S obzirom na to da potencijal postoji, jer tek nešto malo manje od 2 posto ukupnog prometa u maloprodaji ide kroz online kanale, a trendovi rasta iz godine u godinu potvrđuju da se tržište razvija, za očekivati je da će kartična plaćanja na internetu u Hrvatskoj sigurno rasti.
Mobilni uređaji i mogućnost gotovo stalnog pristupa internetu u potpunosti su promijenili maloprodaju. Kupci preko interneta kupuju više nego ikada prije – vrlo brzo pronalaze ono što traže, uspoređuju proizvode, cijene i trgovce. Kada se odluče za kupnju, najčešće kao metodu plaćanja biraju platne kartice, pri čemu očekuju da transakcije budu jednostavne, brze i sigurne. Trgovci prate tržišne trendove i očekivanja kupaca; veliki i srednji trgovci svoje su poslovanje odavno prebacili (i) na internet, a sve češće to čine i manji trgovci.
Na tržištima na kojima je razvoj eCommerce poslovanja otišao najdalje, u ukupnim prometima ostvarenima u maloprodaji prodaja preko interneta ima udio od 20 do 30 posto. U Hrvatskoj taj udio još uvijek iznosi manje od 2 posto, iako eCommerce tržište u zadnjih pet godina ostvaruje godišnji rast od 30 do 40 posto. Najveći napredak ostvaren je u 2017. kada je promet povećan za nešto više od 42 posto u odnosu na 2016. godinu.
Kad kupuju, kupci na internetu očekuju jednostavne i brze procese usporedbe, odabira i plaćanja. Kako kupovina na internetu uključuje davanje osobnih i kartičnih podataka, zaštita tih podataka i sigurnost općenito nalaze se na prvom mjestu preduvjeta za realizaciju kupovine. Trgovci stoga kontinuirano rade na poboljšanju korisničkog iskustva unaprjeđujući svoje web trgovine i mobilne aplikacije. I trgovcima je sigurnost na prvom mjestu. Ne žele riskirati da osobni, a osobito kartični podaci njihovih kupaca na bilo koji način budu kompromitirani jer su svjesni da bi to moglo bespovratno ugroziti njihovo online poslovanje pa za partnere preko kojih idu kartična plaćanja biraju certificirane Internet Payment Gateway-e (IPG).
STROGI PROCES CERTIFIKACIJE
Kada govorimo o certifikaciji, mislimo na PCI DSS (Payment Card Industry Data Security Standard) Level 1 certifikat koji dobivaju tvrtke koje svoje poslovanje usklade s više od 250 strogih zahtjeva definiranih od strane u svijetu vodećih kartičnih organizacija. Preduvjet za dobivanje certifikata su određeni tehnički, ljudski i financijski resursi, a osim procesa inicijalne certifikacije, tvrtke koje posjeduju certifikat svake godine prolaze i prilično složene procese recertifikacije. Jedino certificirani IPG-ovi smiju upravljati kartičnim podacima, prenositi ih i pohranjivati, te u skladu s tim nuditi funkcionalnosti bazirane na pohrani kartičnih podataka kao što su tokenizacija ili wallet.
Tokenizacija uključuje pohranu osobnih i kartičnih podataka na PCI DSS certificiranom sustavu (obično IPG-u) i njihovu kasniju upotrebu za automatsko iniciranje transakcija od strane trgovca. Podaci se pohranjuju uz privolu kupca prilikom registracije ili kod prve naplate. Nakon pohrane podataka, certificirani IPG osjetljive podatke pretvara u token odnosno skup podataka koji nema vrijednost, u smislu da se može iskoristiti za nedozvoljene radnje, i šalje ga trgovcu. Kada trgovac kasnije inicira transakciju iz svog sustava, IPG-u šalje token na osnovu kojeg IPG zna koju karticu mora teretiti. Tokenizaciju obično koriste web trgovci koji mjesečno ili u drugim periodima naplaćuju pretplate ili korištenje usluga, a iznosi koji se naplaćuju mogu biti isti ili različiti. Valja napomenuti da tokenizacija nije moguća za neke Maestro kartice zbog 3D sigurnosne provjere koja je obavezna za svaku transakciju.
NOVČANIK PRI RUCI
Walleti odnosno novčanici u koje kupci pohranjuju svoje kartice za kasnija brža i sigurnija plaćanja inicirana od samih kupaca dolaze u dva oblika: kao walleti kod kojih se pohranjene kartice mogu koristiti u samo jednoj web trgovini ili walleti kod kojih se pohranjene kartice mogu koristiti u više web trgovina. U oba slučaja se podaci opet pohranjuju na PCI DSS certificiranom sustavu (obično IPG-u).
