Nije novost da je COVID-19 pandemija uzburkala stvarnost u kojoj živimo. Svakodnevni se životi dijele na prije i poslije pandemije, a društva prolaze kroz tektonske promjene. Mnogo toga je nepoznato i podložno promjenama u nadolazećem razdoblju.
S ciljem boljeg razumijevanja neizvjesnog vremena u kojem se nalazimo, Agencija Ipsos je pokrenula jedinstveno istraživanje koje se bavi životom građana Hrvatske u vremenu COVID-19 krize. Radi se o sindiciranom online forumu na kojem pratimo kako potrošači žive u vremenu restriktivnih epidemioloških mjera i nakon popuštanja istih, o čemu razmišljaju, što ih brine, kako se cjelokupna situacija odražava na njihovu svakodnevicu. Na forumu sudjeluje 120 sudionika u dobi od 18 do 65 godina iz cijele Hrvatske. Forum je aktivan od 4. svibnja.
Ovo su neki od uvida s foruma:
Nakon početnog šoka i paralize, potrošači pronalaze nove modalitete života te nastavljaju živjeti u tzv. novoj normalnosti. U kontekstu upravljanja osobnom financijama, potrošači se ponašaju oprezno i racionalno. Neki su ostali bez posla ili imaju smanjena primanja, pa osjećaju direktne ekonomske posljedice. Drugi, koji (još) nisu osjetili ekonomske posljedice direktno, strahuju od nadolazeće ekonomske krize. Jedni i drugi osobnim financijama upravljaju najracionalnije moguće, paze na što i kako troše novac.
Kupovina neophodnih živežnih namirnica, koja je imala prvenstvo u vremenu najstrožih epidemioloških mjera, još uvijek dominira kupovnim navikama potrošača. Kupuju se hrana i potrepštine za kućanstvo, a veće investicije su na čekanju. Iako se s popuštanjem epidemioloških mjera interes potrošača širi i izvan osnovnih živežnih potrepština, za očekivati je da će značajniji financijski izdaci još neko vrijeme biti na čekanju.
Potrošači u kupovinu odlaze rjeđe u odnosu na vrijeme prije COVID-19 krize. Ova navika pojavila se u jeku strogih epidemioloških mjera te zadržala nakon popuštanja istih. Razlog za to su prednosti koje potrošači smatraju relevantnima. Rjeđim odlaskom u kupovinu štede novac i vrijeme. Uz uštedu vremena, koja je očita, potrošači manje troše na nepotrebne proizvode koje su ranije kupovali usput do blagajne.
“Naše kupovne navike drastično su se promijenile s obzirom na vrijeme prije korone. Prije smo obavljali kupovinu jednom dnevno, a sada to radimo jednom u deset dana. Ako uzmemo u obzir da svaki put kada odemo u kupovinu kupimo nekoliko nepotrebnih sitnica, očito je da sada štedimo.”
Rjeđi odlazak u kupovinu implicira kupovinu većih količina namirnica, odnosno planski pristup. Potrošači pripremaju popise s namirnicama za nadolazeći tjedan od kojih prilikom kupovine ne odskaču značajno. Planski način kupovine podrazumijeva i planiranje kućnog jelovnika, što implicira benefite na nekoliko razina. Donosi financijsku uštedu i bolju organizaciju kupljenih namirnica (kupljeno se potroši te nema bacanja hrane). Planiranje kupovine i jelovnika potrošačima također donosi strukturu u ovo neizvjesno i pomalo kaotično vrijeme. Zbog navedenih prednosti, planska kupovina živežnih namirnica mogla bi još neko vrijeme ostati navika.
“Drugačije kupujem otkad je korona prisutna. Ranije bih svratila u dućan nakon posla i kupila stvar-dvije, a sada to više ne radim. Sada idem ciljano i kupim određenu količinu proizvoda.”
“Planiranje što ćemo kuhati je odlična navika. Radimo jelovnik tjedan dana unaprijed i držimo ga se. Kad tako pripremamo, hranu manje bacamo i manje novca trošimo, što je više nego dobrodošlo.”
