Premda, treba konstatirati kako nova pravila igre mnoge banke zatiču nespremnima prvenstveno radi njihove zastarjele tehnologije i sporog procesa prilagodbe.
Nema sumnje da će fintech tvrtke uzdrmati bankarsku i platnu industriju olakšavajući korisnicima gotovinske transakcije i s druge strane trgovcima smanjiti troškove vezane uz platni promet robe i usluga. Godine stroge regulacije, ali i razvoj robusnih IT sustava, bankarskim sustavima onemogućava brz i fleksibilan razvoj novih usluga kako bi se borili u ovoj novonastaloj situaciji.
Međutim, s druge strane fintech tvrtke nemaju ono najbitnije, a to su korisnici. Iz svega gore navedenog za naslutiti je da će se razvoj tržišta kretati u dva smjera. Prvi, u kojemu će fintech tvrtke pokušati organski rasti u korisničkoj bazi nudeći im inovativne usluge, te drugi, u kojemu će se stvoriti određena simbioza između tradicionalnih bankarskih sustava i manjih inovativnih kompanija koje odlikuje brzina, fleksibilnost i usmjerenost na korisničko iskustvo.
Tako u svijetu već postoje primjeri pružatelja fintech usluga koji se oslanjaju na postojeće kreditne kartice klijenata, ali isto tako imamo i fintech kompanije koje samostalno nude svoje usluge, pa evo nekoliko primjera:
ClearPay: ClearPay je fintech tvrtka čija usluga plaćanja kupcima daje mogućnost trenutne kupovine, uz odgodu plaćanja robe na četiri rate, bez obzira na banku izdavatelja kartica.
Klarna: Klarna je švedska banka koja pruža internetske financijske usluge, poput rješenja za plaćanje putem interneta, izravna plaćanja, plaćanja nakon kupnje i još mnogo toga. Njihova osnovna usluga je preuzimanje rizika naplate te umanjivanje rizika za trgovca i kupca. Klarna tvrdi da svojom uslugom povećava potrošnju kupca po prosječnoj košarici za 30-40% ovisno o državi u kojoj se nalaze kupci i trgovac.
Navedene tvrtke trenutačno nude usluge u online plaćanju, ali vjerujemo da je pitanje trenutka kad će iste takve usluge biti dostupne i u fizičkim dućanima, odnosno svim kanalima prodaje jednog trgovca.
INOVATIVNE USLUGE ZA TRGOVCE
Vidimo nekoliko bitnih trendova i inovacija koje su bitne za trgovce.
Omogućiti prihvat plaćanja svim oblicima i valutama. Pod oblike mislimo na gotovinu, kartice, ali i nove oblike plaćanja koji uključuju direktan pristup bankovnom računu kupca koji trgovac inicira putem fintech tvrtke (PISP-a) koja se pobrine da banka kupca direktno plati u banku trgovca, čime se smanjuju naknade i vremenski rokovi isplate trgovcima.
Dodatno, osim standardnog fiat novca sve više kupaca želi plaćati i krypto valutama, što omogućuju inovativne fintech tvrtke prisutne i u Hrvatskoj: Paycek i FIMA Plus, a sve kroz jedno prodajno mjesto uključujući fiskalizaciju i prihvat plaćanja putem kartica.
Treći trend je da će se plaćanje na rate promijeniti i fintech tvrtke će omogućiti trgovcima prihvat plaćanja na rate bez obzira na banku izdavatelja, uključujući i međunarodne kartice, a sve uz niži trošak za trgovca.
Doista je uzbudljivo vrijeme pred nama, ali na kraju krajeva jedna je činjenica najbitnija, a to je osigurati prihvat svih oblika plaćanja uz najmanji trošak i uz najveću moguću operativnu efikasnost, brzinu i kvalitetu usluge prema kupcu. Samo tako kupci će biti zadovoljni, povećati potrošnju i postati lojalni, stalni kupci.
