Usprkos tekuće dužničke krize i ekonomskom usporavanju u drugoj polovini ove godine novi rezultati o kupovnoj moći (GfK Purchasing Power Europe 2011/2012), za 42 zemlje Europe ipak su optimistični. Prosjek kupovne moći po stanovniku Europe iznosi 12.774 eura, što je 3,1 posto više nego u godini ranije kada je iznosila 11.945 eura.
Stopa rasta za 15 najstarijih članica EU iznosi svega 2,3%, dok većem rastu pridonose uglavnom nove članice i neke zemlje kandidati za ulazak u EU – naročito Turska i Ukrajina (čiji veliki broj stanovnika i više stope rasta doprinose pojačanju prosječne stope rasta za cijelu Europu).
Norveška: Očiti napredak razine kupovne moći
S kupovnom moći od 29.028 eura Norveška je treća na listi od 42 zemlje Europe. Ispred nje su jedino Lihtenštajn i Švicarska. Nešto manje od 5 milijuna stanovnika u Norveškoj ima dvostruko veću kupovnu moć od prosjeka za sve promatrane zemlje Europe.
Pozitivna revalorizacija Norveške krune prema euru doprinosi rastu kada se vrijednost procjenjuje u eurima.
Najbogatiji okrug (Baerum) u zemlji ima kupovnu moć od 37.209 eura a glavni grad Oslo, sa svojih 600 tisuća stanovnika, ima kupovnu moć od 33.481 eura, dok kupovna moć u najsiromašnijem okrugu iznosi 22.275 eura.
Portugal i Hrvatska: Novi uvid zahvaljujući popisu stanovništva u 2011. godini
Rezultati novog popisa stanovništva dali su bazu za ovogodišnji izračun (broj stanovnika je u Portugalu manji za 0,8%, a u Hrvatskoj za 3,1%; broj kućanstava je pak u porastu:- u Portugalu za 3,9% a u Hrvatskoj za 2%). Te su promjene uzrokovale i pomake u kalkulaciji iznosa visine kupovne moći, što ukazuje na važnost ažurnih podataka popisa stanovništva za svaku zemlju i posebno za pojedina uža područja unutar neke zemlje.
Novi iznos kupovne moć po stanovniku u Portugalu je 10.608 eura i kreće se blizu prosjeka za 42 zemlje. U Hrvatskoj je sada kupovna moć na razini od 5011 eura i nalazi se na trećem mjestu među zemljama kandidatima (iza Islanda i Turske). Hrvatska se nalazi na 31. mjestu od ukupno 42 zemlje u Europi (2010. rang je bio 29. mjesto, a 2009. 27. mjesto).
U Portugalu je najbogatiji okrug glavnog grada Lisabona, gdje kupovna moć iznosi 24.049 eura ili 2,3 puta više od prosjeka zemlje.
Zagreb najbogatiji
Gotovo četvrtina kupovne moći u Hrvatskoj koncentrirana je u urbanom okrugu Zagreba. Građani Zagreba (oko 800 tisuća stanovnika) su 30% bogatiji od nacionalnog prosjeka.
S kupovnom moći po stanovniku od 6507 eura Zagrepčani su približno na polovini iznosa prosječnog Europljanina. Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji građani Ljubljane (oko 350 tisuća stanovnika) imaju duplo veću kupovnu moć od Zagrepčana, a u Portugalu – Lisabon (oko 500 tisuća stanovnika) ima u prosjeku oko četiri puta višu kupovnu moć. Nakon Zagreba po kupovnoj moći slijede građani Istre, a najsiromašniji su stanovnici koji se nalaze uz granicu s BiH te Srbijom.
Ukrajina i Poljska: poboljšane
Ukrajinska ekonomija se polagano oporavlja od velike svjetske krize. Sada njihova kupovna moć iznosi 1781 euro i još su uvijek na predzadnjem mjestu ljestvice od 42 zemlje Europe. Njihov je prosjek duplo veći od najsiromašnije Moldavije, ali i tek 30% prosjeka kupovne moći raspoložive u Poljskoj.
Poljska kućanstva profitiraju zbog dinamične ekonomske situacije u toj zemlji. Njihova kupovna moći po stanovniku rasla je više od bilo koje druge zemlje u EU 27. Ipak, s iznosom kupovne moći od 6050 eura Poljaci raspolažu s manje od 60% iznosa od npr. Portugalaca.
Najbogatija urbana sredina u Poljskoj je Varšava – 10.266 eura kupovne moći što čini 70% više novca na raspolaganju od nacionalnog prosjeka.
Istraživanje “GfK Purchasing Power” realizira se svake godine u GfK GeoMarketingu, a provodi se još od 1937 godine. Kupovna moć je mjera za raspoloživ dohodak po stanovniku (uključivo bilo koje državne beneficije), nakon odbitka poreza. Studija daje godišnji dohodak po stanovniku u eurima i kao indeks. Normalno raspoloživ dohodak ne uzima u obzir inflaciju i varijacije regionalnih cijena. Baza su podaci službene statistike i instituta pojedinih zemalja. Ukupan iznos kupovne moći odražava raspoloživ dohodak za kupovinu stanovništva i fiksne troškove te druge troškove kao što su putovanja i odmor. Dakle, kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku – neto primanja građana te je jedan od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala. Prodaja roba i usluga direktno ovisi od razine kupovne moći.
