Moć interneta kao oglašivačkog medija u Hrvatskoj je dobrano podcijenjena. To je tim više paradoksalno ako se zna da je po stupnju korištenja internet u našoj zemlji premašio europski prosjek, a kvaliteta internetskih oglasa u hrvatskom je medijskom prostoru iznad razine čak i razvijenih tržišta.
To se može ilustrirati uvidom u podatke na koje se medije u Europi troši novac za oglašavanje koji pokazuju da je online došao na drugo mjesto s 24,3% i zaostaje samo za televizijom koja ima 28,1% ukupnog oglasnog budžeta.
U Hrvatskoj je situacija bitno drugačija. Po HURA AdEx-u, istraživanju Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje koje donosi procjenu neto potrošnje u oglašavanje u glavnim komunikacijskim kanalima, online oglašavanje predstavlja tek 6% od ukupnih medijskih budžeta s ukupnim iznosom od 90 milijuna kuna u 2012. godini.
Zanimljivo je i to da još od 2008. godine, kada je Hura počela s objavom svojih procjena marketinških budžeta, samo internet nije zabilježio pad prihoda od oglasa. Te prve godine taj je prihod iznosio oko 30 milijuna. Od te godine sve su grupe medija redovno pisale pad prihoda, samo je prihod internetu rastao. Ali je i dalje riječ o realno malim apsolutnim iznosima u usporedbi s tradicionalnim medijima.
Kada je riječ o vremenu provedenom uz internet, Hrvatska se s 15,1 sati, koje korisnici na tjednoj razini provedu na internetu, nalazi iznad europskog prosjeka (14,8 sati).
Istodobno, penetracija interneta u Hrvatskoj je oko 64% a najviše vremena online provode korisnici od 16 do 24 godina starosti koje će sve teže biti dosegnuti putem bilo kojeg drugog medija. Od korisnika interneta njih 35% koristi internet putem više uređaja. Oko 21% Hrvata pristupa internetu putem mobilnih telefona, dok ih oko 5% za istu namjenu koristi tablet.
Magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal proveli su tijekom srpnja anketno istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina koje je pokazalo da, iako više od 60 posto građana svakodnevno koristi internet, više od polovice njih kaže kako uopće ne obraća pažnju na oglase koji se na internetu prikazuju.
Upitani koliko često koriste internet, ukupno 61,5% ispitanika odgovara da su na internetu svakodnevno.
Najmanje jednom tjedno internet koristi 6,5% anketiranih, a najmanje jednom mjesečno njih 2,2%. Da ne koriste internet, pak, kaže 29,8% sudionika ankete.
Internet se najčešće koristi kod kuće, što kao svoj odgovor navodi 71,2% sudionika ankete. Na poslu internetu pristupa 16,2%, a u pokretu putem pametnog telefona ili tableta 12,6% građana.
Na pitanje o online kupovini jedna četvrtina ispitanika kaže kako kupuje proizvode preko interneta (26%), dok preostalih 74% ističe kako ne koristi internet kao mogućnost za nabavku proizvoda.
Iako je riječ o mediju koji se po konzumaciji može mjeriti s tradicionalnim medijima, oglasi na internetu nisu odviše popularni kod korisnika.
Tako više od polovice ispitanika (50,7%) kaže kako ne “klikaju” oglase na internetu.
Da gledaju oglase “samo kada mi je nešto posebno zanimljivo” ističe 32,5% anketiranih, a “samo slučajno” kao svoj odgovor na ovo pitanje bira njih 9,5%. S druge strane, da oglase na internetu gledaju često i da su im vrlo zanimljivi ističe 7,3% ispitanika.
Više od ¾ sudionika ankete, njih 76,2%, smatra kako internetske reklame nemaju utjecaja na njihove potrošačke odluke. Da internetske reklame imaju utjecaja na njihovu odluku o kupnji proizvoda kaže pak 20,9% ispitanih, dok odgovor na ovo pitanje ne zna 2,9% anketiranih.
