S ciljem da potaknu hrvatska poduzeća na unaprjeđenje svojih društveno odgovornih praksi, Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) za poslovni sektor već šesti put provodi besplatnu edukaciju pod nazivom CSR Akademija, s fokusom na integraciju dječjih prava u poslovne procese. Tim povodom razgovarali smo s Lidijom Gamulin, voditeljicom Odjela za partnerstva Ureda UNICEF-a Hrvatska.
Uskoro počinje šesta CSR Akademija (edukacija za tvrtke o društveno odgovornom poslovanju i dječjim pravima) što bi značilo da interesa itekako ima. Kako to objašnjavate, kakvi su trendovi po pitanju društveno odgovornog poslovanja i praksi u poslovnom sektoru?
Svake godine svjedočimo sve većem interesu za našu CSR akademiju i to nas jako veseli. Kada smo 2017. godine počeli intenzivnije surađivati s poslovnim sektorom na jačanju korporativne odgovornosti koja uključuje dječja prava, bilo je evidentno da poduzeća uglavnom nisu bila svjesna na koje sve načine utječu na djecu i njihova prava (izuzev pitanja dječjeg rada) – i što taj utjecaj znači za poslovni sektor u cjelini. Često su se djeca i dječja prava promatrala kroz prizmu filantropskih doprinosa, a manje kroz pitanja okoliša i održivosti, odnosa s dobavljačima, odnosa prema zaposlenicima, proizvodnje i plasiranja proizvoda te marketinga i oglašavanja, što su sve područja kroz koja poduzeća mogu ostvariti snažan utjecaj na dječja prava.
Upravo smo stoga u suradnji s brojnim dionicima iz poslovnog i javnog sektora pokrenuli niz aktivnosti i inicijativa s ciljem poticanja poduzeća da osvijeste kako ona sama ili kao dio sektora u kojem djeluju utječu na djecu te što mogu napraviti kako bi se pozitivni utjecaji unaprijedili, a negativni uklonili. Vjerujem da smo time dali značajan doprinos unaprjeđenju korporativne društvene odgovornosti brojnih poduzeća s kojima smo bili u kontaktu kroz CSR akademiju i naše druge inicijative.
Što se tiče generalnih trendova po pitanju društvene odgovornosti i održivosti, svjedočimo da poduzeća više ne vide održive poslovne prakse kao izbor, već kao sastavni i dugoročni dio svoje poslovne strategije. Uslijed novih regulatornih okvira i povećane pozornosti ulagača na ESG pokazatelje, poduzeća sve bolje razumiju, usvajaju i primjenjuju održivost u svom poslovanju. Naš je cilj osvijestiti poduzeća da je uključivanje prava djece u središte održivog razvoja i odgovornog poslovnog ponašanja nužno za rješavanje izazova s kojima se kao društvo danas suočavamo, ali i za postizanje boljih poslovnih rezultata.
Kakva su iskustva iz prethodnih CSR Akademija? Napreduje li hrvatski poslovni sektor po tom strateški važnom pitanju?
Svi dosadašnji polaznici uvijek ističu kako im je CSR Akademija “otvorila oči” i to tako da su osvijestili kako je riječ o jednoj opsežnoj i zahtjevnoj temi kojom bi se svi kontinuirano trebali baviti i dodatno se educirati. Iako većina generalno smatra da je dovoljno upoznata s temom prava djece i njihove zaštite, CSR Akademija im ipak pruža nešto drugačiji uvid, ali i spoznaju da mjesta za napredak uvijek ima.
Na CSR Akademiji do sada je sudjelovalo čak 130 polaznika iz 90 različitih poduzeća, što potvrđuje da tema dječjih prava u poslovanju postaje sve važnija u kontekstu odgovornog poslovanja i održivosti hrvatskih poduzeća tako da možemo reći da hrvatski poslovni sektor napreduje. Edukacija je prvi i najvažniji korak.
Što hrvatska poduzeća prakticiraju u vidu zaštite i brige za dječja prava? Čini li se dovoljno te ima li mjesta za napredak?
Kada smo 2019. godine među hrvatskim poduzećima proveli istraživanje o utjecaju poslovnog sektora na prava djece u Hrvatskoj, rezultati su pokazali da je svijest o potencijalnom utjecaju poslovnog sektora na dječja prava u Hrvatskoj relativno niska te većina poduzeća u istraživanju nije mogla istaknuti dobre prakse, odnosno primjere društveno odgovornog poslovanja s fokusom na dječja prava.
Kako bismo pokazali da dobre prakse postoje no da se o njima premalo zna i govori, kroz našu platformu Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje smo pokrenuli projekt mapiranja odgovornih poslovnih praksi prema djeci, u kojem su sudjelovali studenti i studentice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Mislava Ante Omazića. Cilj projekta je bio doznati kako se dječja prava poštuju od strane poduzeća u Hrvatskoj u praksi, povećati vidljivost praksi koje uvažavaju prava i dobrobit djeteta i na taj način potaknuti poslovni sektor u Hrvatskoj na veći angažman oko djece i njihovih prava.