Potrošači se, za vrijeme strogih epidemioloških mjera, masovno prebacuju na online kupovinu. Iako ovaj trend nije novost, u ovom vremenu se pozicionira kao dominantan način kupovine. Potrošači kao glavne prednosti prepoznaju jednostavnost i lakoću kupovine iz kauča, u svako doba dana i bez napornog čekanja u redovima, sve to bez mogućnosti zaraze. COVID-19 situacija potrošače potiče i da hranu i kućanske potrepštine kupuju online. Dok online kupovina ima potencijal da postane navika potrošača i kada COVID-19 više ne bude ugroza, kupovina hrane i kućanskih potrepština vjerojatno se neće zadržati. Potrošači hranu i kućne potrepštine ipak više vole vidjeti i birati na prodajnom mjestu.
“Online kupovina (osobito hrane) ima veliku manu u odnosu na kupovinu uživo. Radi se o tome da online nemate osjet mirisa i opipa, recimo meso može možda i malo smrdjeti, zar ne, a slika online može biti fantastična, zatim volim malo popipati tvrdoću npr. pancete, ne volim da je baš gnjecava, glavicu salate ili nekog voća i povrća volim pogledati sa svih strana, tako da online kupovina hrane dolazi u izbor jedino za konzervirane proizvode.”
Usluga dostave doživjela je svoj vrhunac za vrijeme COVID -19 restriktivnih mjera. Dok su je na početku nudili proizvođači i dobavljači koji su to radili i ranije, s vremenom su im se pridružili svi koji su mogli svoje kapacitete preusmjeriti u smjeru dostave. Potrošači su dostavu dogovarali rado te su skloni nastaviti i u budućnosti. Prednosti dostave slične su prednostima online kupovine – lako je i jednostavno te dostupno bez obzira na fizičku distanciranost.
U razdoblju najstrožih epidemioloških mjera tržnice su bile zatvorene. Potrošači koji kupuju svježe povrće i voće bili su primorani tražiti alternative. Ovo se pokazalo kao plodno tlo za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su se u kratkom vremenu uspjela prilagoditi ozbiljnim promjenama na tržištu. Najagilniji OPG-ovi relativno brzo su formirali bogatu ponudu te svježe povrće i voće dostavljali kupcima direktno pred vrata. Iako su potrošači bili više nego zadovoljni mogućnošću da uživaju u svježim domaćim proizvodima na kućnom pragu, malo je vjerojatno da će se ova praksa zadržati nakon što tržnice otvore vrata. Posjet tržnicama nije samo kupovina voća i povrća, to je kompleksno iskustvo kojeg je nemoguće doživjeti putem online dostave.
“Nakon što su tržnice zatvorene, našli smo OPG s dostavom. Moram reći, više smo nego zadovoljni s njihovom uslugom. Dovozili u nam svježe povrće vrhunske kvalitete za ne tako visoku cijenu.”
Vrijeme izolacije pokazalo se odličnim za svladavanje novih vještina, poput pripreme domaćeg kruha. Višak vremena u kombinaciji s potrebom da izvuku najviše od situacije u kojoj se nalaze, brojne potrošače je potakao da izbruse svoje pekarske vještine. U počeku se radilo o izbjegavanju nepotrebnog odlaženja u pekare i trgovine, a kasnije se pretvorilo u prostor za kreativni izričaj. Potrošači su pripremali autorski kruh s biranim sastojcima, za manje novca. Tek je za vidjeti hoće li se trend pripreme kruha kod kuće zadržati i nakon što se svakodnevica potrošača vrati u svoju staru dinamiku.
“Počela sam peći kruh kada je pandemija kod nas počela. Sve mi se u tome svidjelo i mislim da ću ga nastaviti peći i kada sve ovo prođe. Kruh iz trgovina sav izgleda isto, umjetan je i nedostaje mu karaktera.”
Lana Penezić
Senior Qualitative Research Executive
lana.penezic@ipsos.com