Popularniji su walleti koji se mogu koristiti u više trgovina. U praksi to potvrđuje PayPal kao primjer walleta koji kupci koriste za plaćanja u trgovinama širom svijeta. Kartice u wallete više pohranjuju kupci koji učestalo kupuju na internetu, a takvi su potencijalni klijenti za svakog web trgovca. Što više kupaca pohranjuje kartice u neki wallet, to će više trgovaca imati interes ponuditi taj wallet kao metodu plaćanja u svojoj web trgovini. Vrijedi i obrnuto – što više trgovaca nudi neki wallet kao metodu plaćanja, to će više kupaca imati interes pohraniti svoju karticu ili kartice u taj wallet. Osim širenja baze potencijalnih kupaca, što može rezultirati rastom konverzije odnosno prometa, wallet kao prednost za trgovce nudi mogućnost oglašavanja kroz isti, bilo web trgovine općenito ili akcija na pojedine proizvode.
S aspekta korisničkog iskustva, kupcima je jednostavnije jednom unositi podatke i s istog mjesta plaćati u različitim trgovinama, a i sa sigurnosne je strane to bolje rješenje jer se podaci pohranjuju samo jednom na jednom mjestu. Postupak registracije i pohrane kartica u takve wallete obično je jednostavan i brz, a dodatna prednost im je mogućnost praćenja svih troškova plaćenih karticama online na jednom mjestu. Neki walleti nude mogućnost povezivanja korisničkog računa s korisničkim računima drugih popularnih servisa poput Facebooka ili Googlea pa se isti login podaci koriste za više servisa, što također rezultira boljim korisničkim iskustvom.
TRAŽI SE LOKALNI WALLET
Hrvatsko eCommerce tržište je specifično u odnosu na druga tržišta, pogotovo ako se uspoređujemo sa zemljama članicama Europske unije. Prvo, lokalna valuta je kuna. Drugo, u Hrvatskoj je u kartičnom poslovanju kako na fizičkim, tako i na online prodajnim mjestima, jako popularno plaćanje na obroke odnosno rate. I treće, kada prihvat ide kroz hrvatske banke, one još uvijek trgovcima ne naplaćuju naknadu za chargeback transakcije. To su transakcije koje kupci osporavaju tako što se žale izravno banci koja im je izdala karticu, a ne trgovcu kod kojeg je plaćeno karticom. Ako se dokaže da vlasnik kartice nije napravio transakciju, banka mu vraća novac, a trgovcu naplaćuje chargeback naknadu u fiksnom iznosu – praksa pokazuje u rasponu od 20-30 eura.
Tu naknadu, dakle, hrvatske banke još uvijek ne naplaćuju, a ona u stvarnosti može stvoriti velike neočekivane troškove za trgovca. Zbog navedenih specifičnosti hrvatskog tržišta, kod domaćih kupaca globalni walleti poput već spomenutog PayPala nisu previše popularni. S druge strane, nije ih implementiralo ni puno trgovaca jer su za njih nepovoljni, pošto imaju ograničenja vezana za rokove i iznose isplata iznosa naplaćenih karticama kroz njih.
I za trgovce i za kupce dobro i prihvaćeno rješenje bio bi wallet koji bi uzeo u obzir specifičnosti vezane za navike domaćih kupaca, osobito rate, i nudio uvjete prema trgovcima koji uključuju brže isplate i zaobilaženje dodatnih i neočekivanih troškova, što znači da bi trebao biti integriran na domaće banke.
Kako potencijal postoji, jer tek nešto malo manje od 2 posto ukupnog prometa u maloprodaji ide kroz online kanale, a trendovi rasta iz godine u godinu potvrđuju da se tržište razvija, za očekivati je da će kartična plaćanja na internetu u Hrvatskoj sigurno rasti. Dodatno, kad se uzmu u obzir razmišljanja kupaca vezana za brzinu i jednostavnost kod online kupovine, a naročito ona vezana za sigurnost, možemo očekivati i da će kod kartičnih plaćanja budućnost biti na funkcionalnostima baziranima na pohrani kartičnih podataka.
IPG usluge koje su na lokalnom tržištu od strane trgovaca i kupaca već prepoznate kao sigurne i stabilne prirodno se nameću kao ponuditelji novih usluga baziranih na pohrani kartičnih podataka i, ako već nisu, sigurno će vrlo brzo ponuditi nove usluge i mogućnosti bazirane upravo na pohrani kartičnih podataka.