U prvoj godini mapirali smo odgovorne poslovne prakse vodeći se Načelima o pravima djece i poslovanju, koja pružaju mogućnost poduzećima da sagledaju svoje poslovanje u području održivog razvoja iz perspektive prava djece kroz tri područja utjecaja – radno mjesto, tržište i zajednica. Iako uzorak poduzeća na kojem se radilo mapiranje nije bio reprezentativan, dobiveni su vrijedni uvidi o tome kako pojedina poduzeća u Hrvatskoj uključuju brigu o djeci i mladima u svoje društveno odgovorno poslovanje. Pokazalo se da velik broj kompanija provodi politike po mjeri obitelji i djece, koje uključuju niz financijskih i nefinancijskih benefita za zaposlenike, da nude proizvode i usluge koji podržavaju dječja prava, doprinose zajednici i očuvanju okoliša u kojemu djeca rastu i razvijaju se. Također, ova inicijativa pokazala je da postoji prostor za poboljšanja – prvenstveno u području marketinga i oglašavanja prema djeci, jer kroz mapiranje nisu prepoznate prakse koje bi pokazale više angažmana od zakonski propisanih okvira.
Prošle godine proveli smo drugi krug mapiranja koji je bio usmjeren na poslovne prakse poduzeća u Hrvatskoj koje pružaju podršku mladima prilikom ulaska na tržište rada. Među praksama koje su mapirane u poduzećima u najvećoj mjeri se ističu programi plaćenih stručnih praksi, pripravnički programi koji na strukturiran način mlade uvode u posao, mentorstva, stipendije, edukacije i treninzi za mlade usmjerene na stjecanje relevantnih znanja i vještina, suradnje s obrazovnim institucijama, organizacija događanja namijenjenih učeničkoj i studentskoj populaciji, stručna podrška u izradi diplomskih radova i studentskih projekata, pružanje podrške mladima iz ranjivih skupina pri ulasku na tržište rada i drugo.
Što će ovogodišnji polaznici moći naučiti na CSR Akademiji? Na čemu će biti poseban naglasak?
U ovom ciklusu CSR akademije polaznici će kroz četiri radionice pod vodstvom renomiranih stručnjaka za pitanja društvene odgovornosti i održivosti imati priliku usvojiti znanja i praktične alate koji će im pomoći da bolje razumiju na koje sve načine poslovanje može utjecati na djecu i koje korake poduzeća mogu poduzeti kako bi uključila dječja prava u poslovne procese i upravljanje. Bavit ćemo se i nekim specifičnim temama kao što su poslovne politike i prakse naklonjene obiteljima, odgovoran marketing i oglašavanje prema djeci, utjecaj na djecu u digitalnom okruženju i drugo.
Također, u području korporativnog izvještavanja prema novom zakonodavnom okviru, u sklopu programa polaznici će dobiti smjernice o tome kada i kako provesti dubinsku analizu poslovanja vezano uz utjecaj na prava djece i kako uključiti dječja prava u izvještaje o održivosti.
Radionice uključuju i rad na projektnim zadacima kako bi polaznici naučena znanja mogli što bolje primijeniti u praksi.
Kome biste preporučili pohađanje CSR Akademije?
CSR Akademija namijenjena je, prije svega, članovima uprava i višeg menadžmenta, voditeljima korporativnih komunikacija i odnosa s javnošću, marketinškim stručnjacima, stručnjacima za održivi razvoj te stručnjacima za ljudske potencijale. Ukratko, preporučila bih je svima koji žele naučiti kako uvesti ili unaprijediti svoje društveno odgovorne prakse koje se tiču zaštite dječjih prava.
Proizvodnja i trgovina robe široke potrošnje svakako je jedan od najzainteresiranijih sektora. Kakav je odaziv predstavnika ovih industrija?
Veseli nas što imamo jako dobru suradnju s brojim kompanijama iz sektora trgovine i proizvodnje hrane i pića, što kroz CSR akademiju što kroz naše druge inicijative usmjerene na uključivanje dječjih prava u poslovanje.
Za oba sektora možemo reći da ostvaruju značajan utjecaj na djecu i njihova prava. Sektor proizvodnje hrane i pića jedan je od najvažnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj po udjelu koji ostvaruje u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) i ukupnoj zaposlenosti. Kao takav ostvaruje značajan utjecaj na djecu kroz sva tri područja utjecaja – radno mjesto, tržište i zajednica.
Poslovne prakse koje vode računa o obiteljskim obavezama i ravnoteži privatnog i poslovnog života zaposlenika, dostojni uvjeti rada, briga o kvaliteti namirnica (u smislu sastojaka, nutritivnih vrijednosti, označavanja) u svjetlu činjenice da u Hrvatskoj imamo visoke stope prekomjerne tjelesne težine i pretilosti kod djece, kao i utjecaj marketinga i oglašavanja hrane/pića s visokim sadržajem šećera, soli i kalorija na djecu, utjecaj na kvalitetu tla, vode i biološku raznolikost u lokalnim zajednicama – samo su neka od područja o kojima bi ovaj sektor trebao voditi računa. Slična su područja utjecaja i za sektor trgovine kod kojeg se još više ističe potreba za odgovornim pristupom marketingu i oglašavanju prema djeci.
Za oba sektora UNICEF je razvio posebne smjernice i alate usmjerene prvenstveno na potencijale da poštuju i podupiru prava djece na zdravlje i adekvatnu prehranu, ali i na to da vode računa o dobrobiti djece pri određivanju načina na koji će proizvodi biti dizajnirani, plasirani na tržište, označeni kao i kakva će biti njihova dostupnost djeci.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
