Hrvatsko gospodarstvo u zadnjem tromjesečju 2022. poraslo 4 posto

To je sporiji rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 5,2 posto, no to je već sedmi kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom tromjesečju prošle godine, sedmi kvartal zaredom, no rast je usporen na četiri posto, dok je u cijeloj 2022. BDP porastao za 6,3 posto.

DZS je u utorak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom kvartalu porastao četiri posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je sporiji rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 5,2 posto, no to je već sedmi kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Porasle sve sastavnice BDP-a
Rast BDP-a u četvrtom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, sporije u odnosu na 5,6-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 14,2 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 23,3 posto. Pritom je izvoz roba porastao 13,4 posto, a usluga 13,9 posto.

Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 14,6 posto, također znatno sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je porastao za 30,5 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 16, a usluga za 7,8 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 9,6 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 8 posto.

Porasla je i državna potrošnja, za 6,8 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 1,3 posto.

Rast brži od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u četvrtom tromjesečju poraslo 4,2 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 0,9 posto.

Rast domaćeg gospodarstva brži je u odnosu na prosjeku EU.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo na kvartalnoj te poraslo 1,8 posto na godišnjoj razini.

U cijeloj protekloj godini, prema podacima DZS-a, hrvatsko gospodarstvo poraslo je za 6,3 posto.

“Fokus se prebacuje na izazovnu 2023. čije su prognoze već do sada više puta revidirane na niže odražavajući visoku razinu nesigurnosti i neizvjesnosti osobito povezanim s vanjskim okruženjem. Iako ključni vodeći indikatori sa razvijenih tržišta polagano ukazuju na nešto povoljnije izglede još uvijek je pre rano govoriti o brzom i laganom prijelazu iz stagnacije i možebitne blage recesije u održivi i stabilan gospodarski rast”, navodi se u izvješću analitičara Raiffeisen banke.

Usporavanje svih sastavnica bruto domaćeg proizvoda u 2023., osobito najveće, osobne potrošnje, je sasvim izgledno zbog visoke (percepcije) inflacije. I dok su investicije privatnog sektora opterećene visokom razinom neizvjesnosti i izglednim rastom troškova zaduživanja, rast (javnih) investicija financiranih europskim sredstvima trebali bi ublažiti nepovoljna kretanja.

Analitičari zaključuju kako bi ulazak u euro područje i Schengen trebali pozitivno utjecati na razmjenu roba i usluga umanjujući negativne posljedice smanjenja inozemne potražnje. Blizina i percepcija sigurne destinacije kao i poboljšanje ponude idu u prilog umjereno pozitivnim očekivanjima glede ovogodišnje turističke sezone. S druge strane i statistika potvrđuje iznadprosječni rast cijena u segmentu hotela i restorana ukazujući na smanjenje cjenovne konkurentnosti koja u slučaju poboljšanja kvalitete ponude ne mora imati nepovoljan utjecaj. “Stoga smatramo da su naša očekivanja rasta gospodarstva po stopi od 1,2% na razini cijele 2023. izložena blago pozitivnim rizicima”.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Prethodni članakSredstva za pranje posuđa – Zadržavanje pozicije
Sljedeći članakNeto dobit Spana u 2022. više nego udvostručena