Prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo najveće su žrtve gospodarske krize. Samo iz te tri djelatnosti na burzi je tijekom prošle godine završilo gotovo 120.000 radnika ili više od 60 posto svih novoprijavljenih na Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Uz masovna otpuštanja upravo su te tri djelatnosti i nositelji nelikvidnosti koja je u krizi ponovo dosegnula alarmantne razmjere. Čak tri četvrtine neplaćenih dugovanja, koja su krajem 2009. godine premašila 25 milijardi kuna, koncentrirane su upravo u trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.
Pad maloprodaje
Trgovina već mjesecima bilježi dvoznamenkasti pad maloprodaje, a građevinski sektor gotovo je potpuno zamro, pa alarmantni podaci previše ne iznenađuju. Samo iz trgovine lani je na burzi završilo gotovo 14.000 radnika više nego godinu prije, isto toliko iz građevinarstva te više od 15.000 iz prerađivačke industrije. Svi oni teško u ovoj godini mogu računati na nova radna mjesta.
Iza podataka o godišnjem rastu nezaposlenosti od 21 posto kriju se tako još porazniji podaci koji otkrivaju prave razmjere krize u pojedinim sektorima. Naime, Zavod za zapošljavanje rast nezaposlenosti standardno mjeri kao razliku između broja novoprijavljenih i odjavljenih s burze, pa su 2009. godinu zaključili sa 51.090 nezaposlenih više nego na kraju 2008. godine.
Listopad najgori
Međutim, samo lani na burzi je izravno iz radnog odnosa završilo 189.137 radnika ili gotovo 50 posto više nego godinu prije. Najviše ih se među nezaposlenima našlo zbog prekida ugovora na određeno vrijeme, čak 98.343 radnika. Zbog prestanka rada ili otkaza poslodavca među nezaposlenima su se našla 72.262 radnika, čak dvostruko više nego godinu prije. Sporazumni ili jednostrani otkaz lani su dala 18.532 zaposlena. Najviše otkaza poslodavci su podijelili u listopadu, kada je na burzi završilo 26.167 radnika.
Posao našlo 122.795 radnika s burze
Dobra je vijest da uz brojne otkaze nisu svi poslodavci zbog krize prestali zapošljavati. Tijekom prošle godine s burze je tako zaposleno 122.795 radnika, međutim stručnjaci procjenjuju da još ove godine ne treba očekivati značajniji oporavak na tržištu rada. Čak i ako se okrenu trendovi i zabilježimo gospodarski rast, tržište rada u pravilu s nekoliko mjeseci zakašnjenja reagira na takve pomake. (Jutarnji.hr)
