S godišnjim rastom potrošačkih cijena od 1,2% u prosincu zaključena je 2017. godina u kojoj je ostvaren prosječan rast cijena od 1,1% nakon tri deflatorne godine.
Umjeren rast potrošačkih cijena ostvaren je u kontekstu rasta domaće potražnje te rasta uvoznih cijena od kojih je najveći utjecaj imao rast cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu.
Iako su rastu potrošačkih cijena pridonijele cijene svih osnovnih skupina dobara i usluga (osim energije čije su cijene ostale gotovo nepromijenjene, s padom od -0,1%), temeljni utjecaj imale su cijene prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda koji čine trećinu potrošačke košarice. Tako su hrana i bezalkoholna pića bili skuplji prosječnom hrvatskom potrošaču za 2,9%, ali su istodobno troškovi stanovanja (koji uključuju troškove energije) bili niži za 2,7%.
Nižim troškovima stanovanja najviše su pridonijele cijene električne energije koje su u prosjeku godine bile 7,7% niže (zbog smanjenja PDV-a početkom godine i rasta cijena u drugom dijelu godine zbog povećanja naknada za obnovljivu energiju).
Cijene prijevoza bile su nešto više (3,2%) nego prethodne godine zbog rasta cijena goriva i maziva za automobile (6,8%) pod utjecajem rasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu koje su u prosjeku godine bile oko 20% više.
Cijene usluga (0,4%) rasle su znatno sporije nego cijene dobara (1,4%), što znači da je inflacija bila troškovna, a među uslugama su se visinom rasta istaknule cijene ugostiteljskih usluga (5,7%) zbog više stope PDV-a.
U ovoj godini, u kontekstu nastavka umjerenog rasta potražnje, očekujemo da će inflacija ostati umjereno blaga te se kretati oko razine od 1,5%.
