Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine pala za 2,5 posto na godišnjoj razini, drugi mjesec zaredom, i to više nego u studenom, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema u ponedjeljak objavljenom izvješću, industrijska je proizvodnja u lanjskom prosincu porasla u odnosu na studeni za 1,6 posto, dok je u odnosu na prosinac 2016. pala za 2,5 posto.
To je drugi mjesec zaredom kako industrijska proizvodnja slabi na godišnjoj razini, s obzirom da je u studenom skliznula za 1,6 posto.
To je i veći pad nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u prosincu industrijska proizvodnja pala za 1,4 posto na godišnjoj razini.
Njihove procjene kretale su se od rasta za 1,2 posto, do pada za 4 posto.
U prosincu je najviše, za 22,5 posto na godišnjoj razini, pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Slijedila je proizvodnja kapitalnih proizvoda s padom od 10,6 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila za 5,2 posto.
Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je, pak, za 4,1, a energije za 2,6 posto na godišnjoj razini.
„Pad na godišnjoj razini djelomično je posljedica i visoke baze, s obzirom da je u prosincu 2016. zabilježena dvoznamenkasta godišnja stopa rasta obujma od 14,9 posto“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U 2017. usporen tempo rasta
U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja porasla za 1,9 posto, što je četvrta godina zaredom kako raste. No, sporije nego u 2016. kada je skočila 5,0 posto.
Pritom je u 2017. proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla za 6,3 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 1,2 posto.
S druge strane, proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je za 2,1 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula 1,5 posto, a energije 0,2 posto.
U 2017. godini pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je u tri mjeseca. Prvi put u travnju, za 0,4 posto, zbog poremećaja izazvanog krizom u Agrokoru, što je bio prvi pad proizvodnje nakon više od dvije godine neprestanog rasta. Potom je šest mjeseci proizvodnja rasla, da bi u posljednja dva mjeseca prošle godine pala.
„Unatoč ostvarenom godišnjem padu u travnju, studenom i prosincu, solidne stope rasta ostalih mjeseci pridonijele su pozitivnom godišnjem rastu četvrtu godinu za redom“, navode analitičari RBA.
U ovoj godini očekuju nastavak umjerenih stopa rasta obujma industrijske proizvodnje, zahvaljujući prije svega nastavku rasta inozemne potražnje, posebice u najvažnijim trgovinskim partnerima Hrvatske.
„Pozitivan doprinos očekujemo i od domaće potražnje“, zaključuju analitičari RBA. (Hina)
