Stvaranje strateških poljoprivrednih zaliha kako bi se prigušile oscilacije na tržištu, kako je to predložila Francuska, nije najučinkovitiji način da se zauzdaju cijene hrane, kazao je u ponedjeljak europski povjerenik za razvoj Andris Piebalgs.
Stvaranje strateških poljoprivrednih zaliha kako bi se prigušile oscilacije na tržištu, kako je to predložila Francuska, nije najučinkovitiji način da se zauzdaju cijene hrane, kazao je u ponedjeljak europski povjerenik za razvoj Andris Piebalgs.
“Mislim da je to jedan od instrumenata, ali ne najučinkovitiji”, izjavio je Piebalgs u intervjuu za Reuters na marginama jedne međunarodne konferencije u Milanu. “Odgovor na nesigurnu opskrbu hranom dovoljna je proizvodnja hrane u najsiromašnijim područjima svijeta”, rekao je Piebalgs. Siromašne su zemlje i dalje ranjive na prijetnju nove prehrambene krize, usprkos stabilizaciji cijena u posljednje vrijeme, nakon što su ovog ljeta dosegnule rekordne razine.
Francuski predsjednik Francois Hollande pokrenuo je na međunarodnoj razini inicijativu za formiranje globalnih strateških zaliha poljoprivrednih proizvoda, budući da je velika suša ponovo potpirila od krize u opskrbi hranom.
Pariz je također za sredinu listopada sazvao izvanredan sastanak ministara poljoprivrede članica skupine G20 radi rasprave o mogućim mehanizmima obuzdavanja naglih skokova cijena hrane.
Australija je u međuvremenu otklonila francusku inicijativu, istaknuvši da bi formiranje zaliha dolazilo u obzir samo iz humanitarnih razloga. Sada je i povjerenik EU-a “dao košaricu” francuskom prijedlogu.
“Otporne metode uzgoja, pristup vodi, borba protiv klimatskih promjena, usjevi, pristup tržištima – mnogo je tu elemenata. Jedan nije dovoljan”, naglasio je, nabrajajući moguće instrumente suzbijanja cjenovnih oscilacija. Najgora suša u SAD-u u više od 50 godina katapultirala je ovoga ljeta cijene kukuruza i soje na rekordne razine, a suša u Rusiji i u drugim važnim proizvođačima pšenice u regiji Crnog mora dodatno je potpirila strah od krize hrane u svijetu.
Povjerenik EU-a ujedno je izrazio nadu da će druge zemlje slijediti primjer Europe koja nastoji smanjiti potrošnju biogoriva baziranih na poljoprivrednim kulturama. Sve je više pristaša – čak i u SAD-u, velikom proizvođaču biogoriva – da prehrambene kulture valja uzgajati u prvom redu za prehranu ljudi. “Smatramo da bi se biogoriva trebala proizvoditi od ostataka hrane, nakon što su poljoprivredne kulture upotrijebljene za proizvodnju hrane. Ostatak se potom može transformirati za biogoriva druge i treće generacije”, pojasnio je.
Europska komisija najavila je prošlog mjeseca veliki zaokret u politici poticanja proizvodnje biogoriva, istaknuvši da namjerava ograničiti udio biogoriva baziranih na poljoprivrednim kulturama u mješavini transportnih goriva na pet posto. (H)
